O Se Talafaasolopito Otooto o le Pearl Harbor Aʻo Leʻi Taua Lona II a le Lalolagi

Origins o le Pearl Harbor

O le tagata Samoa na muaʻi taua o le Pearl Harbor, "Wai Momi," o lona uiga "Water of Pearl". Na taua foi o "Puʻuloa". O Pearl Harbor o le fale o le atua fafine shark Kaʻahupahau ma lona tuagane (poʻo le tama) Kahiʻuka. O atua na fai mai e nonofo i totonu o se ana i le faitotoa i Pearl Harbor ma puipuia ai vai e faasaga i manumanu e 'ai.

Fai mai Kaʻahupahau na fanau mai e matua tagata ae ia suia i se malie.

O nei atua na faauo i le tagata ma ua faapea mai o tagata o Ewa na latou puipuia o le a taofia o latou tua e fufulu mama. Na faalagolago le au anamua i Kaʻahupahau e puipuia le tele o iʻa iʻa mai i le uafu.

O le taligalu na taʻalo i le paʻu omea e oʻo i le taʻi 1800. I le popofou talu mai le taunuu mai o Kapeteni Kuki Cook, o Pearl Harbor sa le taʻua o se taulaga talafeagai ona o se pusa laʻau e faalavelaveina ai le faitotoa o le taulaga.

Iunaite Setete Maualuga Aia Tatau i Pearl Harbor

I le avea ai o se vaega o le Feagaiga o le Tauivaaina i le va o le Iunaite Setete o Amerika ma le Malo Samoa o le 1875 e faaopoopo i le Feagaiga i le aso 6 Tesema, 1884 ma faamaonia i le 1887, na maua ai e le Iunaite Setete ia aia tatau i Pearl Harbor e avea o se vaega o le maliliega e faatagaina ai le sugar sugar e ulufale ai i le United States tiute free.

O le Taua a Amerika Sipaniolo (1898) ma le manaoga mo le Iunaite Setete ia i ai se mafutaga tumau i le Pasefika sa fesoasoani uma i le faaiuga e faʻaopoopoga Hawaii.

Ina ua maeʻa le faʻasologa, na amata ona faʻagasolo le galuega ma faʻaleleia le uafu mo le faʻaaogaina o vaʻa tetele. Na faʻatagaina e le Konekaresi le fausiaina o se taʻavale i Pearl Harbor i le 1908. E oʻo atu i le 1914 na fausia isi nofoaga o le US Marines faʻapea foi ma le au fitafita i le eria o Pearl Harbor.

Schofield Barracks, na fausiaina i le 1909 i fale tau fale, 'autau solofanua ma' au o le tolauapiga na avea ma tele pito tele o le Taua a lona aso.

Pearl Harbor Faalauteleina 1919 - 1941

O le faalauteleina o galuega i Pearl Harbor e le o, ae ui i lea, e aunoa ma se finauga. Ina ua amata le fausiaina i le 1909 i luga o se uluai nofoaga malolo, na toatele tagata Samoa masani na ita.

E tusa ai ma le tala o le atua faisua sa nofo i totonu o anavao i lalo o le nofoaga. O nisi o paʻu o le fale mago i lalo na mafua mai i le inisinia i "faʻalavelave faʻaleagaina" ae na mautinoa e tagata Hawaii moni o le atua faisua na ita. Na faufau e le au inisinia se fuafuaga fou ma sa valaauina se faifeau e faamalie le atua. Mulimuli ane, ina ua mavae le tele o tausaga o faafitauli tau fale, na tatalaina le nofoaga matutu i Aokuso o le 1919.

I le 1917 o le Ford Island i le ogatotonu o Pearl Harbor na faʻatauina mo le faʻaaogaina o le Vaegaau ma le Fua i le atinaʻeina o vaalele. I le silia ma le luasefulu tausaga na sosoo ai, talu ai ona o le i ai o Iapani i le lalolagi o se malosiaga tele o pisinisi ma le militeli na amata ona ola, na amata ona tausia e le Iunaite Setete le tele o ana vaa i Pearl Harbor.

E le gata i lea, na faʻateleina foi le auai o le Vaegaau. A o pulea e le neivi le Ford Island, sa manaʻomia e le Vaegaau se nofoaga fou mo lona ofisa Air Corp i le Pasefika, ma o lea na amata ai le fausia o Hickam Field i le 1935 i le tau e silia ma le $ 15 miliona.

NEXT PAGE - Faiga Faavae a le Pasefika na faavaeina i Pearl Harbor

Ina ua amata le vevesi o le taua i Europa ma o feeseeseaiga i le va o Iapani ma le Iunaite Setete na faaauau pea ona faateleina, na faia ai le faaiuga e taofia le tafega o le 1940 i le vaega o Hawaii. I le mulimuli ai i na faiga, sa tumau ai pea le auvaa i Pearl. I le aso 1 o Fepuari, 1941, na toe faatulagaina ai le Feterale a le Iunaite Setete i Vaitafe Atenitina ma le Pasefika.

O le Pacific Fleet fou faatoa fausia na faavaeina i Pearl Harbor.

O isi faʻaleleiaga na faia i le auala ma i le ogatotonu o le 1941, na mafai ai ona fausiaina le vaa atoa i totonu o le sami puipui o Pearl Harbor, o se mea moni e le o iloa e le pulega a le militeli Iapani.

O le faaiuga e faʻavae le Pasefika Fou i le Pasefika, e suia e le aunoa foliga o Hawaii. O le au fitafita ma le aufaigaluega lautele sa matua faateleina. New project defense project o galuega fou ma le faitau afe o tagata faigaluega na siitia i le nofoaga o Honolulu mai le atunuu. O aiga o le militeli na avea o se vaega tele i le aganuu eseese a Hawaii.

Se Lalolagi Eseese i le Asō

Ua sili atu ma le 60 tausaga talu ona osofaʻia Iapani i Pearl Harbor, Hawaii, le faailoga o le ulufale atu o le Iunaite Setete i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ua tele suiga i le lalolagi talu mai le aso 7 o Tesema, 1941. Ua iloa e le lalolagi nisi o taua - Korea, Vietnam, ma Desert Storm. O foliga atoa o le kelope, e pei ona matou iloa i le 1941, ua suia.

Ua le toe i ai le Soviet Union. Sa matua tupu Saina i le tulaga o le mana o le lalolagi e pei lava o le la i luga o le Malo o Peretania.

Hawaii ua avea ma 50 senituri ma tagata Iapani tupuga ma o latou o loʻo i totonu o le atunuu e nonofo faatasi i le filemu. O le tamaoaiga o le tamaoaiga o Hawaii i aso nei e tele lava ina faalagolago i tagata tafafao maimoa mai Iapani ma Amerika.

Peitai, e le o le lalolagi lea ia Tesema 7, 1941. Faatasi ai ma le pomu o Pearl Harbor, na avea Iapani ma fili o le Iunaite Setete. Ina ua mavae le toeitiiti atoa le fa tausaga o taua, ma e le mafaitaulia tagata maliliu i itu uma, sa manumalo le au Allies ma o Iapani ma Siamani na tuua i le malaia.

Iapani, e ui i lea, e pei o Siamani, ua toe malosi mai nai lo le taimi muamua. I aso nei, o Iapani o se tasi o le aufaipisinisi a le Iunaite Setete ma o se tasi oa tatou paaga tau fefaatauaiga. E ui i faafitauli faʻaletonu o le tamaoaiga, ae o Iapani o loʻo tumau pea lona malosi tau tamaoaiga ma e mautinoa o le malosi tele o le lalolagi i le Pasefika.

Aisea Tatou te Manatua ai

Ae ui i lea, o loo tumau, o lo tatou tiute lelei ia i latou oe na maliliu i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ia manatua le mea na tupu i lena taeao o le Aso Sa toetoe 60 tausaga talu ai. Matou te manatuaina fitafita o le Soofaatasi ma Axis, le faitau miliona o tagata le mama e le o ni fitafita na maliliu o latou itu i itu uma, e aofia ai ma le toto o le toto na maliu ona o lo latou laueleele, e ala i se faalavelave faanatura, na avea ma sini ona o lana fuafuaga nofoaga i le Pasefika.

Matou te manatua ina ia mafai ona matou mautinoa e le toe tupu, ma, sili atu ona taua, neʻi galo ia i matou le taulaga a i latou na maliliu ina ia mautinoa lo matou saʻolotoga.

Matou te valaauliaina oe e faitau le faaiuga o lenei vaega "Aua Nei Tatou Galo: Pearl Harbor - Tesema 7, 1941" .

I le faaiuga matou te tilotilo puupuu i masina ao le i osofaia. Tatou te mafaufau pe faʻapefea ona faʻavae le talafaasolopito i luga o le manatu o le tasi i le mea na tupu. Ona matou vaʻavaʻai faʻapitoa lea i le osofaʻiga lava ia, ma iu ai ina matou iloiloina uma ona aʻafiaga vave ma tumau i Hawaii.