Vaʻai Ata mai le Sasaʻe Tutotonu i Nei 5 Fale Mataʻaga
Faʻataʻitaʻiga a le Falemataʻaga i le faʻaumatia ma le faʻaleagaina o mea anamua i Suria ma Iraq. E pei lava ona faʻaaogaina e le ISIS ala faʻasalalau e faʻaalia ai le lalolagi pe na faapefea ona faʻaumatia nofoaga tuai e pei o Hatra, le Mosul Museum ma Palamaira, o loʻo faʻanofo e falemataʻaga le faʻaaogaina o Facebook, Twitter ma faʻataʻitaʻiga komepiuta e faʻaalia ai le fiafia i le faatufugaga ma aganuu a le Tausaga Tuai Sase. O le tele o le taulaʻi ma le gauai atu i lenei vaitau, o le tele o faamaumauga o le a tatou maua o le mea na faʻaumatia. E ui o le mea lava ia na leiloa, o le poto e mafai ona maua mai ai o le a tumau.
O Erin Thompson, o le faifeau taimi atoa a Amerika, o se tagata poto faapitoa i le faatafunaina ma le faoa o mea anamua e le Islamic State (ISIS). Na muai tusia o ia i le ata o le Ancient Near East aʻo suʻesuʻeina tusi i le faletusi arts i le Columbia Library University i le taimi o le malulu o Niu Ioka. O se tagata Arisona, sa fiafia o ia i ata o Asuria o le aai o Nimrud mai le 3,500 TLM Talu mai lena taimi na ia maua ai se Ph.D. i le tala faʻasolopito ma le JD i le Columbia University. Na ia aoao atu i le mataupu o solitulafono taufaasese ma le gaoi i le John Jay College, Iunivesite o le Aai o Niu Ioka ma tusia ai se tusi manaia e uiga i le aoina o faatufugaga.
E fesoasoani o ia i ana tamaiti aoga ia malamalama i aganuu anamua a Asuria, Sumeria, ma Papelonia e ala i le tilotilo atu ia latou talitonuga faalelotu e uiga i le olaga mulimuli lea na talitonuina o se olaga pogisa ma le leaga. Na o le pau le meaai e 'ai o le palapala, e leai se feusuaiga ma e te faʻavavau e aunoa ma oe pele. Ma e tusa lava pe o oe o se tupu pe leai foi, e leai se taui poʻo se faʻasalaga mo au galuega i le olaga mulimuli. O le mea lea, o soligatulafono e faasaga i le sosaiete e tatau ona tagofia i le taimi lea o le mafuaʻaga lea e matua taua tele ai le tulafono ma le nofo lelei. O nei aganuu anamua na fausia tusitusiga, faatoaga, ma faiga o tulafono ma le malo e tau atu ai i le tusi taiala masani o lenei taimi ma le nofoaga e avea ma "pepe o le malamalama."
O le mea moni, o le itulagi o loʻo taʻutaʻua nei ona o le le atoatoa ma nofoaga o suʻesuʻega o mea anamua ma falemaʻi ua tuʻuina atu i le faʻafitauli. Ua maua e ISIS le avanoa e faasalalauina ai lo latou taufaamatau o le fefe e ala i le faasalalauina o ata vitio o latou aveina sledgehammers i tupua Asuria i totonu o le Mosul Museum. Le itiiti ifo le faalauiloaina o lo latou faatafunaina o nofoaga paia o le Atua. Ma sili atu le filemu, o loʻo latou maua le faitau miliona i le maketi uliuli mai le faʻatau atu ma fefaʻatauaiga o mea na gaoia.
O ata satelite e mafai ai e tagata atamamai ona iloa le faitau afe o pu na eliina i totonu o se nofoaga o suʻesuʻega o mea anamua. O tagata tomai faapitoa i mea tau suʻesuʻega o loʻo auai i le faʻaupuina ma e oʻo lava i le "Jihadist bureaucrats" e pei ona faamatalaina e Thompson i lana lauga TEDx, o loʻo faʻafaigaluegaina e faʻatau le faʻatau atu ma le faʻatauina o mea e ala atu i Turki ma Lepanona ma atonu o le a tuʻuina atu i lima o tagata o le Western Western Collection.
E ui lava e manaʻo tele ISIS i le lalolagi e lagona e pei o le au malosi ma malo e leai se malosi e taofi ai i latou, o se osofaʻiga maoae i suʻesuʻega e uiga i le vaitau o loʻo aʻafia ai a latou taumafaiga e faʻailoa le taimi ua tuanaʻi. O se tasi o auala sili ona aoga, o le faia lea o ni ata se tolu o mea vaivai ma tufatufa atu i luga ole initaneti mo le saolotoga ina ia mafai ai e soo se tasi ona faia se ata 3D, ma faatagaina ai i latou e ola tusa lava pe faʻaumatia le uluai.
O le mea e lelei ai, o le tele o galuega o art e saogalemu i falemataʻaga i le salafa o le lalolagi. E ui o Thompson o se tagata tomai faapitoa i lenei vaitau, e lei asiasi atu lava o ia i Iraq ma Suria. Ae o lona alofa, faamemelo, ma le tomai i totonu o le fanua na atiina ae e ala i le vaaia ma le aoaoina o le Ancient Near Eastern Art i le aoina o The Met , the Louvre , le Morgan Library & Museum , le British Museum ma le Faletalimalo o Peretania . Ua ou tusia lenei vaega e faamoemoe e susulu ai lou fiafia i lenei vaitau ma uunaia oe e asiasi i nei aoina. O le faia o lea, o le a lagolagoina ai taumafaiga a le au tusitala faasolopito oeo loo galulue e faasao aganuu anamua ma faaitiitia ai le paʻu o le fefe na faamoemoeina e ISIS.
Faʻataʻitaʻiga pei o le Iunivesite o Pennsylvania Museum of Archeology and Anthropology ua galulue faʻatasi ma le Smithsonian e faʻatautaia aʻoaʻoga mo le faasaoina o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma sapalai e tali atu ai i le pomuina o le Maʻarra Mosaic Museum .
Ae o tagata sili ona taua o le au failautusi, tusitala faasolopito, ma tagata suesue i totonu o Suria ma Iraki o loo lamatia o latou ola e puipuia ai ata. Ua ave e le aufaasālalau le faaigoa ia i latou o tagata "Monuments Men" o Suria.
O nei sikola sikola sikolasipi, puipuia soo se mea latou te mafaia ma faia foi faamaumauga o mea ua leiloloa. E tele lava ina latou galulue i nofoaga e pulea e le puleaina o mea e lamatia ai o latou ola. E sili atu le lamatia o le taimi latou te avea ai ma tagata faʻatau oloa anamua e pueina ai se ata o mea na gaoia ae latou te leiloa i le maketi uli. O i latou o ni leoleo totoa o la matou talafaasolo faʻatasi ma aganuu.
01 o le 05
Le Louvre
O tusi tulafono uma e amata i se ata o le "The Code of Hammurabi," o se uila lea e aofia ai le tulafono o le tulafono i le cuneiform. I luga o le nofoa o loʻo tutu ai Hammurabi le faʻasologa mai le atua o Shamash o loʻo nofo i luga o le nofoalii faʻatasi ai ma uila faʻatafana i luga o ona tauau.
E le gata i le Louvre o le "Victory Stele of Naram-Sin" lea e oso aʻe ai le pulou o Asuria i luga o ulu o ona fili e feiloai ma le Sun God. I le taimi nei o manatuaina o Tala Faʻasolopito 101 e tatau ona lolovaia oe.
Le Louvre
Musée du Louvre, 75058 Paris - Farani
Aso Lulu - Aso Sa 9 i le 6 i le afiafi Tatala seia aulia le 9:45 pm i Aso Lulu ma Aso Faraile
Ulufaleina € 15
02 o le 05
Fale Faʻasao Faʻatagata o Faatufugaga
Talu mai le 1800, na maua ai e le Met le faʻapitoa o atinaʻe mai le senituri lona valu TLM e ala i faʻatoʻilaloga Arapi i le senituri lona fitu TA, e aofia ai faʻatagata mai Mesopotamia, vaitafe o Tigris ma Eufirate, o le Caucasus ma le Eurasian steppes, Anatolia, Suria, Levant e ui atu i le Vanu Indus.
Fai mai Thompson o lana potu e sili ona fiafia i ai i le Met is Gallery 401 lea e faʻaalia ai maa laveai mai fale o le maota i Nimrud. Ua faʻapipiʻi le faatufugaga ina ia faʻasalaina se fale talimalo ma le malamalama masani mai luga, ina ia maua e tagata asiasi le poto masani e ulu atu ai i le maota o Asuria. Na faia foi e Met Metotia se faʻafouga telefoni o le maota o le maota lea e mafai ai ona e vaʻai i nei galuega e pei ona latou muai tuʻuina ma valiina.
Pe e foliga masani ia tamaʻi povi poʻa? O le mea moni e tutusa i latou na puipuia le faitotoa o Niveneh ma na faʻaumatia e ISIS i totonu o le Mosul Museum.
O le Met
1000 Fifth Ave Niu Ioka, NY 10028
O le faʻatagaina o se meaalofa fautuaina. E tatau ona e totogi e ulufale i le falemataaga, ae i soʻo se aofaiga e te manaʻo ai.
Tagata matutua $ 25
Tagata matutua (65 ma le matua) $ 17
Tamaiti aoga $ 12
Sui Usufono
Tamaiti i lalo ifo o le 12 (faʻatasi ma se tagata matua) Taoloto
Tatala 7 Aso i le Vaiaso
Aso Sa-Aso Tofi: 10:00 I-5:30 i le afiafi
Aso Faraile ma le Aso Toonai: 10:00 am-9:00 i le afiafi03 o le 05
Fagaloa Fagaloa
O le Falemataʻaga o Peretania i Perelini ua faaigoa mo 'oa na faʻaleleia i le aai Eleni o Perekone i sautesisifo o Turkey, ae o loʻo i ai foi se tasi o faʻatoʻaga taua o Ancient Near Eastern Art i le lalolagi.
O potu e sefulufa na tuutoina i le Sumerian, Papelonia ma Asuria galuega na faia e tagata suʻesuʻe Siamani. O se pito sili ona taua o le falemataaga o lona lauiloa lauiloa o le faitotoa o Isesa ma le fausaga o le nofoalii o le Tupu o Nepukanesa II (604 - 562 TLM). O fale na toe faʻapotopotoina e faʻaaogaina ai se paluga o piliki matala ma mea faʻaonaponei ma faʻaalia ai ata o leona, povi, ma tarako e faʻatusa ai atua sili o Papelonia. O le faʻapipiʻi o le Faʻasalalau o Ishtar o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili ona maoae o falemataaga i le lalolagi.
Fagaloa Fagaloa
Bodestraße 1-3, 10178 Perelini, Siamani
Aso Gafua - Aso Sa 10 i le taeao - 6 i le afiafi
Faʻatagaina: € 12
04 o le 05
Morgan Library and Museum
Faatasi ai ma galuega taua ma tusitusiga na tuufaatasia e JP Morgan o se tuufaatasiga o faamaufaailoga mai le Sasaʻe Tutotonu e taʻu mai ai se tala faifai pea e tusa ma le 3,000 tausaga. I luga o le Pierpont Morgan, o le American collector William Hayes Ward na faʻapotopoto se aofaʻi o faʻamaufaʻailoga e 1,157 o loʻo faʻaalia i totonu o le falemataaga i totonu o le ofisa sa i ai i le pule tusi fale Belle da Costa Greene.
E ui o tusiga ma vailaau anamua o le taulaiga lea a Morgan i le aoina mai o leo, ae sa matua tosina atu foi o ia i le Sasaʻe Tutotonu. Masalo ona o lana galuega o se tagata teu oloa, na avea o ia ma tagata fiafia i nai paʻu tioata vaneina o maa tāua po o ponaivi na fetolofi solo i luga o se fasi vevela vevela e faʻataʻitaʻi ai se ata. Masalo na avea o se saini konekarate ma o le gaioiga o le faataavaleina o le paʻu o le mea moni o le "faamaufaailogaina o le fefaʻatauaiga."
Na aoina foi e Morgan pe tusa ma le tolu afe pauna laupepa, o le tele o nei mea ua avea nei ma vaega o le Y ale Babylonian Collecting. O le Morgan o loʻo faʻaalia foi ni vailaʻau ma statuary mai le vaitaimi.
Le Morgan Library & Museum
225 Madison Avenue i le 36th Street New York, NY 10016
Faʻatagaina
$ 18 Tagata matutua
$ 12 Tamaiti (13-16)
$ 12 Tagata matutua (65 ma sili atu)
$ 12 Tagata aʻoga (faʻatasi ai ma le ID oi ai nei)
Faʻaavanoa i sui auai ma tamaiti 12 ma lalo (e tatau ona faʻatasi ma se tagata matua)
E faʻatagaina le faʻatagaina i Aso Faraile mai le 7 i le afiafi i le 9 i le afiafiItula
Aso Lua i le Aso Tofi: 10:30 am i le 5 i le afiafi
Aso Faraile: 10:30 am i le 9 i le afiafi
Aso Toonaʻi: 10 i le 6 i le afiafi
Aso Sa: 11 i le 6 i le afiafi05 o le 05
Faletusi Peretania
O le "Standard of Ur" o se tasi lea o galuega silisili o galuega i le lalolagi. O se mea faalilolilo lea na manatu muamua o se tulaga taua, e faia i le mosaic o le atigi, limasone ma lapis lazuli. O le isi itu o loo faaalia ai se autau Sumer e solia o latou fili. O le itu pito i tua e faaali ai keke-atonu o se faafiafiaga e mulimuli i le manumalo. Na maua i se tuugamau i le 1920 i taimi o le tafega o Uro lea e taatia i saute o Baghdad i Iraq.
E tutusa lava le manaia o le "Kuinise Lyre" o se mea faifaaili na mautinoa lava mo faamoemoega o sauniga. O le lapisi lapisi lazuli o le povi e toetoe lava a aoga i le malaga i Lonetona.
Faletusi Peretania
Great Russell St, London WC1B 3DG, United Kingdom
Aso Gafua-Aso Sa 10:00 i le taeao - 5:30 i le afiafi, tatala seia aulia le 9 i le afiafi i Aso Faraile
O le ulufale atu e leai se totogi