O le tele o Eleni o Eleni

Mai le motu tele o motu i motu pito sili ona vaivai

Gagana Eleni e fia afe afe motu ae na o le tusa ma le 200 oi latou e aina pe asia e tagata tafafao maimoa. O le tele o atunuʻu tele o Eleni ua faʻanoanoaina ma atiina ae talu mai aso anamua. O le motu sili ona tele o Eleni, Crete, o se tasi lea o motu pito sili ona sefulu i Europa. Aoao atili e uiga i le motu pito i tele, o le motu aupito tele o motu, ma motu e sili ona itiiti i Eleni.

Maualuga pito sili 20 Eleni Eleni

Afai ei ai sou faʻafitauli ma le claustrophobia, o le a tuʻuina atu e motu o Eleni ia te oe se avanoa e feoai ai e aunoa ma le tuuina atu ia te oe lena lagona popole o le manaʻomia o se avanoa.

1 Crete (Kriti) 3219 sq maila 8336 sq. Kilomita
2 Euboea (Evia, Evvia) 1417 3670
3 Lesbos (Lesvos) 630 1633
4 Rhodes (Rodos) 541 1401
5 Chios (Khios, Xios) 325 842.3
6 Kefalonia (Sepelu, Cefalonia) 302 781
7 Corfu (Korfu) 229 592.9
8 Lemnos (Limnos) 184 477.6
9 Samos 184 477.4
10 Naxos 166 429.8
11 Zakynthos (Zante, Zakinthos) 157 406
12 Thassos 147 380.1
13 Andros 147 380.0
14 Lefkada 117 303
15 Karpathos (Carpathos) 116 300
16 Kos (Cos) 112 290.3
17 Kythira 108 279.6
18 Icaria (Ikaria) 99 255
19 Skyros (Skiros) 81 209
20 Paros 75 195

Ma, talu ai na ia misia le "Top 20" lisi i na o le kilomita sikuea, o le motu ole ponesi:

21 Tinos 75 sikuea faatafafa 194 square km

Crete

O le motu pito i tele, o Kereta, o le lima lona lima o motu tele i le Metitirani i le maea ai o Sicily, Sardinia, Cyprus, ma Corsica. O le motu e sili atu i le 600,000 tagata. O le laumua ma le aai sili ona telē o Heraklion.

O Crete e eseese laufanua mai matafaga oneone oneone i Elafonisi i Mauga Papaʻe. Mt. Ida, le pito sili ona maualuga, o le mea na fanau mai ai Zeus, e tusa ai ma tala faa-Eleni. O le motu tele o Kereta e le o se vaega o soo se motu, e ui lava o loo i ai se numera o motu satelite e aofia ai Gavdos, lea e manatu o le pito i saute o Europa.

O loʻo i ai i le motu ni mea faʻatafunaina anamua, aemaise lava o Knossos, o le nofoaga pito i sili ona taua o le paleni tausaga o suʻesuʻega, suʻesuʻeina o le aai sili ona matua a Europa. O Crete o le totonugalemu o le civilization Minoan, o le muai iloa o tagata lautele i Europa e amata i le 2700 TLM.

O le motu tele o motu o Eleni

O le motu tele o le motu Eleni o le Cyclades poʻo Cycladic Islands, e pei foi o le Kyklades, e tusa ma le lua selau motu laʻitiiti e taamilo i le luasefulu pe sili atu, o motu e sili ona lauiloa e pei o Mykonos ma Santorini .

Ma, ei ai le vaega o le Dodecanese Island, ma motu autu e sefulu lua (o le prefix "dodeca" o lona uiga o le sefululua) ma le tele o teineiti. O loʻo mulimuli atu ia i latou o Ionian Islands, the Islands Aegean, and the Sporades. O le au Ionia e toaitiiti ae e aofia ai le tele o motu tele i Eleni.

Le Atu Eleni Eleni

E faigata ona iloa po o fea le pito sili ona itiiti o le motu Eleni. E tele naua mea mataʻutia i Eleni e le talafeagai le faitauina o "motu" ae mafai ona faʻaalia i nisi o lisi. E oo lava i le "motu aupito sili ona taatele" motu e faigata ona iloa ona o motu e leai ni fale e mafai ona laiti, faatasi ai ma se aiga e nofo toatasi i le motu.

O le tasi motu e masani lava ona aliali mai i luga o lisi o motu e sili ona maimoa o le Levitha, ua lauiloa i aso anamua e pei o Lebynthos, o loo nofoia e se tasi o aiga o loo taitaia se tafaoga iina.

E 4 maila faatafafa i le tele. Vaega o motu o Dodecanese i le North Aegean Sea, e asiasia i le taimi o le taumafanafana i tafatafa o le sami ao ia ofoina atu le pusa saogalemu i itu uma e fa.

O le motu laitiiti o Rho mai le talafatai o Turkey na nofoia e se tamaitai Eleni mataʻutia na faaigoaina "The Lady of Rho" o le sa masani ona faamalosia le fuʻa Eleni i taeao uma seia oo ina maliu o ia i le 1982. O se vaega laitiiti o le militeli Eleni o loo i luga nei o le motu, faatasi ai ma le uluai tiute o le faaauauina o le masani o le siitia o le fuʻa, na faatulagaina e le "Lady of Rho", Despoina Achladioti. E leai ni tagata nofomau i le motu.