01 o le 04
Auai matou i luga o le Auala a Viliamu ma le Manumalo a Norman
Ia Oketopa 1066 Na malaga William mai Normandy e tau mo Egelani i le Taua o Hastings
2016 o le 950 tausaga o lena taua tele lea na suia ai le Igilisi ma faataatia faavae mo le atunuu ua tatou iloa i le asō.
O se aso taua tele ma e faapena foi About.com o le United Kingdom Travel ma Farani Faʻatalanoa femalagaaʻi ua faʻapotopoto e aumai ia oe le tala ma faʻaalia ai faailoilo, faʻailoga, nofoaga o taua ma fale e mafai ona e asiasi i ai i le aso e aumai le tala i le olaga. O masina taʻitasi i le 2016 o le a matou aveina oe i na nofoaga lauiloa ma le toe faʻafouina o tulafono i Peretania ma France, e aofia uma ai mea na fuafuaina.
02 o le 04
Normandy i le Vaitau Tutotonu
Normandy i lona pepe
Na iloa e Normandy lana vaega tonu o tagata anamua o loʻo nofo i ona laufanua lanu meamata ma vao mauoa, mai aso Neolithic e oʻo atu i le valu tausaga o Celts i le Roma. Na fausia e le Emeperoa Roma o Diocletian le itumalo o Normandy i le seneturi lona tolu, ma o tuaoi e tutusa lelei lava ma Normandy i le taimi nei. I se tasi taimi na pulea ai e le pule Roma Roma o Constantius ia Peretania ma Gaul, ma na fesootaʻi atu nei atunuu e lua mo le muamua, ae le o le taimi mulimuli.
Normandy Tupu i le Taua
Ina ua tuua Roma i le senituri lona 4 TA, o le tele o Farani ma Peretania na sosola atu i taua, o se setete lea na tumau le lua seneturi seia oo i le manumalo o le Charlemagne matua (c.742-814) na ausia le uiga ofoofogia o le tuufaatasia o le tele o Western Europa, faaliliuina o ona tagata i le faaKerisiano ma suia le faafanua faaleaganuu ma le atamai o Europa mo le faavavau faatasi ai ma le Renaissance Carolingian.
I le seneturi lona 9, na avea Normandy ma vaega o le Malo o West Franks, na puleaina e Frankish Kings i le 987. Na pasi atu i Capetians ma Hugh Capet. Ua i ai nei le Duke o le Ile de France, o le itulagi e lata ane i Paris, na avea ai o ia ma Tupu o le igoa lea na taʻua o Falani.
Ae a le Vikings?
E pei o le tele o nofoaga, o le talafaasolopito o Normandy o se upega tafaʻilagi. Atonu o ia lava na i lalo o le Tupu o Farani, ae na osofaia mai itu uma, aemaise lava i le mataʻu, mataʻutia o galu o tagata faatupu faalavelave a Tenimaka.
Na oʻo mai Vikings i France; Egelani o le latou tau muamua, ma le latalata. O uluai galu o Vikings ua faoa, ae sa vave ona mulimuli mai faifaatoaga ma tagata fai pisinisi ma e lei leva ae feoai i totonu o Egelani.
I le 845 o Vikings na taunuu atu i Paris i luga o la latou uila. I ni nai tausaga mulimuli ane, na latou nonofo ai ma le 911 o le Viking 'Jarl' poʻo le taitai, o Rollo, (Rollon i Farani) na faitauina Rouen ma malosi tele na ia faamalosia ai se mafutaga ma le Farani Farani Charles le Simple, o se vaega o Normandy. E leʻi leaga uma Farani; na puipuia e le Vikings le nofoaga e agai atu ma agai atu i Pale lea sa matua lamatia lava i luga o le vaitafe o Seine.
O le vavalalata i le va o aiga taʻitaʻia na taʻitaʻia ai le fefaʻasoaʻiga o faʻamaoni ma faʻataina, tagi ma tagi. O le mea e sili ona taua o le tele o le taʻavale ma le vaʻaia o Richard I, o le tama a le tama tama a Rollo, na avea ma igoa o le Duke o Normandy.
E sili atu i le Vikings Mataʻutia
- Asiasi i le La Tour de L'Horloge i Guines O lenei malaga e 3-aso e sili ona lelei mo aiga ma tagata tala faasolopito ma ave i Vikings
- Asiasi i Le Puy du Fou Theme Park Na filifilia lenei palota sili lona lua a le lalolagi ae tatau ona muamua le lisi mo le tele o ona ituaiga, fua, ma mea fou. O le Viking live show o loʻo i ai se nofoa faʻatasi e oso mai i galu ma maua ai le tele o tupe maua-faia mo soo se talavou e fiafia i le ita ma le fasioti tagata. Kiliki ii mo se vitio o le ata
03 o le 04
Mulimuli i le Auala Taua e Uiga i le Soifuaga o Viliamu
i. 1027: Viliamu ulufale i le lalolagi
Na fanau Viliamu i le maota o Falaise i le 1027/28 (o faamaumauga na itiiti ma na leiloa) ia Duke Robert o Normandy (e igoa ia Robert le Tiapolo ma Duke Richard II le ulumatua) ma lona alo tamaitai o Herleva. Na alu o ia e faaipoipo ia Herluin de Conteville ma fanau mai ia te ia ni atalii e toalua, o Odo na avea ma Epikopo o Bayeux ma Robert, Count of Mortain.
Duke Robert na maliu i le 1035 po o le 6 ma na ave e Viliamu le igoa i le matua o le 7 po o le 8.
Taugata Matutua a Viliamu
O le tulaga o le talavou o Viliamu sa le mautonu ae le o se mafuaʻaga ona o le lagolago a le Tupu Henry I o Farani o ia na ia iloaina le taua o Normandy. Ae ui lava i lea, o se taimi e le masani ai le tulafono: o aliʻi na tau mo fanua o le Ekalesia ma fanua ma Alan III o Brittany na tilotilo ma le naunau i lona tuaoi mauʻoa. Mai le 8 o ona tausaga, na faalagolago ai Viliamu i soo faamaoni ma leoleo oe sa i ai se masani leaga o le oti pe ua vave ona auina atu e o latou fili; o se tasi oi latou na lipotia mai o le fasiotia i totonu o le potumoe i Viliamu.
E oo lava i ona lava maota sa le saogalemu. I le 18 o ona tausaga sa tatau ona ia taulimaina se fouvalega na taitaia e lona tausoga o Guy o Burgundy. A o nofo ai i Valognes i le Peninsula o Cotentin, na faʻalogo ai lona faamasinoga i se taupulepulega e fasioti ia Viliamu. Na sola le alii talavou i le solofanua i le po i le maota o Hubert de Ries o le na auina atu o ia i Falaise ma ona atalii e toatolu o ni leoleo. Na latou sosola i fanua, o se tasi na taʻua mulimuli ane o le savali i Bâtard (le Ala o Bastard) i tala atu o le vaitafe o Gronde.
- Mulimuli i le vaalele a William. O loʻo i ai se auala faʻataʻavalevale i le maea ai o le malaga a Viliamu i nuʻu o Asnelles ma Ryes e latalata i Arromanches-les-Bains, sili atu ona lauiloa mo le Taua Lona II a le Taua Lona II a le Lalolagi.
1047: Ua sau William i le mea tonu
I le amataga o le 1047 o le taimi lea e feutagaʻi ai ma le au fouvale ma na fesiligia e William ma Henry ia ona fili, ma faatoilaloina i latou i le Taua a Val-e-Dunes e latalata i Caen. " Fiafia le taua, i le aso e tasi, na malepelepe ai le tele o fale " na tutumu ai se tusitala talafaasolopito e pei o le au o Viliamu na o ifo i lalo e pei o le toaiva. O se suiga tele mo le tauleʻaleʻa Duke o le na tuʻuina atu le Taua a le Atua i lona taimi atoa lea na taofia ai le taua ma le faʻasauā i ni nai aso o le tausaga. I le tulafono fou ae malosi mamana, na usitaia lenei mea.
- Mulimuli i le Taua o Val-ès-Dunes. O le Ofisa Tafafao Tausi o Val-es-Dunes ua saunia se mapusaga o le alatele maimoa mai lea e mafai ona e mulimuli ai, fesoasoani i panelima i nofoaga taua.
1051: William Triumphs
I le popofou o le 1050, na vavae ese ai William i lana galuega i Normandy uma. Ina ua maliu Hugh, le pule o Maine, i le 1051, o le tuaoi o Count of Anjou, Geoffrey Martel, na agai atu i totonu. Sa osofaia o ia i itu i saute sisifo o Alençon ma Domfront i le tuaoi o Normandy ma Maine ae sa faatoilaloina e William ma Henry.
Domfront, e pei o le tele o le itulagi, na umia e William o Bellême ae o le manumalo na alu i vete. Ua naʻo le faaleagaina o le fale o Bellême ma tumau pea ma o le falesa ma le falelotu lea na avea ma vaega o le fale na fausia e William le 3 tama a Conqeror, Henri 1st Beauclerc, alii o Domfront mai le 1092, sosoo ai ma le Tupu o Egelani (1100) ma le alii pule o Normandy (1106).
Domfront o se auala taua tele, puleaina le auala mai Caen i Maine ma Anjou i matu i saute, ma mai Alençon agai i Le-Mont-St-Michel o agai i sasae.
- Domfront o se 'aʻai matagofie, e aoga tele se asiasiga.
1051 i le 53: Viliamu Viliamu i se Taua Tele
O le taimi nei ua matua masalosalo lava Henry i le malosi ma le malosi o Viliamu, ma i le auala o le taua faaletagata lava ia, na suia ai e le Tupu o Heneri itu, lagolagoina William, Count of Arques, o ona fanua na tafe i le itu i saute o Dieppe.
I le 1053 na fesiligia ai e Viliamu o Arques le taulealea o Duke, o le na siʻosiʻomia lona maota ma auina atu o ia e teuina. E oo atu i le faaiuga o le 1053 Viliamu o loo tau ma le Tupu, o ana lava alii ma le Archbishop o Rouen, Mauger.
1054: O le isi manumalo, ona ....
Na oʻo mai le osofaʻiga ia Fepuari 1054. Na feiloaʻi William ma Henry i Evreux, i le itu i saute o Rouen i le itu i sasaʻe o Normandy. O le vaega lona lua a Viliamu lea na aofia ai le au lagolago e pei o Robert, Count o Eu, Walter Giffard, Roger o Mortemer ma William de Warenne, na feagai ma le isi au osofaiga i lalo o Odo, le uso o le Tupu o Henry. E tusa ai ma le failautusi, Viliamu o Jumièges, o Farani na matua pisi tele ma faoa ma faoa mea na latou le maua atoatoa. O le taua na sosoo ai a Mortemer o se manumalo mo Viliamu ma ana tama aʻo fasiotia le tele o tagata Farani.
Sa i ai sina taimi malolo; O Henry ma Geoffrey na taofia le toe osofaia seia oo i le 1057 ina ua toe osofaia i latou e William i le Taua o Varaville, i sisifo o Cabourg.
E leʻi oʻo i le 1060 ma le maliu o Henry ma Geoffrey e mafai e Viliamu ona lagona lelei le saogalemu.
Le Lisi o le Pule i Egelani
O Edward le Confessor o Egelani na ia faailoa mai Viliamu o se suli i le nofoalii Peretania e tusa ma le 1051, e tusa ai ma le faamatalaga a Viliamu. Ia Ianuari 1066 na maliu ai Edward ma o Harold Godwinson na faapaleina le Tupu. Na amata e Viliamu lana osofaʻiga.
04 o le 04
Fuafua se asiasiga i Modern Normandy
Normandy i aso nei e aofia ai le tele o le nofoaga e tasi i le taimi o le Vaitau Tutotonu. O se laufanua manaia ma se gataifale umi o le tele o matafaga oneone ma le matagofie o le Peninsin Peninsula o loo taofiofi i totonu o le English Channel. E aofia ai nofoaga taua o le Normandy D-Day Landing Beang s, o le taulaga i Fecamp, Honfleur ma Deauville ma Mont-St-Michel ma lana monastery.
Rouen o le laumua ma o se aai tele, mauoa i le vaitaimi o Viliamu. Na umia le Exchequer o Normandy ma sa avea ma laumua mo malo eseese o Anglo-Norman lea na puleaina Farani ma Egelani mai le 1 e oo i le 15 seneturi. Siaki i luga o vaaiga ma mea e fiafia iai i Rouen .
- Saili le itu Peretania o le tala mai le expert.com UK .
- Saili le mea na tupu i le fanau a Viliamu i le vaomatua New i Peretania i The Rufus Stone