01 o le 06
E lua foi Parks Hawaii e Faamanatuina La Latou Lava Tausaga 100
O le National Park Service o le a faamanatuina lona 100 tausaga i Aokuso 2016 ma lua paka a le atunuʻu i Hawaii o le a faamanatuina foi lo latou centennial i lenei tausaga.
O le National Park Volcanoes National Park i Hawaii Island ma Haleakala National Park i Maui e tasi le selau i le 2016.
I le faʻamamaluina o le faamanatuina o lenei centennial, sei o tatou tilotilo i paka taʻavale e iva a le motu o le National Park Service, nofoaga faʻamanatu, nofoaga ma auala i Atumotu o Hawaii.
Hawaii Island, le Big Island
O Hawaii Island o se fale i ni paka se tolu, tasi le laupepa ma le auala e tasi: Hawaii Volcanoes National Park, Puipuiga National Historic Park, Puuhonua o Honaunau National Historical Park, Puukohola Hecta Historic Site, ma Ala Kahakai National Historic Trail.
Hawaii Volcanoes National Park
O le paka tele a le atunuʻu i Atumotu o Hawaii, o le Hawaii Volcanoes National Park e aofia ai le 333,086 eka e maualuga mai le sami i le sili atu ma le 13,000 futu.
E na o le pau lea o le paka a le Atunuu e iai ni mauga mumu - lua oi latou, moni: Kilauea ma Maunaloa.
O Kilauea, i luga o lona pito maualuga e mafai ona e ave i le moli moli o le lanu i lalo ifo o le eleele, ua amata ona amata talu mai le 1983. I Aokuso o le 2016, ua toe tafe atu ai le tafe i le sami e mafai ai ona maua ni vaaiga lelei mai se tasi o vaʻa .
E le gata i lona taua, ae o le paka e loloto sona uiga i le aganuu a Samoa, o se eria e tele mea taua faaleaganuu, ma o le fale paia o Pele, le atua fafine o le afi. Legends e tele mea e foliga mai e le mafaamatalaina e Pele e fatuina vave ma faaumatia; elemene o ona uiga faaalia manino i luga o le pusa o le paka tele.
Mauanaloa (Mauna Loa) na faʻamavae mai i le aso 24 o Mati i le aso 15 o Aperila, 1984, ae ui i lea, ua le toe iai se isi faʻalavelave ma ua faʻaalia e le mauga ni faailo o gaioiga i tausaga talu ai nei.
02 o le 06
Isi nofoaga a le National Park Service Service
Kaloko-Honokohau National Historic Park
E foliga mai o lona ata o le sili atu i le 1,100 eka o laau totino, manu, ma le gataifale, faapea ai ma heiau (temples) ma maa maa (petroglyphs), e le o se mea e sili atu ona mamafa, o lenei malae vaalele ma lona vaaiga e tolu maila maila auala e aofia ai vaituloto o vaituloto ma vaitafe ua fausiaina mo le fagotaina o iʻa, vaomatua puipuia mo manu felelei, ma le natura o le matafaga mo honu (laumei lanumeamata lanumeamata).
O le savalivali i tafatafa o le oneone paʻepaʻe o le paka o le Honokohau Beach atonu e aofia ai se vaaiga e le masani ai o se moli monikoli e puʻeina sunrays. O iʻa e lua o Kaloko-Honokohau, Aimakapa ma Kaloko, ma le toe foi atu i totonu o le kuapa o loʻo faʻaalia ai le gaosiga o tagata Initia anamua o loʻo faʻaputuina le gataifale, o loʻo taʻavale i le itu i mātū o Kona, na maua ai meaʻai ma fausia ai le alalafaga.
Puuhonua o Honaunau National Historic Park
I le gagana Peretania o le "nofoaga o le sulufaiga a Honaunau," na ofoina atu ai e le Puuhonua o Honaunau le malumalu ma le puipuiga atoatoa i tagata sosola e solia le tulafono muamua o fesootaiga o tulafono paia a le Hawaii, ma tagata sosola ese mai le faasalaga o le oti poo le afaina.
I se tasi taimi i totonu o puipui o le vasa i le sami i Honaunau Bay ma ua le amanaiaina e ona ositaulaga, na saoloto uma ai e toe foi atu i le sosaiete, puipuia e le mana o le alii na tanumia i le mauga na filifilia e avea ma atua puipui.
I aso nei, o le vaaiga, 420-eka i le itu i saute o Kona i le itu i saute o loʻo faasao ai le nofoaga faasao o le nofoaga, o iʻa ma alofilima o ona fanua tupu, ma toega o le nuu faiva o Kiilae, o se vaaiga i Hawaii muamua.
03 o le 06
Isi nofoaga a le National Park Service Service
Puukohola Heiau National Historic Site
O tagata asiasi i lenei malumalu tele, o se tasi o fale sili ona tele ma mulimuli i le fausiaina o fausaga paia na fausia i totonu o Hawaii, ua ofoina mai i le taimi nei se faamaoniga vaaia o le naunautaiga a le Tupu o Kamehameha le Silisiliese ma le malamalama o uluai tagata tusiata Falani.
O le fausiaina o le heiau na amata i le 1790 i poloaiga mai ia Kamehameha le Sili, ma taumafai e faamamalu le atua o lona atua o Kukailimoku ma iloa ai le maeʻaina o le malumalu o le a taʻitaʻia ai le pulega ma le puleaina o Atumotu o Hawaii.
O le heiau, e tu i le 224 futu i le 100 futu ma le 16-i-20-futu le maualuga o puipui, na maeʻa i totonu o le tausaga e aunoa ma le faaaogaina o le paluga.
Ala Alakai National Historic Trail
O tulagavae o tagata asiasi i ona po nei o savavali i Ala Alaloa National Historic Trail e mulimuli i malaga masani a tagata Initia anamua oe na faʻaaogaina e savalivali ai i le va o nofoaga o motu. E sili atu i le 175 maila le lautele, o le auala e sosoʻo ai le alatele o alatele mai le pito i matu o Hawaii, le Big Island, i saute i Kohala ma Kona Coast ma le pito i saute o Ka Lae, i le pito i sasaʻe o le Hawaii Volcanoes National Park .
Aʻo leʻi toe faʻaleleia i se auala faifaipea, o nisi vaega o Ala Alakai e mafai ona maua e tagata lautele mai le Anaehoomalu Bay, Puukohola Heiau National Historic Site ma le Kaloko-Honokohau National Historical Park. O vaega o le auala e mafai foi ona maua i tua o le pitonuu o Hawaii Volcanoes National Park, ae ia mautinoa e talanoa ma failauga e uiga i tulaga o le tau ma auala, ma nofoaga o le auala, aʻo leʻi sopo.
04 o le 06
Faʻafanua o le National Park Service Service
O le motu o Oahu o le fale i ni faʻailoga lua se lua: o le Taua Lona II a le Lalolagi i le Maota Faamanatu a le Pasefika ma le Maota Faamanatu a Honouliuli.
Taua Lona II o le Lalolagi Valorua i le Maota Faamanatu a le Pasefika
I le 75 tausaga talu mai le aso 7 o Tesema, 1941, na osofaʻia ai Amerika i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le aloalo ma le ogatotonu o Pearl Harbor ua avea ma nofoaga o le mafaufau loloto i le tau o le taua ma le tele o tagata. faamoemoe tumau mo se lalolagi filemu.
O le Taua Lona II o le Lalolagi Valorua i le Faamanatuga a le Atumotu o le Pasefika i Pearl Harbor o se fale o le USS Arizona Memorial - o le vaeluagalemu o le vaʻa fanafana - faamanatu mo USS Utah ma USS Oklahoma , ma isi nofoaga i luga o le Ford Island ma le taulaga. O le taua na muamua atu i le Taua a le Taua i le taua.
Nofoaga o le aufaipisinisi i le Manua NPS, faʻavaeina e pei o le Pearl Harbor Historic Sites, aofia ai le Battleship Missouri Memorial, le USS Bowfin Submarine Museum & Park, ma le Pacific Aviation Museum.
O le tele o le aloalo - na muai tuuina mai igoa o le igoa Puuloa ("hill hill") ma Wai Momi ("vai o le penina") - e tumau pea le malosi o le Marine and Air Force base, lea ua lauiloa nei o Joint Base Pearl Harbor-Hickam.
Manatu Faamanatu a Honouliuli
E ui lava e le o tatala atu i tagata lautele, ae o le isi nofoaga a le National Park Service e faʻaogaina ai le faʻamoemoe e faʻasao se faailoga iloga o Amerika i le taimi ua tuanaʻi e ui lava ina pogisa ma faigata, e tatau ona manatua ma malamalama i tupulaga o lumanai.
Na filifilia e le Peresitene Barack Obama i le masina o Fepuari 2015 se maafaamanatu a le atunuu, o Honouliuli o le nofoaga sili ona tele ma sili ona umi o le lalolagi a Niu Sila i le Taua Lona II o le Taua a le Lalolagi.
I le silia ma le tolu tausaga o faʻatinoga, mai le 1943 i le 1946, o le Honouliuli Internment Camp na faʻapagotaina pe tusa ma le 4,000 tagata taʻitoʻatasi o Iapani, Korea, Okinawan, Taiuani, Siamani ma Italia o tupuaga o pagota o taua.
O le toʻatele o tagata taofiofia o Hawaii o loʻo nofo i Iapani-Amerika, na faia i Honouliuli ao faʻatali le faasee atu i le US Mainland. Pe a amata, o le a faʻasoa e le Maota Faamanatu a Honouliuli le talaaga o le vaʻaia, tulafono martial ma le aafiaga o pagota o taua i Hawaii i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
05 o le 06
Maui National Park Service Location
O le motu o Maui o le fale i le tasi paka a le malo, Hale Park National Park.
Haleakala National Park
O se mauga mauga e tulaga ese e pei ona paia; O le Haleakala e mauoa i tala o aganuu a Amerika ma le sootaga i le va o eleele (fanua) ma tagata moni (tagata Samoa).
E muamua ona ofuina e ala i tulagavae o tuaa, o auala o le sopo o le paka e taitaia ai tagata asiasi e ala i siosiomaga eseese - emerald rainforests, mūmū mūmū mūmū ma maualuga maualuga vao vaomatua, faatasi ai ma i latou - faʻataʻitaʻia le ao atoa ma le po e sao ai i le lalolagi.
O le mauaina o le susulu manaia o le la (ma le goto o le la) mai le mauga mauga o Haleakala i le 10,023-futu maualuga maualuga - o le pito maualuga o Maui - ua na o se avanoa e malaga ai mo tagata muamua mai motu.
E aofia ai le sili atu i le 33,200 eka, mai le sami o Kaupo i luga o le talafatai i sasae o le itu i saute sasaʻe agai i le tumutumu o le mauga o le mauga mauga, faux caldera, Haleakala National Park, e pei o nofoaga aupito sili ona maualuga o le NPS, e tauia moni tagata asiasi. E pei o le NPS, o le paka foi e faamanatu lona 100 tausaga soifua i lenei tausaga.
06 o le 06
Moloka`i National Park Service Location
O le motu o Moloka`i o le fale i le tasi paka a le atunuʻu: Kalaupapa National Historical Park.
Kalaupapa National Historical Park
Mo le sili atu ma le senituri o le nofoaga o se nofoaga mo tagata mamaʻi mai le Hansen's Disease (leprosy), o le mamao ese, o le vaituloto o Kalaupapa ua faamamaluina nei le tumau o le agaga o le tagata ma manatua ai mo tagata asiasi se mataupu mataʻutia i le talafaasolopito o Hawaii.
I Ianuari 1866, na aveesea ai le toʻasefulu ma le lua o maʻi o le Hansen mai o latou aiga, na vavaeese mai le sosaiete, ma auina atu i Kalaupapa, na faʻaumatia e se tulafono a le malo fou fou a Hawaii lea e manaʻomia ai le tuʻuesea o tagata uma na afaina ai le maʻi le ma faʻamaʻi.
I le gaioiga o le 1969, ua silia ma le 8,000 tagata gasegase ua faamalosia e toe siitia atu i Kalaupapa, vavae ese mai le lalolagi e ala i le gataifale o le sami ma le taamilosaga e 3,000 futu sikuea.
O nai tagata gasegase o loʻo nofo pea, e ala i filifiliga, i Kalaupapa, lea e na o nofoa faʻataʻavalevale po o le savaliga sopo e tafe ifo i luga o le sami, ma le vaalele e paʻi ifo i luga o le faletalimalo laitiiti.
Faʻatapulaʻaina le ulufale ole Paka i le 100 tagata asiasi i aso taitasi ma e tatau ona toe faʻasalalau asiasiga uma. O le avanoa e aoao ai e uiga i le talaaga o le talafaasolopito ma tagata nonofo, ma o malosiaga faalenatura lea na fatuina ai le peninsula matagofie, e ui i lea, e taua tele le taumafaiga.