E uiga i le musée Jean-Jacques Henner i Pale

O se Taʻamalie Lelei Faʻapaʻiaina i se Faʻamau Faʻamau Farani Farani

O le toʻatele o tagata tafafao maimoa e le mafai ona vaʻaia se tasi o atinaʻe a Palani, o Musée Nationale Jean-Jacques Henner. O se mea e maasiasi ai: e le gata o le falemataaga o se faaaliga tumau tumau o le tusiata Farani ma le tusiata faapitoa a le tagata tusitala; ua faatuina i se maota o le 19 seneturi lea e na o le pau lea o le fale umia saoloto e tatalaina i tagata lautele i le faletupe Farani. E le gata i le faamemelo i le tusiga musuia a Henner i lalo ifo o le talisapaia - e tusa ma le 2,200 atavali, ata tusi, ata tusi, ata, ma mea mai lona olaga i aso taitasi - e mafai foi e tagata asiasi ona asiasi atu i le potu aoga a le tusiata, aoao atili e uiga i le auala na galue ai o ia.

O ai sa Jean-Jacques Henner?

Na fanau mai i le itu i mātū o Farani (ma le taimi o le Siamani) o Alsace i le 1829, o Henner o se mea e sili ona manaia: e le mafai ona faigofie ona faʻaaogaina i totonu o se tasi aoga o faatufugaga poʻo se gaioiga. Na avea o ia ma se tagata iloga masani na galue e toe faaola, i ana atavali, nisi o metotia a Italia ma Dutch o seneturi ua mavae - e aofia ai le chiaroscuro - ma se (contributors) le saofaga i le faagaioiga o le Impressionist, lea na sili ona ofo ai le au faitio ma faʻaleagaina i ona uluai tausaga.

I le aʻoga i le Ecole des Beaux Arts i Paris ao leʻi aʻoga aʻo avea ma tagata aperenitisi i Roma, na matua fiafia Henner i mataupu faʻapitoa e pei o faʻasologa o le Tusi Paia ma foliga moni i le aga masani a aliʻi sili Dutch e pei o Rembrandt. Ae na ia tuleiina foi le teutusi o le tofo ma vaaiga matagofie ma nenefu voluptuous, e pei o le ata valiina "O le Susuga Susannah". O ana ata vali, e aofia ai le tasi o le Mauga o Vesuvius i Italia, o nisi taimi na ofoina mai ai se manatu malosi ma le maofa i le lalolagi.

E sili atu ona taʻutaʻua ma taʻutaʻua i ona taimi nai lo le taimi nei, na manumalo Henner i le tele o faailoga ma faʻaaloalo mai le fausaga Farani i lona soifuaga atoa, e aofia ai le Legion of Honor.

Fale Mataʻaga ma Faʻamatalaga Faʻamatalaga

O loʻo nofo i se tulimanu filemu ma le faʻanoanoa o le 17th arrondissement (district) o Pale, o le falemataaga ua lelei tele mai le auala o le aai tutotonu, o le tuʻuina atu o se vaʻavaʻai mai le pisa, feteʻenaʻi, ma le motu o tagata.

E mafai ona e faia se taeao atoa o le aoauli po o le aoauli o lau asiasiga e ala i le alu i le laufanua Parc Monceau i lalo tonu o le auala-o ona lanu lanumeamata ma togalaau masani, e le o se mea na tupu, na musuia ai le toatele o tusiata ma tusitala i le tele o tausaga.

Tuatusi

43 avenue de Villiers, 17th arrondissement
Metro: Malesherbes (Laina 3), Wagram (laina 3), poʻo Monceau (laina 2); RER Line C (Faletupe Pereire)
Tel: +33 (0) 1 47 63 42 73

Asiasi i le 'upega tafaʻilagi aloaia (ile Igilisi)

Taʻaloga amata ma tiketi

E tatala le falemataʻaga i aso uma o le vaiaso sei vagana ai Aso Lua, mai le 11:00 am i le 6:00 pm. E tapunia foi ona faitotoa i aso malolo Farani lautele / faletupe, e aofia ai Aso Kerisimasi ma le aso Bastille (14 Iulai).

Totogiina o Tau: E mafai ona asiasi tagata asiasi i tau o pepa o loʻo iai nei mo lenei faleoloa iinei. O le ulufale atu e leai se totogi mo tagata asiasi uma i lalo ifo o le 18 tausaga, ma mo le aufaasālalau Europa i lalo ifo o le 26 tausaga. Mo i tatou uma, o le ulufale i le faʻamaumauga tumau e leai se totogi i le Aso Sa muamua o masina taitasi - ma i le taimi o le measina a Europa. Aso o le a faia, ia Setete taitasi i le lua aso.

Manulele ma Atinae lata ane e Suʻesuʻe

O le Faʻasalalauga Tumau: Manatu Taua e Vaʻaia I Ai

O le falemataʻaga o le fale sili lea i le lalolagi o le aofaʻiga tumau o le galuega a Henner, mai ona talavou talavou i ana galuega faʻatuputeleina na valiina aʻo avea o ia ma tagata aperenitisi i Villa Medici i Roma, Italia. E aofia ai foi galuega mai lona taimi mulimuli ma ona tausaga faaiu Parisian.

O le aofaʻiga e maua ai e tagata asiasi se vaaiga vavalalata i faiga faʻapitoa a le tusiata, ma faʻaalia ai nisi o ana galuega sili ona matagofie na tupu mai i ata ma ata, faʻapea foʻi ma kopi.

O nisi o galuega sili ona matagofie i totonu o le aoina o mea ia o loʻo faʻaalia ai faʻalotu faʻalelotu , e pei o le "Keriso with donors" (tusa o le 1896-1902) lea na fatuina e Henner e faʻaaogaina ai auala masani, faʻasolosolo faʻatasi ni tolu tapoleni eseese e fausia ai le mea na fai.

O vaaiga mai le tala faasolopito ma tala faasolopito masani i Sisifo o loo manino i galuega musuia e pei o "Andromeda" (1880), o lana pusa auro matagofie ma le ata faafaatusa o le tino o le tina o loo faamanatuina ia Gustave Klimt;

O ata matagofie o Henner, ata o le tagata lava ia, ma nudes- e aofia ai se suesuega mataʻina mo "Herodias", "Le Lady I le Malulu (Ata o Madame X)" ma se ata o se ata patino na faia i le Falemataaga Uffizi i Florence ( ata i luga) e fausia ai se vaega tele o le aoina, e pei o laufanua o Italia ma Alsace o loʻo faʻaaogaina faiga faʻapitoa ma le Faʻaaogaina e leai se aoga.

Ma le mea mulimuli, e mafai e tagata asiasi ona maua se lagona vavalalata o le olaga o le tusiata i le matamataina o meatotino a Henner, e aofia ai meaafale, teuga, mea valiina, ma isi mea faitino.

O fea e vaʻaia ai galuega a Henner i Pale?

I le faaopoopo atu i le aofaʻiga tele i le Falemataʻaga o Henner, o le tele o faʻataʻitaʻiga a le tusiata a Alsatian o loo i luga o le faaaliga i le musée d'Orsay: e aofia ai le "Chaste Susannah", "The Reader", "Feminine Nudes", " Iesu i lona tuugamau ". I se aotelega: afai o oe o se tagata, e tele atu mea e teuina mo oe i le taimi o lau asiasiga.