Le New Christmas Christmas Tree

O le pohutukawa (igoa o le igoa Metrosideros excelsa) o le laʻau sili ona lauiloa a Niu Sila. E maua i soo se mea i luga o le talafatai o le pito i luga o le Motu i Matu, i matu o le laina lata ane mai Gisborne i New Plymouth ma i ni ato vaʻavaʻa latalata i Rotorua, Ueligitone ma le pito i luga o le South Island. Na faʻatalanoaina foi i vaega o Ausetalia, Aferika i Saute, ma Kalefonia.

Se Laʻau Fiafia

O loʻo i ai i le laau se gafatia faʻapitoa e pipii ai i luga o mauga ma mauga ma ola i isi nofoaga e foliga mai e le mafai (o loʻo i ai foi se togavao o pohutukawa i luga o le motu galulolo o White Island i le Bay of Plenty). E vavalalata vavalalata ma se isi tagata Niu Sila, o le rata.

Faaliliu mai le gagana Maori, o le pohutukawa o lona uiga o le "fufuluina e ala i le susulu", o se faamatalaga manino i le mea moni e masani lava ona maua i luga o le matafaga.

I le faaopoopo atu i le faʻafeiloaia o le paolo fiafia mo tagata o le sami i le taumafanafana o Niu Sila, o le lanu o le fugalaau ulaula na gaosia mai ia Novema e oʻo ia Ianuari, ua tuʻuina mai ai le pohutukawa o le "New Christmas Christmas Tree". E mautinoa lava, mo tupulaga o kiwi, o le pohutukawa fugalaau o se tasi lea o faailoga sili o le vaitau o aso Kerisimasi. E i ai moni le tele o ituaiga pohutukawa, e maua ai le tele o fugalaau lanu, mai le mūmū i le pi.

O le laau e lauiloa foi mo lona fua tele; vaega eseese o le laau lava e tasi e mafai ona fugalaau i sina taimi eseese eseese.

I tausaga talu ai nei, o le pohutukawa ua lamatia mai tagata taufaaleaga, aemaise lava le meatotino. O lenei manu o le po na amata mai Ausetalia i le seneturi sefuluiva ma ua mafua ai le tele o mea leaga i vaomatua o Niu Sila.

E pei ona faia i isi laau, e fafagaina ai e le au le la pohutukawa, ma aveese ai. O loʻo i ai taumafaiga sili e faʻaitiitia ai le aofaʻi o numera ae o loʻo tumau pea ona avea ma taufaamatau.

Le Pohutukawa Sili Lautele a le Lalolagi

I Te Araroa i le itu i sasae o le Motu i Matu, e silia ma le 170km mai Gisborne, o se pohutukawa faapitoa. O le pohutukawa sili ona lauiloa i le lalolagi. E silia ma le 21 mita le maualuga ma i lona pito sili ona lautele e 40 mita le lautele. O le laau ua faaigoa o le "Te-Waha-O-Rerekohu" e le nuu i le lotoifale ma e tusa ma le 350 tausaga lona matua. O le igoa e sau mai le igoa o se alii o le nuu, o Rerekohu, o le sa nofo i lenei eria.

O lenei pohutukawa e tu i totonu o le lotoa o le aoga i le lotoifale, latalata i le talafatai o le taulaga. E manino lava mai le auala ma o se "tatau ona vaʻaia" i le faigamalaga faataamilo i East Cape mai Opotiki i Gisborne . E le mamao foi mai le East Cape lookout ma le moli o le ava, o loʻo nofo i luga o le pito i sasae i Niu Sila.

Masalo o le pohutukawa sili ona lauiloa i Niu Sila o loʻo i luga o le pusi o le pito i matu o le atunuʻu o Cape Reinga . O lenei nofoaga e sili ona taua faaleagaga i tagata Maori. E lauiloa o le "nofoaga o le oso", o le mea lea, e tusa ai ma le talitonuga a le Mālō, pe a oti i le agaga e amata le malaga i Hawaiki, lo latou nuʻu masani.

E le o vaaia le pohutukawa i tua atu o Niu Sila. Ae o le mea e malie ai, o le pohutukawa o loʻo i le ogatotonu o nisi o finauga lea e taʻu mai ai o Captain Cook atonu e le o le uluai Europa na taunuu i Niu Sila. I La Corunna , o se taulaga i le itu i matu o sisifo o Sepania, o loʻo i ai se pohutukawa telē e talitonu tagata o le nuʻu ua lata ile 500 tausaga. Afai o le tulaga lena na mafua ai le taunuu atu o Cook i Niu Sila i le 1769. O isi tagata tomai faapitoa e talitonu e ui o le laau e na o le 200 tausaga le matua. Po o le a lava lona matua, o le laau, i le mea moni, avea ma tagavai fugalaau a le aai.

Soo se isi lava mea e te alu i le pito i luga o le motu i Matu, o le pohutukawa o se mea taatele ma iloga o le talafatai o Niu Sila. Ma afai o oe iinei i le Kerisimasi o le ae vaʻaia ana fugalaau matagofie.