Afai o loʻo e fuafua e malaga i Amerika i Saute, e tatau ona e nofouta i le numera o mafuie e aʻafia i le konetineta i tausaga taʻitasi. E ui o nisi tagata e manatu i mafuiʻe o ni mea na tupu i nisi taimi, e silia ma le miliona miliona mafuie e tutupu i tausaga uma-e ui o le tele o nei mea e laiti tele ae tumau pea le le mautonu. Ae, o isi e mulimuli mo ni minute e foliga mai o ni itula ma mafai ona mafua ai suiga tetele i le laufanua ao isi o ni faalavelave mataʻutia e mafua ai le tele o le faʻaleagaina ma le leai o se ola.
O mafuie tetele e tutupu i Amerika i Saute, aemaise lava i le pito o le "Ring of Fire," e mafai ona tupu mai ai galulolo na paʻu i luga o le vasa Chile ma Peruvian ma salalau atu i le Pasefika atoa i Hawaii, Filipaina, ma Iapani i le tele o galu o nisi taimi e silia i le 100 futu le maualuga.
A oʻo mai le faʻaumatiaga malosi mai malosi faalenatura i totonu o le fogaeleele, e faigata ona mafaufau ma talia le faʻaleagaina ma le faʻaumatia. O le puipuia o se tasi tatou te mafaufau pe mafai faapefea ona tatou ola i se isi, ae peitai, e leai se mutaaga o mafuie. Ua fautuaina e le au atamamai le faia o au lava sauniuniga mo le mafuie Atonu e le o se lapataiga muamua, ae afai ua e saunia, atonu e sili atu le faigofie nai lo isi.
O le a le mafuaʻaga o Mafuie i Amerika i Saute
E lua nofoaga tetele i le lalolagi atoa o le mafuiʻe-poʻo le terremoto -activity. O le tasi o le fusi o le Alpide e sosolo i Europa ma Asia, ao le isi o le fusipaʻu o le Pasefika lea e siosiomia ai le Vasa Pasefika, e aafia ai le itu i Sisifo o Amerika i Matu ma Amerika i Saute, Iapani, ma le Atu Filipaina ma aofia ai le Ringi Tula o le pito i matu o le Pasefika.
Mafuie i luga o nei fusi e tupu pe a lua papatusi tectonia, mamao i lalo o le fogaeleele, feosofi, salalau solo, pe tafe le tasi i le isi, lea e mafai ona tupu malie, pe vave foi. O le taunuuga o lenei gaoioiga vave o le faʻafuasei lava ona tuʻuina atu se faʻamalolo tele o le malosi lea e suia i le galu o le galu.
O nei galu e taamilo i luga o le lalolagi, ma mafua ai le lalolagi. O le iʻuga, o mauga e tulaʻi mai, o le eleele e pa'ū pe tatala, ma fale e lata i lenei gaoioiga e mafai ona paʻu, alalaupapa e mafai ona paʻu, ma e mafai ona oti tagata.
I Amerika i Saute, o le vaega ole paʻu o le Pasefika e aofia ai papatusi Nazca ma Amerika i Saute. E tusa ma le tolu inisi o le lafo e tupu i le va o nei papatusi i tausaga taʻitasi. O lenei lafo faatu o le iuga lea o ni mea eseese se tolu, ae o ni fesoʻotaʻiga. E tusa ma le 1.4 inisi o le ipu Nazca e taamilomilo malie i lalo o Amerika i Saute, ma maua ai le loloto o le mamafa lea e mafua mai ai mauga mu; o le isi 1.3 inisi o loo lokaina i luga o le tuaoi o le maʻa, faʻasalalau Amerika i Saute, ma faʻasaʻoloto mai i le selau tausaga pe sili atu i mafuiʻe tetele; ma e tusa ma le tolu-inisi crumples Amerika i Saute tumau, fausia le Andes.
Afai e latalata le mafuiʻe pe lalo o le vai, o le lafo e mafua ai le gaioiga o le galu ua taʻua o se tsunami, lea e maua ai le tele o vaʻa ma galu matautia lea e mafai ona faʻamalosi ma tuʻituʻi ai le tele o vae i luga o fagu.
Malamalama i Fua o Earthquakes
I tausaga talu ai nei, ua maua ai e le au saienitisi se malamalamaaga sili atu i mafuiʻe e ala i le suesueina oi latou e ala i satelite, ae o le Richter Magnitude scale ua faamamaluina i taimi uma ma le malamalama i le tele o nei gaoioiga faasamasamanoa.
O le Richter Magnitude scale o se fuainumera lea e faʻaaogaina e fua ai le telē o se mafuie lea e mafua ai le mafuie o le maualuga-poʻo se fuataga i se seusmograph o le malosi o galu o le sami na auina atu mai le taulaiga.
O numera taʻitasi i le Richter Magnitude Fua o le faʻaalia o se mafuiʻe lea e tolusefulutasi taimi pei o le malosi e pei o le numera muamua muamua ae e le faʻaaogaina e iloilo ai le faʻaleagaina, ae o le Maualuluga ma le Malosiaga. Ua toe iloiloina le fuainumera ina ia le toe i ai se tapulaa maualuga atu. Talu ai nei, o le isi laupepa na taua o le Tele Time Level ua fuafuaina mo se suʻesuʻega sili atu ona lelei o mafuiʻe tetele.
Talafaasolopito o Mafuie Tele i Amerika i Saute
E tusa ai ma le United States Geological Survey (USGS), i totonu o mafuiʻe sili ona tele talu mai le 1900, e tele na tutupu i Amerika i Saute ma le tele, o le 9.5 pasene o le mafuie, o vaega matautia o Chile i le 1960.
O le isi mafuiʻe na tulaʻi mai le talafatai o Ekuatoa, lata i Esmeraldas i le aso 31 o Ianuari, 1906, ma le maualuga o le 8.8. O lenei mafuiʻe na gaosia ai se galulolo e 5-m na faaleagaina ai fale e 49, na maliliu ai tagata e 500 i Colombia, ma na tusia i San Diego ma San Francisco, ma i le aso 17 o Aokuso, 1906, o se mafuie e 8.2 i Chile ae na faaleagaina ai Valparaiso.
E le gata i lea, o isi mafuie taua e aofia ai:
- O le aso 31 o Me, 1970, mafuie i Peru ma le maualuga o le 7.9 na maliliu ai le 66,000 ma na mafua ai le faaleagaina o le $ 530,000, ma toe faʻaumatia ai le nuʻu o Ranrahirca.
- I le aso 31 o Iulai, 1970, na taia ai Colombia e se mafuie e 8.
- I le aso 9 Iuni, 1994, na mafatia ai Bolivia i le mafuie e 8.2.
- I le aso 25 o Ianuari, 1999, o le mafuie e 6.2 na aʻafia ai Colombia.
- Coastal Peru sa taia e se 7.5 mafuie i le aso 23 Iuni, 2001.
- I le aso 15 o Novema, 2004, na afaina ai le mafuie e 7.2 mai le talafatai i sisifo o Kolomupia, e latalata i Chocó.
- I le aso 15 o Aokuso, 2007, na aʻafia ai San Vicente de Cañete, Lima, Peru ma le 8.0 mafuie.
- I le aso 16 o Setema, 2015, na taia ai le mafuie e 8.3 mai Illapel, Chile.
- O le aso 15 o Aperila, 2016, na aʻafia ai le mafuie e 7.8 i le talafatai o Ekuatoa i tafatafa o Muisne ma le faʻaumatiaga e oo atu i Guayaquil.
E le na o le pau ia o mafuie na tusia i Amerika i Saute. O i latou na muamua i Columbian, e le oi totonu o tusi o tala faasolopito, ae o mea na mulimuli mai i le malaga a Christopher Columbus, e amataina, amata mai i le mafuie o le 1530 i Venezuela. Mo faʻamatalaga o nisi o nei mafuiʻe i le va o le 1530 ma le 1882, faʻamolemole faitau i le South American Cities Destroyed, na lolomi muamua i le 1906.