O le polokalama a le paka a Amerika ua faasalalauina le alualu i luma o le talafaasolopito faanatura ma alualu i luma talu ona faavaeina muamua i le 1916 e le taimi lena-Peresitene Woodrow Wilson. Ua fuafua e faasao ma puipuia nofoaga o le vao ma nofoaga matagofie mo le taimi nei ma le lumanaʻi, o le Paka Faʻamasinoga ua faʻaalia e aofia uma ai setete e 50 ma teritori Amerika. E aofia ai Alaska, lea o loʻo iai nisi o pitonuu mulimuli mamao, leai ni auala, ma paka vao, faʻasao, ma nofoaga faʻasolopito. Alaska ei ai le 24 atunuʻu tautaua a le atunuʻu i totonu o lona 663,000 sikuea sikuea-maila ma maua ai le silia ma le 2 miliona tagata asiasi taʻitasi, o se molimau i le tautinoga a le Park Service i i latou e agai atu i le Last Frontier.
Afai e manaʻo moni se tasi e vaʻai i malae taʻalo a Alaska mai le faʻamatalaga a tagata faʻatauvaʻa na latou mauaina ma faʻapitoa nei nofoaga taua, taumafai nei nofoaga e le masani ai. E mautinoa, o le National Park o Denali e ofoofogia. Ae ua e mafaufauina se malaga i Kotzebue poʻo Nome ? Ae faʻapefea vaʻa aisa i latalata i Seward? E tele atu mea faʻapitoa a le malae vaalele a Alaska nai lo mea e mafai ona vaʻaia mai se taavale poʻo se nofoaafi. O le Park Service na liliu i le 100 i le 2016, ma ia faamanatuina, na tuʻuina atu e le ofisa sui se valaau i le lalolagi: "Sau asiasi i au paka."
01 o le 07
Bering Land Bridge National Preserve
O Nome e sili ona lauiloa mo le Iditarod Sled Dog Race ma le tele o faʻaaliga ata televise, ae o le faitotoa foi lea i se tasi o faʻamealoa matagofie ma manaia i Amerika. Ua tele ni aʻoaʻoga pe na faʻatautaia e tagata se "alalaupapa eleele" i le va o Asia ma Amerika i Matu i seneturi ua mavae, ma e mafai foi ona e tu i luga o le eleele lava e tasi. Faʻaalu se taimi e asiasi ai i le Serpentine Hot Springs ma sosolo ai i lenei vaitafe Vaitafe masani lea sa lauiloa foi i le au fai auro i le amataga o le 1900.
Faʻafetaia faʻasao ma nofoaga e ala mai Alaska Airlines mai Anchorage poʻo Fairbanks, ona fai lea i luga o le vaalele laʻititi, vae, poʻo le kiona i le taumalulu.
02 o le 07
Glacier Bay National Park
O le paka a le atunuʻu tele o failauga e talanoa i ai, o Glacier Bay o loʻo i Alasasae i Sautesasae. E tusa ma le 3.3 miliona eka o le talafatai, galuʻu loloto, ma igoa o le sami, o le paka o Alaska foi lea o le Nofoaga Puipuia a le Lalolagi, ma le 25 miliona eka ua atofaina mo puipuiga tumau.
Glacier Bay e aofia ai le fale e tasi, o le laumua o loʻo i Bartlett Cove e lata i le taulaga o Gustavus , lea e mafai ai e vaʻa laiti vaʻavaʻa, tagata taʻavale, ma isi tagata faimalaga ona taofiofi ma suʻesuʻe le nofoaga. O le tele o vaʻa malaga e tatau ona faʻalagolago i luga o tagata e taunuu i luga e ala i ni faʻaaliga laiti e faʻaalu ai le aso e tuʻuina atu ai i pasese se mea latalata i le meaola o le Glacier Bay, geology, ma le siosiomaga.
03 o le 07
Aleutian Taua Lona Lua o le Taua Lona Lua o le Lalolagi
Alaska na faatofuina i se tasi o taua sili ona matautia o le Taua Lona II o le Lalolagi, ae o le toatele o tagata latou te le o iloaina e oo mai i aso nei. O le Aleutian Island Chain o se tasi o nofoaga aupito lata mai o le talafatai, faatasi ai ma le vevesi o le tau ma naʻo se vaʻa poʻo se auala e faʻaleleia ai le ea e taunuu ai iina.
I le tala faasolopito o le fale o le Aleut (Unangax) Tagata mo le lata i le 10,000 tausaga, o le Aleutians o se tumutumu o le taua o le taua i le amataga o le 1940. Na vaaia e le au Iapani le agai i luga i nofoaga o Kiska ma Attu, ma o se osofaʻiga i le Dutch Harbor na tulei uma atu ia Iuni o le 1942, faatasi ai ma fitafita na osofaia Kiska ma Attu i se taimi puupuu mulimuli ane. E le gata i lea o le faʻamatalaga mulimuli ane o le aveeseina mai ma le faʻaaogaina o le faitau afe o aiga faʻapitoa i le susu, timuga i Alaska i Saute, mafua ai le tele o faigata ma le paʻu i le soifua maloloina.
O le asiasiga i aso nei e mafai ona feʻaveaʻi solo i le laufanua o loʻo faʻatatau i pomu, fale salu, ma fale tuai o Quonset. Aua e te misia Fort Schwatka ma le Falemataaga o Aleutians i le taulaga o Holani, poʻo le Taua Lona II o le Taua a le Lalolagi i tafatafa o le malaevaalele autu.
04 o le 07
Kenai Fjords National Park
O avanoa, vaaiga, ma ofoina atu o mea faafiafia eseese, o le Malae Vaalele a Kenai Fjords e faigofie lava le lua itula mai Anchorage, lata i le tamai taulaga o Seward. I le avea o se faitotoa i le 40 glaciers e tafe mai le Harding Icefield, o le paka e tulaga ese i le mafai e tagata asiasi ona tietie, sopo, feʻaʻei, pe lele i ona laufanua eseese.
O fafo atu o le Glacier o le tele o taimi e asia ai, ma na faia ai e Peresitene Obama se malaga iina i le 2015 e iloilo ma faʻatalanoa ai aʻafiaga o suiga o le tau. O le mea moni, e mafai e se tasi ona iloa le faʻaitiitia o le Malaga mai fafo mai le auala autu, ma luga luga o le auala i ona foliga. Taofi i le nofoaga tutotonu asiasi, ave se savaliga sopo, po o se tolauapiga i nofoaga o le fale ie i tafatafa ane.
O le auala sili e faʻasalalau ai le paka, e ui i lea, o loʻo i luga o le vai, vaavaai mo faga, moana leona, puffins, pamu, ma aeto uila. Tidewater glaciers o loʻo alu i le pito i lalo o fjords vaʻaiti, ma o le lapoʻa po o le 'oti o le vao e mafai ona vaʻavaʻai i luga o luga o mauga maualuluga e pisi i laʻau ma vao.
05 o le 07
Lake Clark National Park
Pe e manaia le mafaufau i le vaiaso e fagota ai vaitafe malulu ma vaituloto o Alaska? E faʻapefea le matauina o le olaga i aso uma o se uʻamea enaena, pe asiasi i le fale o se tasi o tagata e sili ona faʻaaloalo i Alaska?
O le Lake Clark National Park e oʻo atu i se vaalele e tasi le itula mai le va o Anchorage ma ofo atu ai i le au asiasi le avanoa e faafesagaʻi ai ma le toetoe lava o pakete lisi uma o mea faafiafia i fafo.
Port Alsworth o le fale i le nofoaga tutotonu o tagata asiasi ma avanoa i le tele o gaoioiga a le paka. Nofo i le Nofoaga Faʻatasi, pe suʻe se isi vaalele, filifili se auala ma se tolauapiga i tafatafa o Twin Lakes lea na fausia ai e Richards "Dick" Proenneke lona lava fale ma ua i ai i le National Historic Register.
O le tietiega ma le paopao e paʻu foi i le Vaituloto o Clark, faatasi ai ma le au taotoga ma le tele o fale e ofoina atu ai ni malaga se tasi pe tele aso. Aua nei galo lau pou fagota!
06 o le 07
Wrangell-St. Elias National Park
O le paka tele a le atunuʻu i le lalolagi atoa, Wrangell-St. O Elaia na lauiloa mo lana vaomatua e tusa ma le 2,000 maila faatafafa ma mauga maualuluga e tafe mai vanu i lalo ifo.
Maualuluga e ala i le eria, o le paka e fai ma siaki mo le tietiega, aʻeʻa, atofaʻi, ma tagata sopo sopo mo lona nofoaga mamao. Ae e toatele tagata asiasi na maua Wrangell-St. Elaia e mafai ona uia e ala atu i le alatele o Edgerton, o le auala eleelea e 60-maila e agai atu i le tamai fale o McCarthy ma Kennecott National Historical Landmark.
I le taimi muamua, o le copper copper, na tapunia Kennecott i le 1930 i le maea ai o se gaioiga manuia ma o loʻo i ai nei le toe faʻaleleia tele e le National Park Service. E na o ia e aoga le asiasiga i Wrangell-St. Elaia ma tagata asiasi asiasi fiafia i le suʻeina o taulaga ma maina, savalia auala, ma aʻe i luga o le aisa i Root Glacier.
07 o le 07
Kofoni National Park Park
Caribou. Lapoʻa anamua o oneone. 9,000 tausaga o le talafaasolopito o le tagata. O le Paka Faʻasao o Kobuk Valley, o loʻo i le itu i matu o Alaska, i luga aʻe o le Arctic Circle.
Na o le pau lava le auala e oʻo atu ai i le vanu o Kobuk e ala mai i le taulaga o Kotzebue, ma i le vaalele talu mai le mamao o le paka ma e leai se auala poʻo ni ala e tau atu saʻo i ai. I le taimi lava e tasi, e tusa ma le lua miliona eka o loʻo faʻatali mai i le tagata asiasi asiasi, faʻatasi ai ma le faʻaogaina o tuafale, teuina, fagota, ma le faʻataʻitaʻiga o meaola.
O tausaga taʻitasi, e silia ma le 500,000 caribou e malaga atu i le vanu o Kobuk, mulimuli i ala anamua o latou tupuga. Goto e ola i le Vaitafe o Kobuk, ma le Alaska Tagata Aumau o loʻo nonofo i taumafanafana e ola ai i se olaga soifua i luga o le oneone oneone.
O Kobuk foi e na o le pau lava lea o le ala i Alaska ma le oneone moni, o se toafa na fausia i le tele o seneturi talu ai e ala i afi e lua lea na mafua ai ona sasaa atu le eleele i totonu o se tasi 200,000-eka eka. O le Great Kobuk Sand Dunes o le fanua pito sili lea ona galue malosi i Arctic North America.