Kamehameha the Great, 1795-1819

Ina ua maeʻa le faatoilaloina o Oahu i le taua o Nuʻuanu, na nofo ai pea le alii sili o Kamehameha i Oahu, ma sauniuni e maua le puleaina o Kauai ma Niʻihau. Ae ui i lea, o le leaga o le tau i le tautotogo o le 1796 na taofia ai lana osofaiga ma le fouvalega i luga o le Big Island o Hawaii na faatonuina ai lona toe foi atu i lona motu.

I le iloaina o le lamatiaga o le tuua o alii o Oahu i tua, na fautuaina o ia e ave i latou ma ia i lona toe foi mai i le motu o Hawaii, ma tuua tagata masani na ia faatuatuaina e vaaia le motu.

O le fouvale i Hawaii na taitaia e Namakeha, le uso o Kaiana, o se alii sili o Kauai. O le taua mulimuli o le soifuaga o Kamehameha na tupu i tafatafa o Hilo, i le motu o Hawaii ia Ianuari 1797 lea na pueina ma taulaga ai Namakeha.

Mo le ono tausaga na sosoo ai, sa nofo pea Kamehameha i le motu o Hawaii. O tausaga ia o le filemu, ae na faaauau pea ona fuafua e le Atua lana osofaʻiga i Kauai, ma fausia ai vaa e mafai ona tatalia le tele o galu i le va o Oahu ma Kauai. Faatasi ai ma le fesoasoani a ana faufautua faatuatuaina mai fafo, sa mafai ai e Kamehameha ona fausia ni fagata fou ma ona po nei, e aofia ai ni fana.

I le 1802, na malaga ese ai le auvaa mai le motu o Hawaii ma ina ua maeʻa le taʻaloga o le afe i Maui, na agai i Oahu i le 1803, sauniuni mo osofaiga a Kauai. O se faʻamaʻi mataʻutia, o lona uiga tonu e leʻi faʻavaeina, ae atonu o le cholera poʻo le fiva taifoi, taia ai Oahu, ma mafua ai le maliliu o le tele o alii ma fitafita.

Na afaina foi ia Kamehameha i le faamai ae na ola. Ae ui i lea, na toe tolopo le osofaiga a Kauai.

Mo le tele o le valu tausaga na sosoo ai o lana nofoaiga, na faaauau pea e le Atua ana fuafuaga e faatoilaloina Kauai, faʻatau mai le tele o vaa mai fafo. Ae peitai, o Kauai, e le mafai ona faatoilaloina. Na aumaia le motu i totonu o le Malo, e ala i se maliega feutagai na faia e se feiloaiga faafesagai i le va o le pule tupu o Kauai, Kaumualii, ma Kamehameha i Oahu i le 1810.

I le taimi mulimuli, o Hawaii o se malo autasi, i lalo o le pulega a Kamehameha I.

Uluai Tausaga o le Tulafono

I le popofou o lona pulega, sa siomia o ia e Kamehameha i se tino o faufautua e aofia ai alii e toalima na latou faia se vaega taua i le faatoilaloina o Hawaii. Na faʻatalanoaina i latou i le tele o mataupu a le setete. Ae ui i lea, ao latou maliliu o latou atalii e le o latou tofi a latou faatosinaga. Na faasolosolo lava ina avea ia Kamehameha ma tupu sili.

Na mitamitavale ia Kamehameha i ona sootaga malolosi i Peretania. O le malosi malosi a le faigamalo a Peretania o loʻo vaaia i le tele o le malo na faatuina e Kamehameha. Na ia tofia se alii talavou, e igoa ia Kalanimoku, e galue o lana pule.

Na amata e Kalanimoku le igoa o William Pitt, le Palemia Peretania, ma, i le mea moni, na ia auauna ia Kamehameha e avea ma Palemia, Puletupe, ma le faufautua sili. E le gata i lea, na tofia e Kamehameha se kovana e avea ma ona sui i motu taitasi, talu ai e le mafai ona i ai o ia iina i taimi uma. Na o le tasi le mea na tupu ia Kauai, lea na faʻatagaina e tumau ai i se malo faʻapitoa lea na amanaʻia ai le avea o ia ma tupu sili.

O nei kovana sa tofia e faavae i luga o le faamaoni ma le gafatia ae le o soʻo se tulaga e avea ma aliʻi. E le gata i lea, na tofia le aofaʻi o lafoga e tele ni tupe maua e lagolago ai le tupu ma lana faamasinoga.

O le tilotilo i le Flag Flag, lea o loo i ai nei i le Setete o le Setete o Hawaii, o loo faaalia ai le sootaga faapitoa i le va o Peretania Tele ma Hawaii.

Mo tagata, e leʻo se faiga fou lenei a le malo. Ua leva ona nonofo i latou i se sosaiete fealofani, lea o le fanua e umia e taitai o le pulega ma le mea o loo masani ai le faiga masani i soo se vaega o le olaga faa-Peretania. Na faʻaaoga e Kamehameha le faiga faʻavae e faʻamautu ai lana pulega.

Na tuufaatasia e Kamehameha ia motu ma faatuina o ia lava o se pule sili. O le tausia o isi alii e latalata ia te ia i taimi uma, ma toe tufatufaina atu o latou fanua i luga o motu eseese, na ia faamautinoaina e leai se fouvalega e mafai ona tupu.

Na tumau pea le faamaoni o Kamehameha i ona atua. A o faalogologo o ia i tala a le Kerisiano Kerisiano mai tagata ese na asiasi atu i le faamasinoga, o atua o lona tofi na ia faamamaluina.

Tausaga o le Filemu

Sa nofo pea Kamehameha i Oahu seia oʻo i le taumafanafana o le 1812, ina ua toe foi atu i le itu o Kona o le Big Island o Hawaii. O tausaga ia o le filemu. Na faaalu e Kamehameha le taimi e fagota ai, toe fausia heiaus (malumalu) ma galue i le faateleina o le gaosiga o faatoaga.

I le gasologa o nei tausaga, na faʻaauau ai ona faʻalauteleina fefaʻatauaiga i fafo Fefaʻatauaʻiga o se pule faʻapitoa ma e fiafia tele le Aliʻi e fiafia e auai. Na fiafia o ia i le feagai ai ma avetaavale o vaa i luga o taavale ma matata.

E pei ona tusia e Richard Wisniewksi i lana tusi, The Rise and Fall of the Hawaiian Kingdom:

"O le tuufaatasia o motu o Hawaii e Kamehameha i le malo e tasi o se tasi lea o mea maoae na ausia i le talafaasolopito o Samoa. O vaega taua e tolu na fesoasoani i lenei ausia: 1) tagata ese ma a latou auupega, fautuaga ma fesoasoani faaletino; 2) o lona leai o ni ituaiga motuʻese o loʻo i ai le faʻamaoni faamaoni o nuʻu, ma atonu o le sili atu ona taua; 3) uiga o Kamehameha.

"O le a fanau mai ma aʻoaʻoina e taʻitaʻia, o loʻo umia e Kamehameha uiga uma o se taʻitaʻi malosi. O le malosi i le tino, gasegase, le fefe ma le malosi o lona mafaufau, na faigofie ona ia faʻaalia le faamaoni i ona soo. Na ia faʻaaogaina ni mea fou ma ni manatu fou e faʻalautele ai ona lava fiafia, ma faʻafetai i le lelei na ofoina mai e tagata ese ma faʻaaogaina i lana tautua, peitai e lei pa'ū lava o ia i lo latou malosi. ma malosi i totonu, na ia umia lona malo seia oo i aso mulimuli o lona olaga. "

Ia Aperila o le 1819, na aulia le Spaniard Don Francisco de Paula ma Marin i le Big Island o Hawaii.

Sa femalagaaʻi Marin i le lalolagi, mai Sepania i Mekisiko, agai atu i Kalefonia ma mulimuli ane i Hawaii, lea na faʻatuina ai o ia i le totoina o uluai pineapples i motu.

Fluenti i le Sipaniolo, Farani, ma le Igilisi, na auauna atu Marin ia Kamehameha e avea ma faamatala upu ma pule o fefaatauaiga. Sa i ai foi ia Marin se malamalama faafomai faapitoa

E leai se vailaau faʻaonapo nei po o le faʻalelotu ma le faʻafomaʻi o kahunas na mafai ona faʻaleleia le tulaga o Kamehameha, o le na maʻi.

I le aso 8 Me, 1819, na maliu ai le Tupu o Kamehameha I o le Nation Unified of Hawaii.

Ma le isi, e pei ona tusia e Richard Wisniewksi i lana tusi, The Rise and Fall of the Hawaiian Kingdom:

"Aʻo oʻo atu le tala a le tupu i tagata, na oʻo mai le faanoanoa tele ia i latou. O se faʻamaoniga o le faʻanoanoa, oi latou na nonofo latalata vavalalata ma le tupu na faʻapupulaina lo latou faanoanoa i le faʻaleagaina o le tagata lava ia, e pei o le tuʻituʻi tasi pe sili atu foi i luma o nifo.

Ae o nisi o faʻataʻitaʻiga sili ona ogaoga o le faʻavauvau e pei o le pule, na faasolosolo ina mou ese atu ona o le aafiaga o le aganuu a tagata ese. Seʻi vagana ai le taulaga a tagata, lea na faasaina e Kamehameha i lona maliu, na tausia ai aganuu tuai mo le tupu na maliu. I le taimi e tatau ai, o ponaivi na natia ma le faʻaeteete ma e leʻi faaalia lava lo latou nofoaga. "

I aso nei, e mafai ona e vaʻaia ni faatusa se fa o le Kamehameha le Sili - i Honolulu i Oahu, Hilo ma Kapaau i Hawaii Island ma Uosigitone DC i le Emancipation Hall i le US Capitol Visitor Center.