Novema O le Tausaga Faʻapitoa o Measina Amerika

Top National Parks e Faamanatu ai Measina Amerika Initia

Na e iloa o le masina o Novema sa faʻailoaina mai "Vaitafe o Measina Amerika Amerika" i le 1990? O le mea na amataina o se taumafaiga e faʻamatalaina se aso mo saofaga na faia e tagata Amelika muamua na mafua ai le masina atoa o le faʻaaloalogia.

Na amata uma i le Aso Initia Amerika. O se tasi o le aufaʻatuatua o sea aso o Dr. Arthur C. Parker, o Seneca Indian, o le sa avea ma faatonu o le Falemataʻaga o Faʻasaienisi ma Saienisi i Rochester, NY.

Faatasi ai ma lona tulei, na vavaeeseina ai e le Tama Sikauti o Amerika se aso mo le "First Americans" ma mo le tolu tausaga na faamamaluina ai le mamalu. I le 1915, na faʻatagaina ai se faʻaiuga i le taimi o le Fonotaga a le Fono a le American Indian Association i Lawrence, KS ina ia valaau atu i le atunuu e matauina sea aso. I le aso 28 o Tesema, 1915, o le Aso Lua lona lua o Aso Toʻona taʻitasi na taʻutinoina o se Aso Initia Amerika.

I le gasologa o tausaga ua le ogatasi nisi setete i le aso faapitoa o le aloaia. A o le Aso Toʻonaʻi lua i le masina o Me e taatele mo le tele, o le fa Aso Faraile i Setema e taatele mo isi. I le 1990, na faʻamaonia ai e Peresitene George HW Bush se iugafono faʻatasi lea na filifilia Novema "Masina Faʻasao a Initia Amerika." O faʻamatalaga faapena, e aofia ai le "Native American Heritage Month" ma le "National American Indian and Alaska Native Heritage Month" ua tuʻuina atu i tausaga taitasi talu mai le 1994.

I le faʻamamaluina o le Masina o Amerika Tutotonu, o loʻo tutupu mea i totonu o le atunuʻu, ma o taʻaloga a le atunuʻu o loʻo taʻalo tele i le faʻamanatuga.

E 71 atumotu a le atunuʻu, nofoaga faʻamanatu, nofoaga iloga, ma auala o loʻo i ai aʻafiaga o le talafaasolopito i le aganuu Amerika Amerika. E tatau uma se asiasiga, ae afai e te le mautinoa po o fea e amata ai, siaki ia mea nei e faʻamamaluina ai lenei masina taua.

Wupatki National Monument, Arizona

I le 1100, na tele naua le laufanua ae na leai ni fale o aiga ona o le paʻu o le latalata mai o le mauga o le Sunset Crater Volcano.

Aʻo manaʻomia e aiga ona suʻeina isi vaega e totoina ai fua o laau, o fale iti na faʻataʻapeʻapeina na suia e ni nai pablos tetele, taʻitasi e siʻosiʻomaga i tamai pueblos ma faleʻeleʻele. Wupatki, Wukoki, Lomaki, ma isi masini pueblos na amata ona tulaʻi mai ma fefaʻatauaʻiga faʻalautele. Wupatki o se nofoaga lelei mo fefaʻatauaiga, konafesi, tatalo, ma isi mea. E ui lava o tagata na siitia mai Wupatki, e lei lafoaia le eria ma e manatua ma tausia i lenei aso.

Fuafua lau asiasiga i le Manua Faamanatu a Wupatki.

O loʻo iai i le North River, le North Island

E te fia asiasi i se nuʻu Initia moni? I le Green River National Indian Villages National Historic Site, e mafai e tagata asiasi ona ulu atu i se lalolagi e toe fausia ma mafaufau moni i le olaga o Initia Initia. O faʻamuamua e aofia ai le matamataina o le faʻataʻitaʻiga o laʻei ma aso faʻapitoa, ato, ma isi mea. O le paka foi ei ai se togalaau e totoina ai togalaau faaleaganuu e aofia ai ma le kulimi lanumoana, Hidatsa pi pi, ma le ulu o Maximilian sunflower.

E mafai e tagata asiasi ona faʻalogologo i manatuaga o le soifuaga masani a le Hidatsa Indian, ona savavali ai lea i le Shangawea Village i le mea e faʻalavelave ai i totonu o le nuʻu, e ola i taaloga, sauniga, ma fefaʻatauaiga.

O se nofoaga e le faʻagaloina e asiasi ai.

Navajo National Monument, Arizona

O lenei maafaamanatu o loʻo faʻasaoina ai fale e tolu o le mauga o tagata Ancestral Puebloan. O lau kulupu autu na nofoia muamua le eria: Hopi, Zuni, San Juan Southern Paiute, ma Navajo.

O fanau a le au Hopi na fausia nei fale ma taʻua o Hisatsinom. O nisi o aiga o Zuni, oe na fausia foi pueblos, na amata i lenei vaega. Mulimuli ane, na siitia ane San Juan Southern Paiute i totonu o le eria ma nonofo lata ane i fale maualuluga. Sa taʻutaʻua i latou mo a latou ato. O aso nei, o lenei nofoaga o loʻo siosiomia e le Nation o Navajo, e pei ona i ai mo le faitau selau o tausaga.

E mafai e tagata asiasi ona fiafia i se nofoaga tutotonu o tagata asiasi, falemataaga, tolu auala pupuu e taʻitaʻia e le tagata lava ia, lua tamai tolauapiga, ma se vaega o tafaoga. Aoao atili e uiga i le Faamanatuga a le National Navajo.

O le Auala o le Taars National Historic Trail, Alabama, Arkansas, Georgia, Ilinoi, Kentucky, Misuri, Karolaina i Matu, Oklahoma, ma Tennessee

O lenei auala iloga e faamanatuina ai le aveesea o tagata Cherokee Initia mai o latou nuu i Tennessee, Alabama, North Carolina, ma Georgia. Na faʻamalosia i latou e le malo tele ma o le auala o loʻo faʻamalamalamaina ai auala e 17 o Cherokee na mulimuli mai i sisifo i le taumalulu o le 1838-39. E tusa ma le tasi vaefa o lo latou faitau aofaʻi na maliliu i luga o le ala i le "Teritori o Initia" - lea e taʻua nei i le aso o Oklahoma.

O le aso, o le Auala o le Talafaasolopito o le Talafaasolopito o le Talafatai e aofia ai le tusa ma le 2,200 maila o alavai ma alavai ma e aofia ai vaega o e iva setete.

Manua o Effigy Motu National Memorial, Iowa

O loʻo tuʻuina i le itu i matu o Iowa, na faʻatuina lenei maafaamanatu i le aso 25 o Oketopa, 1949. E faʻasao 200 pitonuu Amerika anamua na fausia i le Vaitafe o Mississippi i le va o le 450 TLM ma le TA 1300, e aofia ai le 26 puʻepuʻe i foliga o manulele ma bears. O le faaputuga o poloka o loʻo faʻaalia ai se vaega taua o le faʻalauteleina o le fausiaina o paʻu e matua ofoofogia lava le vaʻai.

E itiiti ifo ma le sefulu pasene o le fua faatatau o 10,000 'olo o loʻo maua muamua i le itu i matu o Iowa.

I aso nei, o le 191 faaputuga o loʻo puipuia i totonu o le maʻafaamanatu, e 29 o latou tino e pei o manu. Effigm Mounds O le faamanatuina a le atunuu e tuʻuina atu ai i tagata asiasi se avanoa e aʻoaʻo ai e uiga i se aganuu faʻamuamua na ola faʻatasi ma le lalolagi masani.

Mesa Verde National Park, Colorado

O lenei paka a le atunuu na faatuina i le 1906 e faasao ai le toe iloga o toega o mea tau anamua o le afe tausaga le matutua o tagata Ancestral Pueblo. E tusa ma le 1400 tausaga talu ai, na filifilia ai e tagata o loʻo nonofo i le Itumalo e Fa Maʻu le Mesa Verde - o le Sipaniolo mo le "lanu meamata" - mo lo latou fale. Mo le sili atu i le 700 tausaga, na nonofo ai le au fanau iinei, ma fausia ni maa maʻa tele i totonu o pitonuu o puipui.

E mafai e tagata asiasi ona maimoa i fale e tolu o le tofifa, matamata i petroglyph, savaliga sopo i luga o auala matagofie, ma fiafia i taitaia taiala o nofoaga o mea anamua.

Sitka National Historical Park, Alaska

Na faʻatuina i le 1910, o le palemia pito sili ona leva a le Alaska e faamanatu ai le 1804 Taua o Sitka - o le taua mulimuli a Tlingit Indian i le malo o Rusia. O le mea o totoe i le taimi nei o le nofoaga lea o le Tlingit Fort ma le malae, o loʻo i totonu o le park park 113-eka.

O se tuufaatasiga o vaomatua i le itu i matu o le talafatai i le itu i matu ma le vaomatua o vaomatua o loʻo tuufaatasia i luga o le alatele i le talafatai i totonu o le paka. I le 1905, na aumai ai e le kovana kovana a Alaska John G. Brady se tuufaatasiga o totem poles i Sitka. O talafaasolopito sa vaneina i arasi na ofoina mai e taitai moni mai nuu i sisifo o Alaska.

E ese mai le siosiomaga matagofie o le siosiomaga, e mafai e tagata asiasi ona aoao e uiga i aganuu ma faatufugaga faaleaganuu, fiafia i mea e fiafia i ai tamaiti, faalogo i lauga faaliliu, ma ave ni taamilosaga taiala.

Ocmulgee National Monument, Georgia

O le sootaga i le va o tagata ma punaoa faanatura o loo faamamafaina i lenei maa faamanatu. O le mea moni, o se faʻasaoina o faamaumauga o le ola o le tagata i Sautesasae mo le silia ma le 12,000 tausaga.

I le va o le 900-1150, sa nofoia e le aufaifaatoaga le aufaifaatoaga i luga o lenei nofoaga lata ane i le Vaitafe Ocmulgee. Sa latou fausiaina se taulaga o fale laupapa mafolafola mafolafola. Na faia foi ni nofoaga faitele o eleele lea sa avea ma nofoaga e taitaia fonotaga ma sauniga. O nei faaputuga o loo vaaia pea i aso nei.

O isi gaoioiga mo tagata asiasi e aofia ai femalagaaiga i le vaʻalele, taʻutaʻe uila, malaga i le natura, ma le faʻatau i le Omarkulgee National Monument Association's Museum Shop. Le malie? Fuafua lau malaga i le taimi nei!