Talafaasolopito o Xiamen, sa masani ona taʻua o Amio

Xiamen i le Fujian Province sa masani ona iloa e tagata Europa ma North American o "Amio". O le igoa e sau mai le gagana na tautalaina e tagata o loʻo i ai. O tagata o lenei eria - i saute Fujian ma Taiuani - tautala i le Hokkien, o le gagana e masani ona tautalagia e tagata lautele. E ui o nei aso, o Mandarin o le gagana masani mo pisinisi ma aʻoga.

Taʻaloga Anamua

O taulaga o Fujian, e aofia ai Quanzhou (i le taimi nei o se aai e sili atu ma le 7 miliona e te le o faalogo i ai), o ni taulaga e tele gaioiga.

Quanzhou o le pitonuu aupito sili lea ona pisi i Saina i le Tang Dynasty . Na saunoa Marco Polo i lana tele o fefaatauaiga i lana talatalanoaga.

O Xiamen o se pitonuu pisi e amata i le Song Dynasty. I se taimi mulimuli ane, na avea ai ma faletua ma sulufaiga mo le au faamaoni o Ming o loo tau ma le Manchu Qing Dynasty. O Koxinga, le tama a se tagata faimalaga faʻatau oloa, na ia faʻatūina lona faavae anti-Qing i le eria ma i le taimi nei, o se faʻatagata tele i lona mamalu o loʻo tilotilo atu i luga o le uafu mai le motu o Gulang Yu.

Taliaina o tagata Europa

Na taunuu mai faifeau Potukale i le 16 seneturi ae sa vave ona keto. Mulimuli ane, na taofia e le aufaipisinisi a Peretania ma Dutch seʻia oo ina tapunia le taulaga e fefaatauai i le seneturi lona 18. E leʻi oʻo i le taimi o le First Opium War ma le Treaty of Nanking i le 1842 na toe tatalaina ai le Xiamen i fafo ina ua faʻatuina o se tasi o Faʻamaumauga o le Feagaiga tatala mo tagata mai fafo.

I lena taimi o le tele o lauti na tuua Saina na lafoina mai Xiamen. O Gulang Yu, o se tamai motu mai Xiamen, na tufatufa atu i tagata ese ma o le nofoaga atoa na avea ma tagata ese mai fafo.

O le tele lava o le uluai tusiata e tumau pea. Faʻasalaga i lalo o auala i aso nei ma e faigofie ona e mafaufauina o oe i Europa.

Iapani, Taua Lona II a le Lalolagi ma le post-1949

Sa i ai Iapani le nofoaga (sa i ai Iapani i Taiuani, ma Formosa, na amata mai i le 1895) mai le 1938 i le 1945. Ina ua faatoilaloina le Iapani e Allies i le Taua Muamua a le Iunaite Setete ma saina Saina i lalo o le pulega a le Communist, na avea Xiamen ma tuavai.

Sa ave e Chiang Kai-Shek le Kuomintang ma le tele o oloa a le atunuu i Saina i le isi Itu agai i Taiuani ma o lea na avea ai Xiamen ma laina muamua e faasaga i se osofaiga mai le KMT. O le Republic of the People's Republic of China e le o atinaeina le eria ona o le fefefe o le a osofaʻia e o latou fili so o se atinaʻe po o se alamanuia, lea ua lauiloa i Taiuani.

Ma i le isi itu o le ala saʻo, o le motu o Jinmen Island i Taiuani, na o ni nai kilomita mai le talafatai o Xiamen, na avea ma se tasi o motu aupito sili ona malosi i le lalolagi e pei o Taiwanese na fefefe i osofaiga mai le atunuu.

1980 tausaga

Ina ua maeʻa le taʻitaʻiga a Deng Xiaoping ma le tatalaina, ua toe fanaufouina Xiamen. O se tasi lea o uluai Atinae Faapitoa tau Tamaoaiga i Saina ma na maua ai le mamafa o tupe teufaafaigaluega e le gata mai le atunuu ae faapea foi mai pisinisi mai Taiuani ma Hong Kong. I le taimi na amata ai ona faʻanoanoa le tauvaga i le va o Saina (le PRC) ma KMT-pulea Taiuani, na avea Xiamen ma nofoaga mo pisinisi eo mai i le teritori.

Faʻamatalaga Xiamen

O aso nei ua vaaia Xiamen e Saina e avea o se tasi o aai sili ona fiafia. O le ea e mamā (e ala i taʻaloga Sina) ma tagata o loʻo fiafia i se tulaga maualuga o le ola. E i ai le tele o laufanua lanumeamata ma ua fausia le talafatai mo faafiafiaga - e le na o le matafaga ae e umi foi le tele o auala e taamilo ai, e seasea lava i aai a Saina.

O se faitotoa foi e asiasi atu ai i le isi vaega o le Fujian Province, o se nofoaga e lauiloa i tagata Saina ma tagata tafafao mai fafo.