Iximche o se tamai fale o measina Mayan lea e mafai ona maua i mauga sisifo o Guatemala, e tusa ma le lua itula le mamao mai Guatemala City. O se nofoaga laititi ma e le o se lauiloa tele e natia ai le tele o le taua mo le talafaasolopito o Amerika Tutotonu faʻaonapo nei aemaise lava mo Kuatemala . O le mafuaʻaga lea i le 1960 na faʻamatala ai o se maafaamanatu o le atunuʻu.
O le History of Iximche
I le va o le 1400 ma le amataga o le 1,500s, mo le tusa o le 60 tausaga o le laumua lea o le vaega o Means e taʻua o Kaqchikel, mo le tele o tausaga sa avea i latou ma uo lelei a le isi malo o Maya e igoa ia Kʻiche '.
Ae ina ua amata ona i ai o latou faafitauli, sa tatau ona latou sosola atu i se nofoaga sili ona malupuipuia. Na latou filifilia se lafitaga na siomia e vaitafe loloto, na maua ai ei latou le saogalemu, ma o le ala lena na faavaeina ai Iximche. O le Kaqchikel ma le Kʻiche 'sa faaauau pea le taua mo le tele o tausaga ae o le nofoaga na fesoasoani e puipuia le Kaqchikel.
O le taimi na taunuu atu ai le au manumalo i Mekisiko , na amata ai ona iai ni faafitauli matuia ma ona tagata. I le taimi muamua, na latou auina atu feau faauo i le tasi ma le isi. Ona taunuu ai lea o le manumalo o Pedro de Alvarado i le 1524 ma faatasi ai ma latou faatoilaloina isi aai lata ane o Mayan.
Mo lena mafuaaga na faailoa mai ai o le uluaʻi laumua o le Malo o Kuatemala, ma avea ai ma uluai laumua o Amerika Tutotonu. Na oʻo mai faafitauli i le taimi na amata ai e le au Spaniane le faia o le soona tele ma le faʻasalaga o a latou au Kaqchikel, ma o le a latou le faia mo le umi! O le a la le mea na latou faia? Na latou tuua le aai, lea sa mu i le palapala i le lua tausaga mulimuli ane.
O le isi taulaga na faavaeina e tagata Spaniards, e matua latalata lava i le faaleagaina o Iximche, ae o osofaiga mai itu uma na faaauau pea seia oo i le 1530 ina ua iu ina toe faafoi atu le Kaqchikel. Na faaauau pea ona agai atu le au manumalo i le itulagi ma iu ai ina fausia se faavae fou e aunoa ma le fesoasoani a tagata Maya . Ua taʻua nei o Ciudad Vieja (aai tuai), e na o le 10 minute le mamao mai Antigua Guatemala.
O Ixhimche na toe maua i le seneturi lona 17 e se tagata suʻesuʻe, ae o mea masani na maua ma suʻesuʻega e uiga i le tuulafoaia o Mayan City e leʻi amataina seia oo i le 1940.
O le nofoaga foi na avea o se nofoaga lilo mo le au tau i le ogatotonu o le 1900, ae ua avea nei ma nofoaga toafilemu o eleele anamua lea e ofoina atu ai se tamai falemataaga, ni nai fausaga maa e mafai ai ona e vaai i faailoga na alu ese le afi ma le fata faitaulaga mo sauniga paia o Meanana lea o loʻo faʻaaoga pea e le auga a le Kaqchikel.
O Isi Mea Moni Malie
- Ina ua ave e le au Spaniards le aai na latou suia lona igoa ma faaigoaina o Quauhtemallan lea na tupu mai i Kuatemala ma avea mulimuli ane ma igoa o le atunuu. O lona uiga o fanua vaomatua.
- O fale tafafao i luga o le saite e aofia ai nofoaga mo tagata tafafao maimoa, o se tamai falemataaga ma mea na maua i taimi o taʻavale, o se pikiniki ma se lakapi.
- O fale o loʻo totoe o pala, pala popo, se nofoaga o sauniga ma malumalu.
- Na asiasi atu Peresitene Bush i le nofoaga i le aso 12 o Mati, 2007.
- O le toatele o tagata asiasi i Iximche o indigenous Maya.
- Afai oe laki, e mafai ona e molimauina ia faiga masani a Mayan. Ae peitaʻi, afai e te manaʻo e matamata ia te oe e tatau ona e matua filemu ma e le faatagaina ni ata poʻo ni vitio.
- Afai e te taunuu i le taeao po o le mea saʻo ae leʻi maeʻa, ia mautinoa e aumai se ofu mafanafana talu ai e mafai ona le mautonu.
- Talu ai o se nofoaga laʻititi o le a le tele se taimi e te vaʻaia e te vaʻaia atoa ai, o lea aua le tuua se aso atoa e asiasi i ai. Ae ui i lea, e faia ai se malaga malie i le taeao.