Easter Resist 1916 - The Aftermath

O le a le mea na tupu ina ua mavae le Fouvalega o le 1916 i Dublin?

Ina ua uma le fana i le auala ma le Eseta o le 1916 , sa amataina le fana i totonu o falepuipui - o le taofiga a Peretania na mautinoa ai le avea o le au poisiti ma tagata maturo sili. E mafai ona fai mai o le uiga le mautonu o se ofisa pule malosi a Peretania na mautinoa ai le aveesea mai le au o le manumalo. O le fouvalega o le 1916 e le o lauiloa i Aialani, aemaise lava i Dublin.

Ae o le fasiotiga na faʻamautinoaina ai na faia se pulou fouvale e uiga ia Patrick Pearse.

O Le Maea o le Eseta

O le mulimuli i le fouvalega e le tatau ona avea o se mea e ofo ai i soo se tasi - o le au fouvale na puʻeina na faia i totonu, e tusa ma le 200 na feagai ma faamasinoga a le militeri. O le faasalaga o le maliu na pasia i le ivasefulu tausaga, mo le fouvalega tele. O nei mea uma na ogatasi ma le faiga masani a Peretania. Ma e le o le ita tele o le a tatou vaai i ai e pei ona i ai nei. O le mea moni, o le faasalaga oti na lauiloa i faamasinoga a le malo o Peretania i le va o le 1914 ma le 1918, na mafua ai ona sili atu le faʻamalosia nai lo le taua a le Siamani i le taimi lava lea e tasi.

Ae o le taupulepulega atoa na taia ina ua tauanau e Sir Sir John Grenfell Maxwell le vave ona tagofia o faasalaga oti. Ma le mea uma, na ia manatu e mafai ona ia taulimaina lelei tagata mamafiti, i le auauna ai i Aikupito ma Aferika i Saute muamua. O le mea lea, i se vave faanatinati o le taotoga e sefulufa o tagata fouvale na fana i Dublin e Kilmainham Gaol - Patrick Pearse, Thomas MacDonagh, Thomas Clarke, Edward Daly, William Pearse, Michael O'Hanrahan, Eamonn Ceannt, Joseph Plunkett, John MacBride, Sean Heuston, Con Colbert , Michael Maillin, Sean MacDermott ma James Connolly.

Na fasiotia Thomas Kent i Cork. Roger Casement, e masani ona lilo i totonu o Falani, na tautau i Lonetona mulimuli ane, ma na o le maea lava o se faamasinoga umi. Na iloa e tagata Irishman o ni tagata faatupu vevesi i le taimi na puʻeina ai i latou, o nei alii e toasefulu ma le ono na toetoe lava a siitia maualuga atu i le au martyrs i le atunuu, aemaise lava i le mamafa o Maxwell.

E na o le toalua taʻitaʻi fouvale na sosola ese mai lenei fasioti tagata - Na faasalaina Countess Markiewicz e maliu, na mafua ai ona faasalaina o ia ona o lana feusuaʻiga. Ma e le mafai ona fasiotia Eamonn de Valera o se tagata faalata ... talu ai ona e leai se tagatanuu o Peretania, na ia faamatalaina o ia o se tagatanuu o le malo (Irist Republic) (e le o iai), ma o le a agavaa i se tusi folau a Amerika po o le Sipaniolo i luga o le teugatupe. o lona tama. O Maxwell e filifili e nofo i le itu saogalemu iinei, e lagolagoina e le lagona a le loia moliaga William Wylie o Valera o le a le mafua ai ona tupu se faafitauli. O le mea moni, "Dev" o se tasi o taitai aupito sili ona le mautonu o le 1916, o le siitia i le lauiloa mulimuli ane ona o lona "tulaga taitai", ma lona toetoe lava a le mafai ona tupu.

Ina ua uma ona taofia le faasalaga, na faaleagaina le mea na faaleagaina - E sili atu ma le luasefulu tagata martyrs i Ireland, o le au Peretania na faateia. O George Bernard Shaw, e masani lava o le tagata agafesootai, na ia faailoa mai o le faigamalo a Maxwell o le sasa vave na avea ai toa ma tagata maturo mai tama tusitala laiti. Faʻaopopo i lenei tala o nisi o faʻasalaga: Na matua manua tigaina Connolly ma e tatau ona nonoa i se nofoa e feagai ai ma le vaega o le au, na maʻi tigaina Plunkett, o MacDermott o se gasegase.

Ma o William Pearse sa na o le fana ona o ia o le tuagane o Patrick.

Ana faatagaina taitai o le 1916 e ola ... O le talafaasolopito o Irish atonu na faia se isi auala.

Manatuaina o le Eseta

O tausaga taʻitasi e manatuaina ai mea na tutupu i le Eseta 1916 i Aialani - e le malo ma (i lalo ifo o le lautele) le malo. E pei o le tupu aʻe na le lelei, ua le saunia ma le lagolagoina-e leʻi oʻo i le talafaasolopito e le o se manuia, ae o se aloiafi lea na toe faʻamalamalamaina le mumū o le saʻolotoga o Irish. Ma toetoe lava o vaega uma o le atunuu o Aialani o le tulaga faaupufai ua noatia e fai mai "o toa o le 1916" e pei o latou lava i sina taimi. O le a le mea o loʻo fai i nisi o mea e fai si faigata i mea tutupu e pei o le Irish Civil War .

Mulimuli ane o le maualuga o loʻo manatuaina e pei o se mea na vaʻaia e Patrick Pearse - o se taulaga toto o nai tagata e fagua ai le toatele.

O lenei talitonuga faʻa-lotu e faʻamaonia i lea tausaga ma lea tausaga e ala i le taimi faigofie o le faʻamanatuga: E le o faia i le aso faamanatu ae i le Eseta, e le gata i se faigamalo faalelotu. A mavae le Eseta uma o le faamanatuina o se taulaga naunautai ma se toetu. E pei lava o le faʻatagata o Dora Sigerson i Glasnevin Cemetery faʻataʻitaʻiga faalelotu ma faaupufai e foliga mai e fesuiaʻi.

O le Easter Resising, e ui lava i le le lelei o le fuafuaina o le faaletonu , ae na le mafai ona manuia ... e ala mai i le faavalevalea a Peretania.

O lenei tusiga o se vaega o se faasologa o le Easter Resizing o le 1916: