Malaria, Dengue & Femalagaai Vailaʻau: Faʻapefea ona Taʻu le Eseesega?

I tausaga uma na ou nofo ai i Initia, na ou maua ai le tele o vaitau e fesootaʻi-maʻi-vela viral, dengue fiva, ma malaria!

O le mea faʻalavelave o le tele o faʻamaʻi e fesoʻotaʻi faʻatasi e tutusa o latou faʻamaoniga (e pei o le fiva ma le tino). Muamua, e ono faigata ona e iloa mea o loʻo e mafatia ai. E ui i lea, e ui atonu o tutusa ia faailoga, ei ai ni tulaga iloga i le auala latou te tupu ai.

E faʻapefea Ona E Maua Malaria?

Malaria o se faʻamaʻi pipisi e faʻasaina e le fafine Anopheles mosquito. O nei maso masini e lele malie atu nai lo isi ituaiga, ma e tele lava ina goto pe a o le vaeluaga o le po ma seia oʻo i le taeao. O le malaria protozoa e faateleina i le ate ma sosoo ai ma le toto mumu mumu o se tagata ua pisia.

Faailoga amata amata mai i le tasi i le lua vaiaso talu ona afaina. E fa ituaiga o malaria: P. vivax, P. malariae, P. ovale ma P. falciparum. O le masani masani o P. vivax ma P. falciparum, faatasi ai ma le P. falciparum o le sili ona ogaoga. O le ituaiga ua fuafuaina i se suʻega toto.

E Faʻapefea Ona E Maua le Fefefe?

O le Dengue Fever o se faʻamaʻi viral lea e tuʻuina atu e le masile tig ( Aedes Aegypti ). E lanu uliuli ma samasama, ma e masani lava ona goto i le taeao po po o le vaveao. O le siama e ulu atu ma toe gaosia i sela papaʻe. Faailoga masani e amata ona aliali mai i le lima i le valu aso talu ona faʻamaʻi. O le siama ei ai ona ituaiga eseese e lima, o le faateleina o le mamafa. O le faʻaleagaina i se tasi ituaiga e maua ai le puipuiga i le olaga atoa, ma le puipuiga vave mo le piriota i isi ituaiga. Ole siama ole Dengue e le pipisi ma e le mafai ona faasalalauina mai le tagata i le tagata. O le tele o tagata o le a na o ni uiga maualalo, e pei o se fiva faigata.

E faʻapefea ona E Maua le Fefe Vailaau?

O le fiva viral e masani lava ona faʻasalalauina i luga o le ea e afu mai tagata mamaʻi, poʻo le paʻi atu i faʻamaʻi pipisi.

Togafitiga

O ituaiga ma le malosi o le dengue fiva ma le malaria e fesuisuiaʻi.

E i ai aʻu mataupu maaleale e lua (e aofia ai le malaria P.vivax , e ese mai i le lamatiaga o le P. Falciparum ). Ae peitai, pe a feagai ma le malaria, e tatau ona e togafitia i le vave e mafai ai, aʻo leʻi maua e le parasaite le avanoa e aafia ai le tele o toto mumu toto. Afai e amata ona e lagona le vevela, alu i se fomaʻi mo se suʻega toto (e ui ia te oe i lou mafaufau o le siama atonu e leʻo saʻo saʻo). Togafitiga o mataupu faigata e tuusao ma naʻo le aofia ai o le faia o se faasologa o fualaau faʻamaonia, muamua e fasi ai palapisi i le toto ma lona lua e fasi fasipolo i le ate. E taua le ave o le lona lua o fualaau, a leai e mafai e le parasites ona toe gaosia ma toe ulufale atu i lela mumu.

Aʻo avea le fiva dengue ma se siama, e leai se togafitiga faapitoa mo ia.

Nai lo lena, o togafitiga e faʻatatau i le faʻatalanoaina o faʻamaoniga. E mafai ona aofia ai le faitalia, malolo, ma le toe faʻaleleia. O le falemaʻi e masani lava e tatau pe afai e le mafai ona faʻaaogaina ni vai mama, o le tino o le platelets poʻo le paʻepaʻe paʻepaʻe ua tele naua, pe ua vaivai le tagata. O le siakiina e le fomaʻi e manaʻomia e le aunoa.

Le Mea e Tumau i le Mafaufau

Afai e te popole i le mafai ona maua soʻo se tasi o nei faʻamaʻi i Initia, o le mea e sili ona taua e te manatua o le tau. O le taatele o maʻi e eseese i tausaga uma, ma mai lea nofoaga i lea nofoaga i Initia.

O le Malaria e le o se faafitauli moni i Initia i le taimi o taumalulu matutu, ae o le afaina o lea mea e tupu i le taimi o le aoauli, ae maise lava pe a timu i taimi uma. O le sili atu ona ogaoga o aʻafiaga o le malaria e sili ona malosi pe a uma le masina. O le Dengue e sili ona taatele i Initia i nai masina talu mai le moa, ae e tupu foi i le vaitau o le vaitau.

O le vaitau o le tau o India e manaʻomia ai le gauai atili e totogi i le soifua maloloina. O nei togafitiga faʻalesoifua maloloina e fesoasoani ia te oe e tausia lelei i le vaitau o le vaitau.