5 O Nofoaga Faamanatuina e Asiasi ai i Sikotilani
Sikotilani ei ai le lima UNESCO UNESCO Heritage sites filifilia mo la latou aganuu po o le taua faalenatura i le lalolagi atoa. O nisi e faigofie ona vaʻai i se malaga puupuu i Sikotilani. O le mauaina i isi, e pei o Orkney ma St Kilda, o ni mea moni o femalagaaiga ae toe totogiina lou taimi ma au taumafaiga i ni taui tulaga ese. Fuafua se faasologa e faataamilo i nei nofoaga faapitoa e asiasi ai i Sikotilani i se malaga i se olaga atoa.
01 o le 05
Vaʻa Ala
O le Bridgeth Bridge o le Sisifo o le World Heritage Heritage o Sikotilani, ausia le tulaga ese ia Iulai 2015, na o le taimi mo le 125 tausaga lona soifua. O le vavalalata o le Malosi o le Itumalo e tusa ma le iva maila i sisifo o Edinburgh i South Queensferry, o le alalaupapa alalaupapa o le uluai alalaupapa fou o le lalolagi. I le 2,529 mita (pe a ma le 1,57 maila) o loʻo avea pea ma tasi o alalaupapa uumi o lona ituaiga.
O le alalaupapa na tatalaina i le 1890, e uiga i le taimi na ave ai e nofoaafi luga o le maketi mo femalagaaiga umi. O lana UNESCO UNESCO o loo tusia ai:
"O lona uiga faapitoa o le matagofie o mea taugofie o le taunuuga lea o le faʻaalia ma le le faʻaalia o faʻaaliga o ona fausaga. Faʻamatalaga i le faiga, mea ma laʻau, o le Bridge Bridge o se mea tāua tele i le faʻalauiloa ma le fausiaina ..."
Faʻafefea ona vaʻaia le Bridge Bridge
- I luga o vae - O vaevaega i le itu i saute o le Firth ofth, e latalata i South Queensferry ma le itu i matu o North Queensferry e ofoina atu ni manatu lelei e uiga i le alalaupapa, o se tasi o faailoga iloga o Sikotilani. Afai oe asiasi atu i Edinburgh, aʻe i le nofoa o Arthur poʻo Salisbury Crags i le Holyrood Park mo se mamao mamao.
- I luga o le alalaupapa - Fuafuaga o loʻo i totonu o galuega e fatu ai ni aafiaga fou se lua i luga o le alalaupapa. O le nofoaga autu mo tagata asiasi mai i North Queensferry o le a aofia ai se ea maualuga i le ea i le pito i luga o le olo i mātū. O le savali mai se nofoaga tutotonu i South Queensferry o le a avea ma tagata fiafia i luga o se savaliga agai i le pito i luga o le olo i saute. E mafai ona e matamata i ni vitio ma faʻaauau pea atinaʻe i le The Forth Bridge Experience iinei.
- I le vaʻa - Forth Tours e faʻatautaia taimi uma e malaga ai vaa i luga o le Firth lea e pasia i lalo o le alalaupapa mai se atigi i South Queensferry. E i ai foi a latou faiaoga i le malaga i le vaa e alu ese mai le nofoaga tutotonu o Edinburgh. O le Faletua o le Itumalo o loʻo galue i se vaʻalele i le Island Inchorn i le ogatotonu o le Firth lea e ofoina mai ai ni manatu lelei e uiga i le alalaupapa.
O le Bridge Bridge i Tala
O le alalaupapa o loʻo valiina i le paʻu lanu mūmū mūmū sesega. E manaʻomia le 10 tausaga e valivali le alalaupapa ma le taimi ua tuanaʻi, i le taimi lava na maeʻa ai le au tusiata i le tasi itu, e tatau ona toe amata i le isi. O le mea lea, i le gagana Peretania, o se galuega e le gata e fai mai e pei o le valiina o le Bridge Bridge.
E le moni lena mea. Ina ua maeʻa faʻauʻuina e le au tusiata a latou galuega i le 10 tausaga, i le 2011, Faʻasalalau a le Atunuu, leoleo o le alalaupapa, na fai mai paʻu fou ma vali ata vali o le alalaupapa e mafai ona faʻasaʻolotoina ai le lalagaina o paʻu ma tuʻuina ie ie 20 tausaga.
02 o le 05
St Kilda
I le 1930, na tuua ai e le motu atoa o St Kilda (36 uma oi latou) le motu motu ese o lenei motu laugatasi, 110 maila i sisifo o Sikotilani, mo le atunuʻu. O le iuga lena o se nuu sa i ai pe a ma le 1,000 tausaga. O isi molimau a le motu o tagata na faʻaaogaina le motu mo le toeitiiti 4,000 tausaga.
O St Kilda o se tasi o measina a le UNESCO World Heritage sites e le o se mea na tusia i luga o le lisi mo lona aganuu ma le taua masani. I le 1986 na avea ai ma uluai Site Tausi o le Lalolagi i Sikotilani. I le 2005, na auai ai i se vaega o le au matutua o ni nai tolaiti na lisiina mo le aganuu ma le taua faaleaganuu. I le 2013 na siitia atu ai i le tulaga o le Tulaga Aupito Manaomia o le Ao - ua teuina mo le mea e manatu i ai UNESCO e sili ona mataʻina i le lalolagi.
Aiseā ua avea ai Keli?
- O le aganuu, o le tulaga o Measina a le Lalolagi o le a fesoasoani e puipuia le faʻamaoniga o le itiiti ifo ma le "lua afe tausaga talu ona galue tagata i tulaga ogaoga." O tagata o le atunuʻu na faʻaaogaina se tamaoaiga o le tausia o mamoe, faʻaputuina o manu manu ma tausia le fanua. O le faʻamaoniga o lo latou nuu tuulafoaia, ma ana pa ma mamoe (nofoaga maʻaleʻale maʻa) o loʻo tu i luga aʻe o le taulaga a St. Kilda, i luga o Hirta.
- O le motu na fausia e le gaioiga anamua, vaʻaia ma le tafia o loʻo maua ai ni vaaiga matagofie ma ni vaʻai tetele. O le tele o St. Kilda e toetoe lava a fua.
- O manu feʻai ma meaola eseese i luga o motu o se mafuaʻaga lelei lea mo le asiasi atu. E silia ma le 1 miliona 'au vaʻalele e faʻaaogaina atumotu mo nofoaga e tafe ai ma faʻafefe ai solo, aemaise lava o paʻu, puʻu ma oga. O motu foi o loʻo nonofo i le aiga o Soay mamoe, o se uluaʻi fanau atonu na aumai i ai e le au muamua tagata a St Kilda, i le faitau afe o tausaga talu ai.
- E oo lava ile vaaiga i lalo o le sami ma meaola eseese o loo aofia ai i le lisi o Measina a le Lalolagi.
Faʻasaga i St Kilda ...
... e le o se mea faigofie. E mafai ona e tusi se malaga i le motu ae pe o le a mafai ona e faʻalagolago e faalagolago ile tau ma vaʻa - e leai se faʻamaoniga. Faitau la matou lipoti i se malaga i St Kilda.
Mo se manatu e uiga i le faigata o le olaga mo uluai tagata, asiasi i le Glasgow's Riverside Museum lea latou te tausia ai se "Jollyboat", o se tasi o vaa mulimuli na folau e tagata o le motu e faʻaaogaina fagavaʻa, meli ma tagata tafafao maimoa i se vaʻalele pasese.
03 o le 05
Edinburgh Old ma New Towns
O le laumua o Sikotilani ma le nofoa o lona Palemene fou, o loʻo tuʻufaʻatasia ai lagona talavou ma faʻaonapo nei o se aai maualuga i le iunivesite ma le laumua o le atunuu faatasi ai ma se tala faasolopito ma le ofoofogia. O loʻo umia le lalolagi sili ona lauiloa i le faia o taʻaloga , o loʻo i ai le maota o le 1,000 tausaga ma se mauga - nofoa faʻataʻavalevale a Arthur - saʻo i le ogatotonu o le taulaga.
O le aai, le laumua Sikotilani talu mai le seneturi lona 15, ua vaevaeina i ni vaega eseese se lua - o le Georgian ma Neoclassical New Town faatasi ai ma auala tetele ma laufanua laufanua ma le Old Town, na oso i luga o le olo o le aai o Edinburgh Castle.
O loʻo taʻua i le UNESCO UNESCO, o le tulaga tutusa o vaega e lua e maua ai e le aai lona tulaga uiga ese, ma viia ai le "aafiaga mamao o Edinburgh i fuafuaga o le taulaga", fai mai:
"O le eseesega i le va o le Old Town Old Old and the New Town of Georgian New Town of Edinburgh, Sikotilani, ua maua ai se manino o le taulaga i fafo atu o Europa."
O le Princes Street Gardens
O se paka, faatasi ai ma maupuepue, vanu ma togavao - ua lauiloa o le Princes Street Gardens - e vavae ese ai le Old and New Towns o Edinburgh ma saunia ai se nofoaga mo le Neoclassical Scottish National Galleries ma le Royal Scottish Academy . E foliga mai, mo le lalolagi atoa, e pei o se laufanua natura, i le tasi ma mauga o Edinburgh ma lona lauiloa Rock Rock.
O le mea moni, o le mea atoa na faia e le tagata, na faia e ala i le faʻauluina Nor Loch - ia lava loch - na avea ma vaega o puipuiga a le maota. O togalaau ma le mauga e lauiloa o le Mound na faia mai le sili atu i le miliona kariota o vete na vevesi i le taimi o le fausiaina o le New Town.
04 o le 05
Niu Lanark
New Lanark o le foafoaga o le seneturi lona 19 Utopian le mea lelei Robert Owen. O le faleoloa na fausia i le 1785 e le tama o le tane o Owen, ua avea ma se fale gaosi oloa e gaosia ai le gaosiga o le cotton ma nisi fale mo le aufaigaluega i le taimi na faia ai e Owen ana taotoga i le amataga o le 19 seneturi. O le taimi tonu lea, o le tele o atinaʻe o fale gaosi oloa i le lalolagi.
Na filifili Owen e faʻaaoga ana talitonuga faʻapitoa o le agalelei o le fanau e fai ai se nuʻu faʻatautaia ma se siosiomaga faʻalelei, lelei, fale maloloina, aʻoaʻoga ma aganuʻu aganuʻu mo tagata faigaluega, laufanua laufanua laufanua ma, mo le taimi, tulaga lelei galuega. Fuafuaga ma le faʻatausaga na fuafuaina mo le soifua manuia o le aufaigaluega, ua manatu "o se mea taua i talafaasolopito o agafesootai ma fale gaosi oloa" faatasi ai ma aafiaga tumau talu mai lena taimi. E tusa ai ma le tusiga UNESCO:
"New Lanark o se faamanatu tulaga ese o le foafoaina o le tamaoaiga e le otometi lava ona afaina ai le leaga o ona tagata. O le nuu ... o le suʻega mo suʻega na saili e faʻaleleia le tulaga o le tagata i le salafa o le lalolagi .... ma le tamaoaiga o loʻo faʻalauteleina e Owen na faʻapitoa i lona lava taimi ae o loʻo taliaina lautele i le taimi nei. "
A maeʻa le New Lanark
Na faaauau pea ona maua e Owen le nuu o Utopian o New Harmony, Indiana, e tusa ai ma le au puleaoga o New Lanark. Peitai, a aunoa ma le faʻaopoopoina o le faʻamoemoega e tuʻuina atu e faleoloa lalagaina i Sikotilani, na le manuia ai se atinaʻe tau tamaoaiga i totonu o le lua tausaga.E tele taimi na faʻatau atu ai faleoloa New Lanark, ma iu ai ina avea ma se uaea aʻo leʻi maeʻa i le 1960. O loʻo faʻaauau pea le faʻaaogaina o fagu eletise mai le 1786 i le 1968. Masalo ona o lenei mea, na latou sao mai ai e leʻi suia lava i le seneturi 21.
New Lanark Today
O fale gaosi fale, fale o tagata faigaluega, faleaoga ma aʻoga e tumau pea o se faʻamatalaga o le amataga o le 19 senituri faʻamalamalamaina le pule ma le kamupanī. O le saite na tusia i le tusi o Measina a le Lalolagi i le 2001.
O le New Lanark Trust, o se saienitisi a Scottish, e tausia le nofoaga o Measina a le Lalolagi e faamoemoe e faasao o se "nuu e gafataulimaina, ma se tagata nofomau ma avanoa fou mo galuega."
O le tele o le 'upega tafaʻilagi e tatala atu i tagata asiasi i le tausaga atoa, faʻatasi ai ma le tele o faʻaaliga ma mea e fiafia ai e vaʻavaʻai i le Nofoaga Tutotonu a Tagata Asiasi. O le 'upega tafaʻilagi e aofia ai se faletalimalo i totonu o se tasi o fale falemea ma se fale talimalo i se fale sa nonofo muamua, o se faleoloa ma fale faleoloa ma potu faʻapitoa mo konaseti, lauga ma faʻaaliga. O se tasi o fale nofoia, ua lauiloa o le Double Row, o nisi vaega o loo faaauau pea galuega seia oo i le 1970, ua toe fuataiina mo le faaaogaina o fale.
Asiasi i la latou upega tafaʻilagi mo taimi amata ma tau.
05 o le 05
Loto o Neolithic Orkney
O tagata asiasi i Orkney e vave ona taia e le tele o le taua o fausaga e le mafaamatalaina e aofia ai atumotu. O nisi e sili atu i le 5,000 tausaga le matutua, o le a amataina Stonehenge ma Pyramids i le tele o tausaga. O le 'upega tafaʻilagi e aofia ai ni lanu eseese e lua, o le maualuluga o maa o le lototetele ma le Ring of Brodgar; o se falelauasiga falelauapi e tumu i Viking e tamoe mai se taimi mulimuli mai, Maeshowe; o le 5,000 tausaga le matua, Skara Brae, ma le tele o faaputuga ma nofoaga e le faaputuga.
O maafaamanatu e aofia ai le Nofoaga o Measina a le Lalolagi ua manatu e sili ona taua mai le vaitaimi o Neolithic i Europa i Sisifo. O le aulelei o le nuu e 5,000 tausaga le matua o Skara Brae na faatoa maua i le 19 senituri ina ua tafe mai le afā o le oneone lea na ufitia ai mo le tele o tausaga. E manatu o le faʻasalaga Neolithic sili ona puipuia i le lalolagi. Muamua na tusia i luga o le lisi i le 1999, na siitia mulimuli ane le saite i le Tulaga Tulaga Faatauaina Tulaga Faatauaina Tulaga Ese. Na taʻua e le UNESCO Listing:
"O monuments o Orkney o loo i ai se molimau tulaga ese pe le mafaamatalaina i se aganuu faaleaganuu taua na olaola mo le 500-1,000 tausaga ae na mou atu pe a ma le 2000 TLM ... O molimau ia i aganuu na ausia e tagata Neolithic o Europa i matu, i le taimi 3000-2000 TLM. "
O fou fou o se sauniga tele po o se nofoaga o sauniga i luga o se feanu o le eleele ua lauiloa o le Ness of Brodgar ua faaopoopo atili i ai le malamalama ma molimau a tagata anamua o Orkney. E mafai ona asia i latou i le taimi o le taimi e faʻaaogaina ai suʻesuʻega o suʻesuʻega a le au suʻesuʻe. O le auala sili e asiasi ai i soʻo se nofoaga o Orkney anamua sa i ai i le kamupani a se tasi o taʻitaʻi o le atunuʻu poʻo archeologists.