Ni gagana Initia Mekisiko

Gagana Faʻapitoa i Mekisiko

O Mekisiko o se atunuu tele naua, e le gata i tulaga faʻale-aganuʻu (e manatu o le megadiverse, ma o loʻo i ai i totonu o le lima o atunuu i le lalolagi e uiga i meaola eseese) ma aganuu. Sipaniolo o le gagana aloaia Mekisiko, ma e silia ma le 60% o le faitau aofaʻi o le mestizo, o lona uiga, o se faʻafefiloi o aganuu ma Europa, ae o vaega faʻavae o se vaega tele o le faitau aofaʻi, ma o le tele o na vaega o loʻo tausia pea a latou agaifanua ma tautala la latou gagana.

Gagana o Mekisiko

Ua iloa e le malo Mekisiko le 62 gagana a le atunuu o loʻo tautala pea i le aso, e ui lava o le tele o le gagana e fai mai e sili atu i le 100. O le eseesega e mafua mai i le mea moni o le tele o nei gagana ei ai ni suiga eseese lea e manatu i nisi taimi o ni gagana ese. O le siata o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai gagana eseese o loʻo tautalagia i Mekisiko ma le igoa o le gagana e pei ona taua e failauga o lena gagana o loʻo faʻaalia i faʻasesega ma le numera o failauga.

O le gagana tagatanuʻu o loʻo tautalagia e le vaega sili ona toʻatele o tagata i le mamao o Nahuatl, e silia ma le lua ma le afa miliona tagata tautala. Nahuatl o le gagana na tautalagia e tagata Mekisiko (tagata fai- me-a--ka ), o nisi foi e taʻua o Aztec, o loo nonofo i le ogatotonu o Mekisiko. O le gagana lona lua e sili ona tautalagia i le gagana Samoa, o Maya , ma e tusa ma le tasi ma le afa miliona le au failauga. E nonofo tagata Maya i Chiapas ma le Pasefika Yucatan .

Gagana faʻaleaganuʻu Mekisiko ma le numera o failauga

Nahuatl 2,563,000
Maya 1,490,000
Zapoteco (Diidzaj) 785,000
Mixteco (ñuu savi) 764,000
Otomí (ñahñu) 566,000
Tzeltal (kʻop) 547,000
Tzotzil poʻo (batzil kʻop) 514,000
Totonaca (tachihuiin) 410,000
Mazateco (ha shuta enima) 339,000
Chol 274,000
Mazahua (jñatio) 254,000
Huasteco (tenek) 247,000
Chinanteco (tsa jujmi) 224,000
Purépecha (tarasco) 204,000
Mixe (ayook) 188,000
Tlapaneco (mepha) 146,000
Tarahumara (rarámuri) 122,000
Soque (o'de pūt) 88,000
Mayo (yoreme) 78,000
Tojolabal (tojolwinik otik) 74,000
Chontal de Tabasco (yokotʻan) 72,000
Popoluca 69,000
Chatino (cha'cña) 66,000
Amuzgo (tzañcue) 63,000
Huichol (wirrárica) 55,000
Tepehuán (o'dam) 44,000
Triqui (driki) 36,000
Popoloca 28,000
Cora (naayeri) 27,000
Kanjobal (27,000)
Yaqui (yoreme) 25,000
Cuicateco (oraudu yu) 24,000
Mame (qyool) 24,000
Huave (mero ikooc) 23,000
Tepehua (tamaʻitaʻi) 17,000
Pame (xigüe) 14,000
Chontal de Oaxaca (slijuala xanuk) 13,000
Chuj 3,900
Chichimeca jonaz (uza) 3,100
Guarijío (varogiao) 3,000
Matlatzinca (botuná) 1,800
Kekchí 1,700
Chocholteca (Chocho) 1,600
Pima (otam) 1,600
Jacalteco (abxubal) 1,300
Ocuilteco (tlahuica) 1,100
Seri (konkaak) 910
Quiché 640
Ixcateco 620
Cakchiquel 610
Kikapú (numera) 580
Motozintleco (mochó) 500
Paipai (papaʻala) 410
Kumiai (kamia) 360
Ixil 310
Pápago (talosaga ooh'tam) 270
Cucapá 260
Cochimí 240
Lacandón (hach tʻan) 130
Kiliwa (kʻolew) 80
Aguacateco 60
Teco 50

Faʻamatalaga mai CDI, Comisión Nacional para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas