Le Taua Muamua a le Malo o Peretania i le Faamanatuga i Arras

Taua o le Tuugamau ma le Faamanatuina o Faamanatuga

Le Faamanatuga a Peretania

I le itu sisifo o Arras, o le Faamanatuga a Peretania o se faamanatu matagofie. Na faatuina i le 1916 e avea o se vaega o le fanuatanu ua leva ona iai Farani. Ina ua maeʻa le taua, na aumai e le Commonwealth War Graves Commission le isi fanua maliu i Arras e fatuina ai lenei faamanatu. E 2,652 tomuga i totonu o ona puipui.

E faamanatu ai foi le 35,942 fitafita o loʻo misi mai le Malo o Peretania, Aferika i Saute ma Niu Sila e leai se lauiloa.

Arras sa i le ogatotonu o taua i luga o malala o Artois ma le anoanoai o alii talavou, e masani lava i lalo ifo o le 18 tausaga, na maliliu ma e le i iloaina. O le faamanatu na fuafuaina e Sir Edwin Lutyens, o se tasi o le au tusitala e toatolu na vaaia le fausiaina ma le fausiaina o Falepuipui o War Graves o Peretania ma Commonwealth, faatasi ai ma Sir Herbert Baker , ma Sir Reginald Blomfield.

O loʻo i ai foi se maafaamanatu na tuʻuina atu i le Royal Flying Corps, e faamanatuina ai le 991 ofisa faʻamaonia e aunoa ma se faʻamaonia.

Taua Muamua a le Lalolagi I le fanuatanu

A i ai se fanuatanu e sili atu i le 40 tuʻugamau, o le a e vaʻai i le Koluse o Taulaga , fuafua e Blomfield. O se satauro faigofie ma se apamemea apamemea i luga o ona foliga, ua tuu i luga o se faavae o le octagonal. O le mea e i ai le fanuatanu e silia ma le 1000 falelauasiga o le ai ai foi ma se maa o le Faamanatuga , na fuafuaina e Edwin Lutyens, e faamanatu ai i latou o tapuaiga uma - ma i latou e leai se faatuatua. O le fausaga na faʻavae i le Parthenon, ma na fuafuaina ma le fuafuaina e faʻasaolotoina ai soʻo se foliga e mafai ona faʻafefiloi ma soo se tapuaiga faʻapitoa.

O fanuatanu a Peretania ma Commonwealth e ese mai a latou Farani ma Siamani i se isi auala. O le totoina o fugalaau ma laau na avea o se vaega taua o le mamanu. O le uluai manatu o le fatuina lea o se nofoaga manaia ma filemu mo tagata asiasi. Sir Edwin Lithuania na aumaia i Gertrude Jekyll ma na latou galulue vavalalata i isi fausaga faufautua.

O le aveina o togalaau masani o togalaau aina ma rosa e avea ma amataga, na ia fuafuaina se faiga faigofie, ae o le totoina o le toto, lea na aumaia ai manatuaga o Peretania i falelauasiga o taua i Farani. O lea o le a e vaʻaia ai rota floribunda ma meaola mataga, faʻapea foi laau e pei o laumela e ola latalata i tuugamau. E na o le tele o laʻau po o laau e maualalo e ola ai, sa faʻaaogaina, e mafai ai ona iloa ia tusitusiga.

Rudyard Kipling ma le Taua Muamua a le Lalolagi

O le tasi igoa e fesoʻotaʻi ma fanuatanu o taua a Peretania o Rudyard Kipling. O le tusitala, e pei o le toatele o ona uso a tagata, o se lagolago malosi o le taua. O le tele o mea na ia fesoasoani ai i lona atalii o Siaki i totonu o le Au Guardians Irish e ala i lana faatosinaga ma le taitai sili o le Vaegaau a Peretania. A aunoa ma lenei mea, o Siaki, o le na teena i luga o mafuaaga o le leaga o le vaai, semanu e le alu i le taua. E le mafai foi ona fasiotia o ia e se atigi i le taua o Loos i le lua aso talu ona maeʻa ona faigaluega. Sa tanu o ia i se mea e aunoa ma le faailoaina ma sa amata ona sailia e lona tama se sailiga umi mo lona tino. Ae o se isi tala lena.

" Afai ei ai se fesili pe aisea na matou oti ai
Tau atu ia i latou, ona o pepelo o tatou tama "na tusia e Rudyard Kipling ina ua mavae le maliu o Jack.

I le tali atu i le maliu o lona atalii, na avea ai Kipling ma tagata tetee i le taua.

Na auai o ia i le Komisi fou o Imperial War Graves (lea na avea ma Komisi o le Toe Fuataina o le Commonwealth today). Na ia filifilia le fuaitau o le Tusi Paia O lo latou Suafa Ola mo Soo se tasi o le ae vaai i luga o le maa o le Faamanatuga. Sa ia fautuaina foi le faaupuga Known to God mo maaatutu o fitafita le i ai.

Faʻamatalaga Faʻamatalaga

Faamanatuga a Peretania
Faubourg d'Amiens fanua maliu
Blvd du General de Gaulle
Tatala le Dawn e tuai

Faʻateleina Taua Muamua a le Lalolagi i Faamanatuga i le Itumalo

Faatasi ai ma le susulu o le Taua Muamua a le Lalolagi i lenei vaega o Farani, e te tietie atu i falelauasiga laiti ma tetele a le militeli e le uma, o latou tuugamau i se vaega taua a le militeli. O loʻo i ai foʻi fanuatanu fanua Farani ma Siamani iinei, o loʻo i ai se lagona e matua ese lava ia i latou, faʻapea foi ma le tele o faʻamanatuga Amerika ma Kanata ma fanuatanu.