Gagana Faʻapitoa i Mekisiko
O Mekisiko o se atunuu tele naua, e le gata i tulaga faʻale-aganuʻu (e manatu o le megadiverse, ma o loʻo i ai i totonu o le lima o atunuu i le lalolagi e uiga i meaola eseese) ma aganuu. Sipaniolo o le gagana aloaia Mekisiko, ma e silia ma le 60% o le faitau aofaʻi o le mestizo, o lona uiga, o se faʻafefiloi o aganuu ma Europa, ae o vaega faʻavae o se vaega tele o le faitau aofaʻi, ma o le tele o na vaega o loʻo tausia pea a latou agaifanua ma tautala la latou gagana.
Gagana o Mekisiko
Ua iloa e le malo Mekisiko le 62 gagana a le atunuu o loʻo tautala pea i le aso, e ui lava o le tele o le gagana e fai mai e sili atu i le 100. O le eseesega e mafua mai i le mea moni o le tele o nei gagana ei ai ni suiga eseese lea e manatu i nisi taimi o ni gagana ese. O le siata o loʻo i lalo o loʻo faʻaalia ai gagana eseese o loʻo tautalagia i Mekisiko ma le igoa o le gagana e pei ona taua e failauga o lena gagana o loʻo faʻaalia i faʻasesega ma le numera o failauga.
O le gagana tagatanuʻu o loʻo tautalagia e le vaega sili ona toʻatele o tagata i le mamao o Nahuatl, e silia ma le lua ma le afa miliona tagata tautala. Nahuatl o le gagana na tautalagia e tagata Mekisiko (tagata fai- me-a--ka ), o nisi foi e taʻua o Aztec, o loo nonofo i le ogatotonu o Mekisiko. O le gagana lona lua e sili ona tautalagia i le gagana Samoa, o Maya , ma e tusa ma le tasi ma le afa miliona le au failauga. E nonofo tagata Maya i Chiapas ma le Pasefika Yucatan .
Gagana faʻaleaganuʻu Mekisiko ma le numera o failauga
Nahuatl | 2,563,000 |
Maya | 1,490,000 |
Zapoteco (Diidzaj) | 785,000 |
Mixteco (ñuu savi) | 764,000 |
Otomí (ñahñu) | 566,000 |
Tzeltal (kʻop) | 547,000 |
Tzotzil poʻo (batzil kʻop) | 514,000 |
Totonaca (tachihuiin) | 410,000 |
Mazateco (ha shuta enima) | 339,000 |
Chol | 274,000 |
Mazahua (jñatio) | 254,000 |
Huasteco (tenek) | 247,000 |
Chinanteco (tsa jujmi) | 224,000 |
Purépecha (tarasco) | 204,000 |
Mixe (ayook) | 188,000 |
Tlapaneco (mepha) | 146,000 |
Tarahumara (rarámuri) | 122,000 |
Soque (o'de pūt) | 88,000 |
Mayo (yoreme) | 78,000 |
Tojolabal (tojolwinik otik) | 74,000 |
Chontal de Tabasco (yokotʻan) | 72,000 |
Popoluca | 69,000 |
Chatino (cha'cña) | 66,000 |
Amuzgo (tzañcue) | 63,000 |
Huichol (wirrárica) | 55,000 |
Tepehuán (o'dam) | 44,000 |
Triqui (driki) | 36,000 |
Popoloca | 28,000 |
Cora (naayeri) | 27,000 |
Kanjobal | (27,000) |
Yaqui (yoreme) | 25,000 |
Cuicateco (oraudu yu) | 24,000 |
Mame (qyool) | 24,000 |
Huave (mero ikooc) | 23,000 |
Tepehua (tamaʻitaʻi) | 17,000 |
Pame (xigüe) | 14,000 |
Chontal de Oaxaca (slijuala xanuk) | 13,000 |
Chuj | 3,900 |
Chichimeca jonaz (uza) | 3,100 |
Guarijío (varogiao) | 3,000 |
Matlatzinca (botuná) | 1,800 |
Kekchí | 1,700 |
Chocholteca (Chocho) | 1,600 |
Pima (otam) | 1,600 |
Jacalteco (abxubal) | 1,300 |
Ocuilteco (tlahuica) | 1,100 |
Seri (konkaak) | 910 |
Quiché | 640 |
Ixcateco | 620 |
Cakchiquel | 610 |
Kikapú (numera) | 580 |
Motozintleco (mochó) | 500 |
Paipai (papaʻala) | 410 |
Kumiai (kamia) | 360 |
Ixil | 310 |
Pápago (talosaga ooh'tam) | 270 |
Cucapá | 260 |
Cochimí | 240 |
Lacandón (hach tʻan) | 130 |
Kiliwa (kʻolew) | 80 |
Aguacateco | 60 |
Teco | 50 |
Faʻamatalaga mai CDI, Comisión Nacional para el Desarrollo de los Pueblos Indígenas