E tatau ona e popole pea e uiga ia Zika?

O popolega i luga o le siama o le Zika ua mafua ai le tele o tagata femalagaaʻi e toe mafaufau ia latou fuafuaga o le Olimipeka. O le mea moni, e toʻatele tagata taaalo ua filifili e lafoai le Olimipeka o le Taumafanafana, e aofia ai le taʻaloga o Jason Day ma Vijay Singh ma Tejay van Garderen, e mafua mai i le siama Zika. Faʻasalalau pea le siama i Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute, o le Caribbean, ma itu i saute o le Iunaite Setete, e taua le iloa o tala lata mai a Zika.

O le a se mea tatou te iloa e uiga ia Zika?

O le siama Zika e foliga mai fou lava i Amerika Latina, ae ua vave ona tupu ma mafua ai popolega faʻapitoa ona o lona fesootaʻiga i mea na afaina ai. Aʻo Zika o se siama laʻititi lautele ma o le mea lea e le o se popolega mo tagata matutua soifua maloloina, o faafitauli e fesoʻotaʻi ma Zika muamua na faʻaalia i le itu i matu sasae o Pasila, lea na maitauina ai e fomaʻi le numera o pepe na fananau mai i le malformation o le mafaufau e taʻua o le microcephaly. Talu mai lena taimi, o suʻesuʻega sa faia lea na faʻamaonia ai le sootaga i le va o Zika ma le microcephaly.

Zika e mafai ona taʻitaʻia ai ni faaletonu o le pepe pe a faʻamaonia e se fafine maʻitaga le siama, lea e mafai ona pasi atu ile fetus i le placenta. Pe a tupu lenei mea, e mafai e Zika ona tupu le pepe e atiina ae se ulu e le masani ai, lea e masani ona fesootaʻi ma se faiʻai e le o ola. O le mamafa o lenei tulaga e eseese, ae o nisi pepe e fananau mai ma le microcephaly o le ai ai le faʻatupulaia o atinaʻe, faʻalogologo leiloloa, ma / poʻo le gau o le vaʻai, ma o mataupu sili ona ogaoga e oʻo atu i le oti.

E iai foʻi le fesoʻotaʻiga a Zika i le maʻi o Guillain-Barre, o se maʻi le tumau ae sili ona ogaoga. E tusa ma le 1 i le 4000-5000 avanoa e maua ai e lenei tagata le tagata na aafia i Zika lenei tulaga.

Faʻafefea ona faasalalau ia Zika? O fea oi ai Zika?

O Zika e tele lava ina salalau e namu. E pei o le fiva Dengue ma le chikungunya, ua salalau Zika e le namu a Aedes aegypti , lea e manuia i luga o le vevela.

E le pei o isi maʻi e maua i le namu, e mafai foi ona faasalalauina Zika e ala i feusuaiga ma mai se tina maʻitaga i lana tama e leʻi fanau mai.

Zika o loʻo galue nei i Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute, sei vagana ai Chile ma Iurukuei. E le gata i lea, e faamoemoe e faasalalauina Zika i vaega o le US pe a nofo ai le namu o Aedes aegypti - Florida ma le Gulf Coast. O lipoti a Zika ua lipotia i nofoaga e pei o Niu Ioka, lea e toe foi mai ai le au malaga mai Puerto Rico, Pasila, ma isi eria o loo i ai Zika ma tuuina atu le siama i a latou paaga e ala i feusuaiga.

O le a faʻaumatia le Olimipeka ona o Zika?

O le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e ala i lana faaiuga e le tolopoina pe faalēaogā Taaloga Taaloga, lea ua faatulaga e amata i Rio de Janeiro ia Aokuso. O latou manatu e aofia ai le mea moni o le faasalalauina o Zika o le a faaitiitia ao amata le taumalulu i Pasila, ma e mafai e tagata asiasi ona taofia le faasalalauina o le siama e ala i le faia o puipuiga, aemaise lava le faaaogaina o le iniseti. Peitai ane, e tusa ma le 150 saienitisi na talosagaina le WHO e toe mafaufau, ma taʻu mai popolega e faapea o nisi o le fia afe o tagata asiasi o le a toe aveina le siama i o latou atunuu.

O ai e tatau ona alo ese mai femalagaaiga ona o Zika?

O loʻo fautua mai le WHO e faʻapea, o fafine maʻitaga e le malaga atu i eria o loʻo faʻasalalau ai Zika.

O tamaitai e fuafua e maʻitaga vave po o paaga o fafine o loʻo maʻitaga e tatau ona aloese mai sea femalagaaiga poʻo le tuai ona maitaga. E talitonuina o le Zika virus e mafai ona ola i fafine maʻitaga mo le lua masina ae mo se taimi puupuu i tane ma fafine e le o maʻitaga.

Tala fou e uiga i se tui o le Zika

O le tui o le Zika ua amataina nei. Ona o le siama e tali tutusa ma le fiva samasama ma le dengue, e mafai ona faigofie ona atiaʻe se tui. Ae ui i lea, o le suʻega o le tui e tatau ona le itiiti ifo i le lua tausaga.