Auala e Asiasi ai i Stonehenge: O le Taʻiala Taʻiala

Aʻo E te Le Asiasi, Saili Iloga Lautele

Stonehenge e tu i luga o Salisbury Plain, lapoa, vavaeese ma faalilolilo. O loo taumafai tagata e malamalama i le uiga ma le talafaasolopito o Peretania - ma atonu o le lalolagi - o maa sili ona taua ma taua taua mo le sili atu i le 800 tausaga.

I le taimi nei, o suʻesuʻega o loʻo lafoina i luga nisi o manatu fou e uiga ia Stonehenge; ona amataga ma faamoemoega. O tala fou lata mai atonu e suia ai le auala e te mafaufau ai i lenei mea faʻapitoa.

Ma, ina ua maea se toe iloiloga tele o nofoaga asiasi i nai tausaga ua mavae, o tala - ma mea lilo - o Stonehenge e sili atu ona manino nai lo le taimi muamua.

Le mea e faʻamoemoeina pe a e alu

O le mea muamua e te matauina e uiga i le nofoaga autu a tagata asiasi i Stonehenge, o le laitiiti lea e te matauina. O le fale, na tusia e le tusiata o Denton Corker Marshal, toetoe lava a mou atu i le laufanua. O le taualuga o lona taualuga e fetaui ma mauga maualuluga ma e foliga mai e felelei i luga o se vaomatua o laau laititi - o pou taua e lagolagoina ai.

I tafatafa o le ogatotonu, o se nofoaafi eletise eletise e toetoe a leai se leo e avatu ai oe i maʻa anamua e tasi le maila ma le afa le mamao. Afai e te filifili e savali, o le ae maua se avanoa sili atu e te malamalama ai i le auala e fetaui ai le maafaamanatu i lona fanua anamua, ma le sauniga. I aso ua mavae, o tagata asiasi mai i Stonehenge e leʻi maua lava se avanoa e matauina ai pitonuu anamua na faʻataʻapeʻapeina i luga o le saite. Ae, o le tietie i luga o le laufanua, i lalo o le tele o vaituloto o Salisbury Plain , o se auala moni evocative e taunuu ai.

A maeʻa, faʻaalu le taimi e suʻe ai le nofoaga tutotonu asiasi. I totonu o le fale, lua fale faleoloa o le cafe ma se faleoloa faapea foi ma se tamai fale matagofie, fale mataaga matagofie ma faaaliga. O le faʻaaliga e tuʻuina atu ai ni aano moni i luga o ponaivi o se asiasiga i Stonehenge, suʻesuʻeina talafatu ma talitonuga o le taimi ua mavae, faʻapea foʻi ma faaiuga aupito lata mai a tagata suʻesuʻe o loʻo galulue i luga o le 'upega tafaʻilagi.

Faatasi ai ma mea taua:

Ma E Faapefea Ona Latou Iloa Lenei Mea?

O le vaega pito sili lea o se tala lea e toe foʻi atu i le tele o faʻamatalaga e uiga i le maafaamanatu mataʻutia.

E tusa ai ma le Heritage Heritage which, faatasi ai ma le National Trust, e pulea le nofoaga e tusa ma le 90 maila i sautesisifo o Lonetona, o uluai tusitusiga na maua i le ogatotonu o seneturi lona 12 o tusitusiga a Henry o Huntingdon, o se faifeau Lincoln na tusia se talafaasolopito o Egelani.

Na ia taʻua le saite Staneges ma tusia e uiga i maa o le "matagofie tele ... na fausia e tusa ma le auala o faitotoa, ma o le faitotoa e foliga mai na ola ae i luga o le faitotoa, ma e leai se tasi e mafai ona mafaufau pe o le a le maualuga o na maa tetele; aisea na fausia ai iina. "

Ana fesili - faʻapefea ona fausia le Stonehenge, aisea na filifilia ai e ia ma o ai - na fenumiai tupulaga o tusitala, tagata suʻesuʻe ma tagata asiasi mai. O le taimi nei, i le uluaʻi senituri o le 21st seneturi, ua amata ona maua mai e nisi o tali fou ni suʻesuʻega a le au atamamai o suʻesuʻega - faʻapea foʻi ma le tele o fesili fou.

Fesili e pei o:

Na faʻafefea ona fausia le maʻa ma o ai?

O se tasi o mealilo sili o Stonehenge o lona foafoaga moni. O nisi o ona maa sili ona taua e sau mai le selau maila maila i le Preseli Hills o Uelese.

Na faʻafefea ona feaveaia e se sosaiete na le faʻaaogaina le uili? Ma o le taʻua o le maafaamanatu "o le ata sili ona atamai o le maʻa maa anamua i le lalolagi," o le Faʻasolopito o le Igilisi o loʻo faʻamaonia e ui lava o isi maʻa maa o Neolithic o se faaputuga o maʻa masani ma maʻa, o Stonehenge e faia i maa laei, faʻapipiʻi faʻatasi ma le moa ma le tenon sooga.

A oʻo i le taimi na tuʻuina ai maʻa uma o le liʻo pito i fafo, latou te faia se taamilosaga faʻataʻamilomilo saʻo, e ui lava o le maafaamanatu e tū i luga o le eleele.

Na tusia e tusitala anamua le fafaamanatu na fausia e Roma, O isi na tuu i totonu o fatu o talafaasolo Arthuria ma fautuaina ai o Merlin e lima lona lima i le fausiaina. E i ai tala o Merlin e lele ai bluestones mai Uelese ma faʻasolo i le pito i luga o le maʻafaamanatu. Ma, e moni, e tele tala o le auai o tagata ese.

O nei aʻoaʻoga e tutusa lava le faagaeetia ae sili atu i le lalolagi. Mo le tusa ma le sefululima tausaga, i le Project Stone Riverside, o le au suʻesuʻe a le au suʻesuʻe mai suʻesuʻega a le atunuʻu o Sheffield, Manaseta, Southampton ma Bournemouth, faʻatasi ai ma le University College London, o loʻo suʻesuʻeina le maafaamanatu ma le laufanua lata ane. Latou te fautua mai na fausia e avea ma se faʻavae faʻapitoa i le va o ituaiga o faifaatoaʻaga o Briton Sasaʻe ma Sisifo, o ē, i le va o le 3,000 TLM ma le 2,500 TLM, na latou faʻasoaina se aganuu masani.

O le polofesa o le suʻesuʻega o suʻesuʻega a Mike Parker Pearson o le Kolisi o le Iunivesite, Lonetona o le tusitala o Stonehenge, o se Malamalama Fou: Faʻamatalaina o le Faʻamanatuga o le Mafaʻatasi o le Mafaʻatasi o Stone Age Monument :

"... sa i ai se aganuu tele o le atinaʻe o le atunuʻu - tutusa lava ituaiga sitaili o fale, masini ma isi mea faitino na faʻaaogaina mai Orkney i le talafatai i saute ......... Stonehenge lava ia o se galuega tele, e manaʻomia ai galuega a le faitau afe .... galue ia lava, e manaomia ai tagata uma ina ia toso faatasi, semanu e avea o se gaoioiga o le lotogatasi. "

Ma o se nofoaga na faoa e tusa ma le lua maila i matu sasaʻe o le maafaamanatu, o Durrington Walls, e lagolagoina lenei talitonuga ma le faʻamaonia o le tusa ma le 1,000 fale ma le 4,000 tagata mai Peretania atoa na auai - i se taimi na faʻatusatusa ai le faitau aofai o le atunuʻu 10,000.

O le nuʻu o tagata faufale atonu o le tele o le nuʻu Neolithic i Europa. Na i ai iina le tagata faigaluega e galue malosi. Na aveese ia maa mai Uelese, e ala i sledges ma i luga o le vaa, ae le o mea pogisa po o faletusi faalilolilo. E ui lava o le maualuga o le faʻatulagaina e manaʻomia i se taimi vave, e sili atu ona manaia.

Ma e na o le tasi le manatu. O le isi e faapea o le Welsh maa sa ave e Ice Age glaciers ma na maua ai le natura masani o le laugatasi pe a savavali tagata faufale a Stonehenge ile lalolagi.

O le a le matua Is Stoneishge?

O le poto masani o le maafaamanatu o le tusa lea ma le 5,000 tausaga le matua ma na fausia i ni nai laasaga i luga o le vaitaimi e 500 tausaga. O le mea moni, o le tele o le fale autu o Stonehenge, o loʻo vaaia i aso nei, atonu na fausia i totonu o lena taimi.

Ae o le faʻaaogaina o le site o Stonehenge mo le taua, ma masalo o le faʻamoemoega o faʻamoemoega e toe mamao atu - atonu o le 8,000 i le 10,000 tausaga talu ai. O nofoaga faataamilo i le nofoaga o paka a le maafaamanatu i le 1960 ma toe foi i le vaitau o le 1980 na maua ai pits na i ai pou laupapa na toto i le va o le 8500BC ma le 7000BC.

E le o manino pe o nei mea e fesoʻotai tonu ma Stonehenge ae o le a le mea e sili atu ona manino o le laufanua o Salisbury Plain e taua i uluai Britons mo le tele o tausaga.

Aiseā Salisbury Plain?

Fai mai le au faipule Silly e faapea o le laugatasi o se nofoaga matagofie tele e tulaʻi ai mo vaʻavaʻa ma o laina ma togalaau e mafai ona iloa mai le ea ma e ala atu i suʻesuʻega faʻasolosolo o laina eleʻele.

E foliga mai e sili atu le filifilia e le laufanua. O Peretania anamua na ufitia i vaomatua. O se avanoa lautele lautele, e afe ma afe eka o laufanua laufanua lauolaola, e seasea lava ma faapitoa. E oo lava i aso nei, o le malaga atu i luga o Salisbury i le pogisa o le po, o ana mea e le mafaamatalaina i luga o le lagi, e mafai ona avea ma se tulaga maoae, toetoe lava a manaia le poto masani.

Ma o laasaga, ua lauiloa o ni paʻu faapipii e masani ona laina faatasi ma le pito o le solstice, o foliga masani faalenatura. O tagata faifaatoaga oe na nofoia le eria ma o latou matauina faailoga o vaitau na matauina le fetaui lelei ma le suiga o vaitau ma filifilia le nofoaga ma le tulaga o Stonehenge ona oi latou.

O le faaiuga na oʻo i le vaega a Prof. Pearson. Fai mai a ia, "A matou tautevateva i lenei tulaga masani faalenatura i le ala o le la ua faailogaina i le laueleele, matou te iloa ai na filifilia e tagata anamua nei nofoaga e fausia ai Stonehenge ona o lona muai faauuina ... Atonu na latou vaai i lenei nofoaga o le ogatotonu o le lalolagi. "

O le a le mea na faʻaaogaina?

Aumai lau vili: Tapuaʻiga faʻamaʻi, tanuga, tausamiga o le seleselega, taulaga i meaola, faapaiaga o solstice, sauniga faʻafefe, nofoaga faʻamalolō, se faʻatoʻaga faʻatoʻaga, se mea e puipuia ai le lalolagi, o se faailo i atua, o se vaʻa ese mai fafo. E tele ni aʻoaʻoga e uiga i le mea na faʻaaogaina e Stonehenge mo. Ma i le gasologa o tausaga, ua maua ai e le au suʻesuʻega o mea anamua le faʻamaoniga o le tele o nei gaoioiga (sei vagana ai tagata ese - e oʻo mai i le taimi nei). O le mauaina o le itiiti ifo ma le 150 falelauasiga i le eria o se sailiiliga lata mai, mo se faataitaiga.

O le mea moni, o le aganuu masani o Stonehenge o se vaega o le faʻaaogaina e sosaiete tagata eseese mo le faitau afe o tausaga. E foliga mai e tele ituaiga faʻaaoga eseese i le tele o tausaga. Atonu tatou te le malamalama atoatoa i lenei mea e le mafaamatalaina, ae o tagata suʻesuʻe i tala o fanua ma tagata tusitala o talafaasolopito ua latalata atili i taimi uma.

Pe a Alu

O tausaga uma, Wiccans, Neo Pagans, New Agers ma tagata tafafao maimoa e lafu i Stonehenge mo le solstice o le taumafanafana . Ua na o le pau lea o le taimi e faatagaina ai tagata asiasi e tolauapi faataamilo i le saite ma faaaluina le po atoa e faatalitali mo le vaveao.

Ae o sailiga i Durrington Walls e fautua mai o le midwinter, e le o le vaeluagalemu o le mea sili ona taua ma o le taimi mo sauniga masani ma taumafa. O le tele o isi maota i le fanua o Stonehenge e fetaui ma le oso aʻe o le la ma le goto o le la. O lena talitonuga e sili atu ona taua pe a e mafaufau i tausamiga afi ma tausamiga o le midwinter i Europa i mātū uma.

E mafai ona e asiasi i Stonehenge i soo se taimi o le tausaga ma o ona vaitau e iai ona lelei ma mea le lelei. Alu i le taumalulu ma e te le tau vave ala e te vaʻai i le oso aʻe o le lā, o se taimi matagofie lava i le maʻafaamanatu. Ia Tesema, ua oso le la i le pe a ma le 8 i le taeao. E le tatalaina le maa faamanatu ae mafai ona e vaʻavaʻai atu i se mamao mamao mai le A303. O le saite atonu o le a le maua foi le totoa. O le itu pito i lalo o le Salisbury Plain o se malulu, matagi ma, i tausaga talu ai, pe ufitia i le kiona pe faʻapipiʻi foi i le isi, o nofoaga faʻapitoa e faʻatapulaʻaina.

Afai e te alu i le taumafanafana, o le ae tauva ma le toʻatele o isi ma, afai e te fia vaʻai i le oso aʻe o le la, e tatau ona e vave vave oso. I le masina o Iuni, o le la i luma o le 5 i le taeao. I le isi au itu, e mafai ona e savali fiafia mai le nofoaga tutotonu o tagata maimoa i luga o le 'upega tafaʻilagi e aunoa ma le malolo. Ma faʻatasi ai ma le tele o itula o le ao, e tele atu taimi e te suʻesuʻeina ai nofoaga lata mai anamua ma le aai o Salisbury.

O le a le mea lata mai

O Stonehenge, o le sili ona faʻatalanoaina maʻa maʻalaʻau i le lalolagi, ua naʻo le tasi le maafaamanatu i le ogatotonu o se laufanua anamua anamua o loʻo i ai ma faʻailoga mataʻutia. O le Stonehenge, Avebury ma Sitepa faʻatasi UNESCO Heritage Site, e aofia ai:

E lata ane foi: O le tamai aai o Salisbury ma lona falesa, o le fale i le ata sili ona puipuia lelei o le Magna Carta ma le Medieval Clock - o le taimi aupito sili ona leva o le taimi faigaluega e tusa ma le 20 minute le mamao i le taavale po o le pasi i le lotoifale.

Tagata Asiasi e Taua