Simón Bolívar, El Libertador

Le tagata sili ona malosi i Amerika i Saute - i ona aso

Simón Bolívar o se tagata faigata. O ia o se tagata e sili ona lelei, o se tagata e faʻamautuina i lona talatuu ma lona tulaga, o se tagata aʻoaʻo lelei ma mafaufau loloto-e na te fiafia i mea na ia faia lona ala, o se tagata vaʻai ma se tagata fouvale.

Na fanau o ia i le aso 24 o Iulai, 1783 i Caracas, o le atalii o le au fai patricians, don Juan Vicente Bolívar y Ponte ma lona faletua, o Maria de la Concepción Palacios y Blanco, ma o ona uluai tausaga sa faatumulia i mea lelei uma o le tamaoaiga ma le tulaga.

Na tuʻuina atu e le au aʻoaʻo aʻoaʻoga lelei ma le aganuʻu o Roma ma Eleni anamua, faʻatasi ai ma mataupu faavae o le neo-classics faʻasalalau i Europa i lena taimi, aemaise lava i le Falani Falani o Jean Jacques Rousseau.

Na maliliu ona matua ina ua iva ona tausaga, ma o le talavou o Simón na tuua i le tausiga a ona tuagane, o Carlos ma Esteban Palacios. Na siitia o ia e Carlos Palacios seia atoa lona sefululima, ma o le taimi lea na auina atu ai o ia i Europa e faaauau lana aʻoga ma Esteban Palacios. I le auala, na ia nofo ai i Mekisiko, lea na ia maofa ai le Pule ma lana finauga mo le tutoatasi mai Sepania.

I Sepania, na feiloai ma feoai loloto ma Maria Teresa Rodríguez del Toro y Alaysa na ia faaipoipo i le 1802, ina ua sefuluiva ona tausaga. Na latou o atu i Venesuela i le tausaga na sosoo ai, o se faaiuga mataga, aua na maliu Maria Teresa i le fiva lanu samasama aʻo lei uma le tausaga. Heartbroken, na tauto atu Simón e le toe faaipoipo o ia, o se tautoga sa ia tausia mo lona olaga atoa.

O le toe foi atu i Sepania i le 1804, na vaaia muamua ai e Simón le suia o tulaga faapolokiki ina ua faailoa mai e Napoleone o ia o le Emeperoa ma faatuina lona uso o Iosefa i le nofoalii Sepania. I le le amanaiaina o le suiga o Napoleone i lona tulaga muamua, sa tumau ai Simón i Europa, malaga, ma molimauina le suiga i le malo ma malo.

O le Italia na ia faia ai lana tautoga iloga e aua le malolo sei oo ina saoloto Amerika Amerika i Saute.

I lona agai atu i Venesuela, na asiasi atu ai Simón i le Iunaite Setete, lea na ia mautinoa ai le eseesega i le va o se atunuu tutoatasi ma malo o Sepania i Amerika i Saute. I le 1808, na faalauiloa atu ai Venesuela lona tutoatasi mai Sepania ma Andrés Bello, Luis López Mendez ma Simón na auina atu i Lonetona i luga o se ofisa faapolokiki. Na toe foi atu Simón Bolívar i Venezuela i le aso 3 o Iuni, 1811 ma ia Aokuso na faia ai se lauga e taua o le tutoatasi. Na auai o ia i le taua o Valencia i lalo o le poloaiga a Francisco de Miranda, ua taʻua o le Precursor. Na fanau foi Miranda i Caracas, i le 1750, ma na auai i le au Sipaniolo. O ia o se fitafita atamai, na ia tau i le American Revolution ma le French Revolutionary Wars, ma i le galuega a Catherine le Great, ao le i auai i taumafaiga tetee i Venesuela i le 1810.

O Miranda na avea o se pule o Venesuela seia oo ina faatoilaloina e le au taitaiau faaSipaniolo le manumalo i Valencia ma faafalepuipuiina o ia. Simón Bolívar na alu i Cartagena, lea na ia tusia ai le Cartagena Manifesto lea na ia finau ai mo le galulue faatasi i Venezuela ma New Granada e faamautu ai lo latou tutoatasi mai Sepania.

Na manuia o ia, ma faatasi ai ma le fesoasoani mai New Granada, lea na aofia ai Colombia, Panama ma se vaega o nei aso Venesuela, na osofaia Venezuela. Na ia aveina Merida, sosoo ai ma Caracas, ma sa folafolaina o El Libertador . E le gata i lea, o le faamanuiaina na le tumau ma sa faamalosia o ia e saili se sulufaiga i Jamaica, lea na ia tusia ai le Tusi lauiloa mai Jamaica. Ina ua mavae le maliu o Miranda i le 1816, ma faatasi ai ma le fesoasoani mai Haiti, na toe foi Bolívar i Venezuela i le 1817 ma faaauau pea le taua.

O le Taua a Boyaca i le aso 7 o Aokuso, 1819 na avea ma manumalo tele mo Bolívar ma ana au. O le Angostura Congress na faavaeina Gran Colombia mai atunuu o aso nei o Venezuela, Colombia, Panama, ma Ecuador. O Bolívar na avea ma peresitene ma faaauau pea ona faamautuina le tutoatasi fou faatasi ai ma taua faifai pea e faasaga i Sepania faatasi ai ma Antonio José de Sucre, o le taua o le militeli na avea ma pule sili o Bolíva; Francisco Antonio Zea, vice-peresitene mai le 1819 i le 1821; ma Francisco de Paula Santander, vice-peresitene mai le 1821 i le 1828.

I le taimi nei, o Simón Bolívar na lelei lana auala e avea ai ma tagata sili ona malosi i Amerika i Saute.

I tausaga na sosoo ai ma le Taua a Boyaca, na faatoilalo ai pulega a Sepania ma manumalo ai le au tupu. Faatasi ai ma le manumalo manumalo a Antonio José de Sucre i le Taua o Pichincha i le aso 23 o Me, 1822, na faasaoloto ai le itu i matu o Amerika i Saute.

Simón Bolívar ma ona taitai aoao ua liliu nei i le itu i Saute o Amerika. Sa ia saunia ana autau e faasaoloto Peru. Na ia faia se fonotaga i Guayaquil, Ecuador, e talanoaina ai le fuafuaga ma José de San Martín, o le Liberator o Chile ma le Protector o Peru, faapea foi le Knight o Andes ma Santo de la Espada mo ana manumalo i Atenitina ma Chile.

Simoni Bolívar ma José de San Martín na feiloai taitoatasi. E leai se tasi na te iloa upu na latou fefaʻatauaʻi, ae o le taunuuga o la latou talanoaga na tuʻuina Simón Bolívar e avea ma taʻitaʻi lautele. Na ia liliu atu lona malosi i Peru, ma Sucre, na faatoilaloina le au Sipaniolo i le Taua a Junín i le aso 6 o Aukuso, 1824. Ina ua maeʻa le manumalo i le Taua o Ayacucho i le aso 9 o Tesema, na ausia e Bolivar lana sini: Amerika Saute sa saoloto .

Simón Bolívar o le tagata sili ona malosi i Amerika i Saute.

Na ia liliu atu ana taumafaiga i le faatuina o malo i le faiga na ia vaai i ai mo le tele o tausaga. E oo atu ia Aokuso o le 1825, ua sauni o ia. I le aso 6 o Aokuso, 1825, na taloina ai e Sucre le Konekeresi a Upper Peru lea na fausia ai le Malo o Bolivia e faamamaluina ai Bolívar. Na tusia e Simón Bolívar le Faavae o Bolivian o le 1826, ae e lei faamamaluina lava.

I le 1826, na taʻua e Bolívar le Fono Aoao a Panama, o le uluai fonotaga a leoleo. Simón Bolívar na maitauina se tuufaatasiga Amerika Amerika i Saute.

E le tatau lena mea.

O ana faiga faʻaupulea na faʻafefe ai nisi o taʻitaʻi. Na tulaʻi mai fevaevaeaʻiga. O se taua a le malo na mafua ai le faataapeina o Gran Colombia i ni atunuu eseese. Panama o se vaega o Kolomupia seia oo lava i le 1903.

Simón Bolívar, i le mulimuli ai i se taumafaiga faaoolima lea na ia talitonu e aofia ai le Pule-Peresitene Santander, na faamavae lona ofisa i le 1828.

O le tiga ma le tiga, o mafatiaga mai le maʻi mama, na ia aluese mai le olaga lautele. I lona maliu i le aso 17 o Tesema, 1830, na ita ai ma ita ai Simón Bolívar. O lana folafolaga mulimuli na faaalia ai lona ita pe a ia saunoa e uiga i le tuuina atu o lona ola ma le manuia i le mafuaaga o le saolotoga, o ana togafitiga a ona fili ma le gaoi o lona talaaga. Peitai, na te faʻamagaloina i latou, ma apoapoaiina ona tagatanuu ia mulimuli i ana mataupu ma faʻamoemoe o lona maliu o le a faʻafilemuina faafitauli ma faʻagatasia le atunuu.

O le a le mea na tupu i atunuu na faasaoloto ai Simón Bolívar?

José Antonio Páez na taitaia se vaega vavaeesea lea i le 1830 na avea Venezuela ma tulaga tutoatasi. I le tele o lona talafaasolopito talu mai lena taimi, o le malo na puleaina e ala i taualuga (fitafita militeri) mai le vasega o loʻo umia fanua.

General Sucre na avea ma uluai peresitene o Bolivia mai le 1825 i le 1828, o le tausaga na ia faaleaogaina ai se osofaiga mai Peru. Na faamanuiaina o ia e Andrés Santa Cruz, o le sa avea ma ulu sili o le aufaigaluega a Bolívar. I le 1835, na taumafai ai Santa Cruz i se tuufaatasiga i le va o Bolivia ma Peru e ala i le osofaia o Peru ma avea ai ma ona tagata puipuia. Ae peitai, na leiloa le taua o Yungay i le 1839, ma sosola ese atu i Europa. O taʻavale ma fouvalega na tutupu toetoe lava o tausaga talu ona faʻaalia ai le tala faasolopito a Bolivia.

Ekuatoa, ina ua faatoa tofiaina se atunuu, pe a ma le fa taimi o le tele lea i le taimi nei. Na leiloa le teritori i le faaauau pea o tauiviga i le tuaoi ma Colombia ma Peru, o nisi o loo i ai pea le finauga. O gaioiga faʻapolokiki i le va o conservatives oe na manaʻoe faʻasao le tulaga o le oligarchy ma le ekalesia, ma le saolotoga o ē na mananaʻo i le faʻaleleia o agafesootai, na faaauau pea i le isi seneturi na sosoo ai.

Peru na tauivi ma feeseeseaiga tuaoi ma atunuu tuaoi. Sa pulea le sosaiete Peruvian e le au mauoa mauoa o le na tausia le tele o aganuu faaSipaniolo, o le vavae ese mai latou mai le matitiva, o le toatele o le atunuu. O fouvalega ma faiga malolo na avea ma masani o le olaga faapolokiki.

I Colombia, o faiga faaupufai ma le tamaoaiga i le va o eseesega o agafesootai na faoa ai le atunuu i taua a le malo ma faiga malolo.

Na faaauau pea lenei mea i le senituri lona luasefulu. I se taumafaiga e foia le feeseeseaiga faaitulagi ma feeseeseaiga, na tuuina atu ai i le atunuu se Faavae fou ma, i le 1863, na liliu ai i se Faiga o setete e iva o le Iunaite Setete o Kolomupia.

I le leva o lona maliu, na toe faʻaleleia ai le igoa o Simón Bolívar ma o le taimi nei ua faʻaaloalo o ia o le toa sili a Amerika i Saute, o le Liberator. I Venezuela ma Bolivia o lona aso fanau e faamanatuina o se aso aso malolo. O aoga, fale, tamaiti, taulaga i Amerika i Saute ma fafo atu ua faaigoaina mo ia.

O lona talatuu e faaauau.

Loʻu Bolívar dejó sin hacer, agasala hacer está hasta hoy. Porque Bolívar tiene que hacer i América todavía.

O le a le mea e le o faia, e le o iai nei. Bolívar ei ai mea e le o faia i Amerika.
(faaliliuga e lau Taʻiala)

O lenei saunoaga mai ia José Martí, Cuban statesman, poet, ma le tusitala (1853-1895) na tuuto atu lona ola i le faamaeaina o colonialism i Cuba ma isi atunuu Latina Amerika, o loo i ai pea i aso nei.

I le manatu o se tasi o tusitala maoae o le lalolagi Hisapanika, o manatu o José Martí ua aafia ai le toatele o taitai faaupufai na mulimuli ia te ia.

Na talitonu Martí o le saolotoga ma le amiotonu e tatau ona avea ma maatulimanu o soo se malo, e foliga mai e le ogatasi ma manatu o Simón Bolívar i le auala e tatau ai ona tau le malo. O le pule a le malo o Bolívar na faavae i luga o ona talitonuga, ma lona faauigaina o le malo o anamua o Roma ma manatu faapolokiki i le taimi nei a Anglo-Farani.

O le mea moni, o mea autu nei:

  1. Poloaiga e sili ona taua.
  2. Tricameral legislature ma le eseesega ma lautele lautele e aofia ai
    • Se Senate faʻapitoa ma tomai faapitoa.
    • O se tino o le Senate e aofia ai le "pulega lelei" a le setete.
    • O se faʻalapotopotoga aloaʻia filifilia.
  3. O se pulega o le soifuaga e lagolagoina e se kapeneta malosi, galue malosi poʻo ni faifeʻau.
  4. O se faiga faʻafaʻamasinoga ua faʻateʻaina malosiaga faʻalapotopotoga.
  5. Se faiga palota sui.
  6. Taofiaga a le militeri.

O le tuputupu ae o le Bolivaran Republic i le gagana Latina Amerika i aso nei e faavae i luga o nei mataupu faavae o Simón Bolívar ma Martí. I le filifiliga a Hugo Chavez o le peresetene o Venezuela, ma le suiga o le atunuu i le Bolivarian Republic of Venezuela, o le tele o mataupu faavae a Bolivar ua faaliliuina i faiga faaupufai nei.

e le mafai ona faʻamaonia), "Peresitene Chávez ma i latou na mulimuli ia te ia e leʻi natia lava le latou manatu fouvale e suitulaga i taʻitaʻi faaleaganuu a Venezuelan ma tusia tulafono fou o le taaloga lea e faʻapupula ai le auai, faʻaitiitia faiga faʻaletonu, siitia le amiotonu o le va fealoai, taumafai malosi ma manino i faiga a le malo ma tuuina atu le puipuiga sili atu i aia tatau a tagata. "
O le Bolivarian Republic of Venezuela

I le taimi lava na i ai le pule, na liliu atu ai Peresitene Chavez i lana tulafono fou, lea e faitauina ai le Mataupu 1:

"O le Bolivarian Republic of Venezuela e le mafai ona totogi saoloto ma tutoatasi ma lagolagoina lona tulaga aloaia o le patrimony ma saolotoga saoloto, tutusa, faamasinoga tonu ma le filemu faava o malo, e tusa ai ma le aoaoga faavae a Simon Bolivar, le Libertador, Tutoatasi, saolotoga, puleaina, puipuiga, o le manatu o le tagata lava ia o ni aia tatau. " (Asamblea Nacional Constituyente, Constitución Bolivarina de Venezuela, 1999)

Pe o le Bolivarian Republic of Venesuela o le a manuia, e le mafaamatalaina. Ae tasi le mea e mautinoa: o le atinaʻeina i lalo o le tulafono fou ma taunuuga o loʻo suʻesuʻeina ma le faaeteete.

Ma o nisi teteega.