Charles de Gaulle Memorial Museum

O le Falematagatagofie o Falemataʻaga Faamanatu o Charles de Gaulle i Champagne

Aotelega

O loʻo i totonu o Colombey-les-Deux-Eglises, le tamai nuʻu i Champagne lea na nofo ai Charles de Gaulle mo le tele o tausaga ma le mea na tanumia ai o ia, o lenei faʻamanatuga ia te ia e ofo ai ma le faʻaogaina ma lona auala fou ma le ofoofogia o le tele o faasalalauga. O le Faamanatuga na tatalaina i le 2008 e le Farani Peretania Nicolas Sarkozy ma le German Chancellor Angela Merkel, e faamamafaina ai sootaga ua leva ma le vevesi ma sootaga vavalalata lata mai i le va o malosiaga maoae e lua o Europa.

O iinei, i se faasologa o avanoa mataʻina, o le tala ia Charles de Gaulle ma lona taimi e faʻaalia. O le tala e fausia i lona soifuaga, a oe savali i le talafaasolopito o Farani ma Europa i le ogatotonu o le 20 seneturi, e te vaʻaia i se auala ese ma le ofoofogia.

Le mea e te vaʻaia

O le faamanatu e vaevae faasolosolo faasolosolo, faia le tele o faasologa o mea na tutupu i le olaga o Gaulle ma tuʻuina atu i ata, tele-media, faʻamatalaga fefaʻasoaaʻi, ata ma upu. Na o le pau lava le mea moni e lua o taavale Citroen DS na faʻaaogaina e de Gaulle, o se tasi e faʻaalia ai le pulufana na faia i le taimi o le taumafaiga tuga i lona olaga i le 1962.

1890 i le 1946

O le faʻaaliga autu o loʻo i luga o luga o fola e lua, o lea ave le siʻi luga. Atonu o le ae le amanaiaina, ae o le foliga o le siitia ma lona faitotoa ua faatusa i le 'V' mo le manumalo o le manumalo ma le lima o Gaulle, o le setiina o le sootaga.

E te ulu atu i le avanoa mataʻina i leo o le pese manu ma o loʻo feagai ma le tele o laufanua e faʻaalia ai le fanua ma vaomatua o lenei vaega laitiiti o Farani e taʻua o le 'de Gaulle country'.

"Na atagia mai e le eleele ia te ia, e pei lava ona ia atagia le laueleele," o le tala lea a Jacques Chaban-Delmas, o le faipule Gaullist, Mayor of Bordeaux ma le Palemia i lalo o Georges Pompidou. O oe i le atunuu e lata i Colombey-Les-Deux-Eglises, o le tamai nuu e latalata i le loto o Gaulle. O le mea lea na amata ai le tala ia Charles Andre Joseph Marie de Gaulle, na fanau i le 1890.

O iinei e te vaʻai ai i lona olaga amata, naʻo se tamaitiiti laitiiti e taaalo ma ana au meataalo. Ona sosoo ai lea ma lana auaunaga i le Taua Muamua a le Lalolagi, o lona tulai mai i le militeli ma ona manatu faaonaponei e uiga i taua, e aofia ai lona lauiloaina o fevaevaeaʻiga feaveaʻi.

O loʻo i ai se vaega o le lotoifale e aofia ai lana faaipoipoga i se teineitiiti mai Calais, Yvonne Vendroux i le 1921, lo latou aiga talavou ma latou siitia atu i La Boisserie, o lona aiga pele i Colombey-les-Deux-Eglises. O le tasi mafuaʻaga mo le siitia o le tuʻuina atu lea o lona afafine lona tolu, o Anne, o le na mafatia i le Downs Symptome, o se faʻalauteleina o le faʻaleleia. Ona faasolosolo lea o oe i le faasologa i le 1930 e oo atu ia Iuni 1940 ina ua osofaʻia e Siamani Farani. O le taua na vaaia i le vaaiga a Gaulle, e aofia ai le 1940 i le 1942, 1942 i le 1944 ma le 1944 i le 1946. Ua e lagonaina le tiga o le Farani, o faigata faigata o se atunuu nofoia ma le tauiviga mataʻutia a le Free French lea na taitaiina e Gaulle. E te maua foi se mea o feteenaiga i le va o Gaulle ma le Allies, aemaise lava Winston Churchill o le na ia faamatalaina muamua o ia o se "Anglo-phobe" le sese, ma le inosia. Na le toe i ai ni taʻitaʻi taua se toʻalua.

1946 i le 1970

E te alu ifo i lalo i le isi tausaga, o loʻo iai se matala tele ata o loʻo i totonu o le Colombey ma le mamao e te vaʻaia ai lona fale.

O le suiga o le maualuga e fuafuaina lelei. De Gaulle na alu ese mai le malosi i le 1946, o se toa maoae o le taua ae na le fetaui lelei, foliga mai, i le avea o se taitai i taimi masani, ma faia lana lava pati faaupufai, o le RPF. Mai le 1946 i le 1958 na i ai o ia i se vaomalo faaupufai. Sa nofo o ia i La Boisserie lea na maliu Anne i le 1948, e 20 ona tausaga.

1958 na matua iloga lava, faatasi ai ma le le mautonu o le fausiaina i le va o le malo Falani ma le au Algeria o loo tauivi mo le tutoatasi. De Palota na palotaina o ia e avea ma Palemia ia Me ma sosoo ai ma le filifilia o le Peresetene o Farani, ma faʻafefe ai le vevesi faaupufai.

De Gaulle o le tagata sili ona lelei o Farani. Na ia tuʻuina atu le tutoatasi i Algeria, o se feeseeseaiga tele i le Farani, na amataina le atinaʻeina o auupega a le Farani fomaʻi ma saʻili ai se faiga faʻavae feteenaʻi faʻavae Farani e masani ona feteenaʻi ma Amerika

ma Peretania. Ma, o se tulaga sili ona tiga mo Brits na lauiloa mo le tele o tausaga, na ia faʻaipoipoina le ulufale faʻatasi o Peretania i le Europa i Faalua. Na faamavae o ia i le 1969.

Le Legacy of de Gaulle

O le tala na tupu i le maea ai o le maliu o Gaulle ma aumai ai i lona aiga le mana uiga ese na ia te ia ma le migao lea na taofi ai o ia e Farani. I le toatele, o ia o le taitai sili o France. E mautinoa lava o se faʻamanatuga faʻamaonia.

Faʻaaliga lē tumau

E ui lava o loʻo i luga o le fogafale muamua ma o le mea muamua e te vaʻaia, pe afai e le lava se taimi e alu ai seia oʻo i le taimi mulimuli. O se faaaliga le tumau (e foliga mai e tumau) e taʻua o De Gaulle-Adenaueur: o le Franco-German Reconciliation , e uiga i sootaga a Franco-Siamani mai le 1958, i le aso 14 o Setema, na feiloai ai tagata e toʻalua o Europa e fai ma faailoga ma sootaga i le va o le lua atunuu. O se isi taimi faamanatu i tagata Anglo-Saxon o lo tatou tulaga i Europa.

Faʻamatalaga faʻamaonia

Faamanatuga Charles de Gaulle
Colombey-Les-Deux-Eglises
Haute-Marne, Champagne
Tele .: 00 33 (0) 3 25 30 90 80
Upegalagi.

Faʻatagaina: Tupulaga 12 Euro, tamaiti 6 i le 12 tausaga 8 euros, i lalo o le 6 saoloto, aiga o le 2 tagata matutua ma le 2 tamaiti 35 euros.

Tatala Me 2 Me Setema 30 i aso uma 9:30 i le taeao i le taeao; Oketopa 1 ia Me 1 Aso Lulu i le Aso Gafua 10 am-5:30 i le afiafi.
Faʻafefea ona oʻo i ai

Colombey-Les-Deux-Eglises

O le tamaʻi nuʻu lea na faʻaalu ai e Gaulle le tele o tausaga fiafia, o se mea fiafia ma sili ona aoga. E mafai ona e asiasi i le fale o le aulelei o Gaulle, faʻapipiʻi i le laufanua vaʻavaʻavale. Ma savali foi i le lotu i le lotoifale lea e tanumia ai ma le toatele o lona aiga. E pei o le tuugamau o Winston Churchill i Bladon, i fafo atu o Woodstock i Oxfordshire, o se mea taua maualalo.

E lua ni 'au faletalimalo lelei i Colombey-Les-Deux-Eglises, ona fai ai lea o se malologa puupuu mai Paris.

Suʻesuʻega Tele o Champagne

Afai e te fia iloa nisi mea e uiga i le Champagne aʻo e alu ese atu i le auala na sasaina, suʻesuʻe nei 'oa lilo .