Atina Autu ma Mea Taua na Tutupu
O Paris o se aai malosi ma o se nofoaga tutotonu o le atamai ma le atamai i le tele o seneturi. O aʻa o le aai e oo atu i le seneturi lona tolu TL, ma o aganuu e eseese e pei o Celtic, Roma, Scandinavian, ma le Igilisi ua lalagaina i le talatuu o le aai. O se talafaasolopito ua leva tele ma faigata e faigofie ona tauaofai, ae o se tala puupuu lea o mea autu ma mea moni.
Taʻotoʻa Taua i le Talafaasolopito o Paris:
- 3 senituri BC: O le eria o le Ile de la Cité ma le lafulemu o le Vaitafe o Seine ua faʻamauina e se ituaiga o faifaiva Celtic, le Parisii . O le nuu e igoa ia Lutetia .
- 52 TLM: O le Emepaea o Roma na pulea e Iulio Kaisara le aai, lea na avea ma se vaega o le teritori Roma e taʻua o Gaul.
- E tusa o le 250 TA: Ua faʻasalaina Lotu. O uluai ekalesia ua fausia.
- O le 4th-9 senituri: osofaiga Frankish ma Norman. Clovis Ou te taʻuina le malo o Gaul ma faaigoa ia Lutetia Paris.
- 1163: Fausia le fausiaina o le Katoliko o Notre Dame . E tusa ma le lua seneturi ma le faitau selau o tagata faigaluega e faamaeaina lenei galuega taua o uluai fale gaosi.
- 12th ma le 13th senituri: O isi nofoaga taua ma nofoaga e fausia, e aofia ai le Sorbonne ma le falesa o Sainte-Chapelle . O le aufusi ( Marais ) i le itu taumatau o le Seine ua faʻafefe ma ua tele atu le taulaga i matu o le Seine. Pe a ma le 1200, o le fausiaina o se olo e aofia ai le Louvre e amataina, o loo siomia ai le aai i aso anamua.
- Late senituri 14: Toeititi lava le afa o le faitau aofaʻi o Palani e faʻaumatia e le mala, lea ua lauiloa o le Black Black, e sosolo i Europa i Sisifo. O le mea e ofo ai, o le mala e mafua ai le le lava o le faigaluega na aoga i tagata faiva, ma le faʻavaeina o le bourgeoisie, poʻo le vasega o fefaatauaiga.
- 1449: Na manumalo le au a Joan o Arc ma French i le gagana Peretania i Orleans, ma faaiuina toetoe lava atoa le sefulu tausaga o le pule masani a le Norman Igilisi i le Farani. O le Igilisi na tuliesea mai France i le 1453.
- Late senituri 15: O le Toe Faʻafouga (moni, "toe fanaufouina") e amata i Pale, o le liua o le aai i totonu o le totonugalemu o nofoaga o faatufugaga, faasaienisi, ma le tusiata. O faʻatautaia tekinolosi e taʻitaʻia ai le aai.
- Lisi o senituri 16: O feteʻenaʻiga faalelotu i le va o tagata Porotesano ma Katoliko e oʻo atu i le fasiotiga o le Aso Sa o St. Bartholomew. E silia ma le 3000 tagata Protestant Huguenots e fano i le fasioti tagata.
- 1643: I le 5 o ona tausaga, o Louis XIV, na lauiloa foi o le Sun King, na avea ma tupu o Farani. O lana nofoaʻiga na faʻaalia ai se vaitau o le tamaoaiga tele-e le o le taʻuina o le le lelei. Na fausia e le Tupu Versailles i le 1623, ma aveesea ai le ogatotonu o le mana mai le Palais Royal i totonugalemu o Paris i le nuu.
- 1774: Louis XVI alu aʻe i le nofoalii. Ua lauiloa ona o le le mautonu o le faaupufai ma agafesootai ma lona fia iloa lelei ma le uati ma uati, ua faaipoipo o ia ia Marie Antoinette, o le afafine teine talavou o le malosi malosi o Austrian empress Maria Theresa.
- Iulai 14, 1789: O le falepuipui o Bastille i Pale e afaina ma susunuina i se solo, faailogaina o le amataga o le Fouvalega Falani. O le Louis XVI ma Marie Antoinette e taʻutinoina i latou e le mautonu ma le le amanaiaina le tulaga pagatia o tagata.
- 1792: Pau o le pule tupu ma le tautinoga o le uluai malo Farani. I le 1793, na manumalo ai Louis XVI ma Marie Antoinette.
- 1793-1799: O le "Fouvalega" o le Revolutionary "e taʻitaʻia ai le afe ma afe o faasalaga ma le vevesi lautele, ma o Paris o le ogatotonu lea. Ua faasaina tapuaiga ma ua faatuina se kalena fou.
- 1799: Na faʻamautuina e le aliʻi fouvale o Napoleon Bonaparte le pulega le pulea. Na avea o ia ma Emeperoa i le 1804. O ona tupu tupuga na tuʻuina ai se lagona i luga o le tauiviga a Falani agai i le Republic-o lenei mea na faʻaalia lelei e Napoleon agai atu i le nofoa faʻamasino muamua i Versailles. O le taupulega o le Emeperoa mo le pule ma le faatoilaloina e oo atu ai i le puleaina o lapoa tetele o Aferika i Matu. Na faatoilaloina o ia i Waterloo i le 1815.
- Ogatotonu o le 19 senituri: O le Paris lea o loʻo faʻaalia pea i aso nei o loʻo fausia e Baron Haussmann, i lalo o le taitaiga a le Emeperoa Napoleon III. O le tele o auala tetele ma se nofoaga e faʻaaogaina vai e sui ai le tele o vaitau vaapiapi, vavao o le vaitau o le vaitau ma le Renaissance-o le aai.
- 1870: Ina ua mavae se taua matautia ma le Prussians, na faailoa mai ai le lona tolu o malo, faailogaina o le amataga o faiga faatemokalasi i Farani. O le Belle Epoque na tatalaina, o se isi taimi matagofie ma faaleaganuu i le talafaasolopito o Paris. O faatufugaga o art ma faatufugaga faʻataʻitaʻiga e pei o le manaia o le lalolagi e ala i afa.
- 1920 ma le 1930s: O Pale o se tasi lea o ogaoga vevela a le lalolagi o faʻataʻitaʻiga i ata ma tusitusiga. Salvador Dali, Pablo Picasso, ma le "Tausaga Leiloloa" o tusitala Peretania e pei o Ernest Hemingway, James Joyce, James Baldwin, Gertrude Stein, ma Ezra Pound faia Paris o latou fale.
- 1940: Na osofia e Nazi Siamani Paris ma savavali i luga o Champs-Elysées . E amata se galuega e fa tausaga. General Charles de Gaulle na sola atu i Lonetona ma taitai atu se tetee mai fafo, auina atu savali i le tetee i luga o le leitio Peretania.
- 1942: O le fesoasoani a le malo o Paris e fesoasoani i le faatulagaina o le tele o le aveeseina o tagata Farani Farani i tolauapiga a Nazi, muamua ona faapotopotoina i le Velodrome d'Winter i tafatafa o le Olo o Eiffel .
- 1944: Faasaolotoina Pale e le au Faʻamasinoga. O le aai e vavalalata mai le faʻaumatiaga e le Nasis pe a musu se tagata ofisa e usitaia tulafono a Hitler.