Santa Catalina Monastery i Arequipa, Peru

Fale faʻataʻamilo i totonu o le taulaga

Ulufale atu faitotoa i totonu o le fale o piliki piliki o le Santa Catalina de Siena Monastery i Arequipa , Peru ma toe foʻi i tua 400 tausaga i le taimi.

O se mea e tatau ona vaʻaia i le White City of Arequipa, na amata ai le monastery Santa Catalina i le 1579/15, i le fasefulu tausaga talu ona maeʻa le aai. Na faateleina le monastery i le tele o seneturi seia oo ina avea ma aai i totonu o le aai, e tusa ma le 20,000 sqm /m. ma ufiufi se pusa tele o le aai.

I se tasi taimi, e 450 nuns ma a latou auʻauna pepelo sa nonofo i totonu o le alaalafaga, na tapunia mai le aai i luga o puipui maualuga.

I le 1970, ina ua tauanau e le pulega a le malo le monastery e faatuina le eletise ma le vai tafe, ua filifilia nei le nuu o nuns e tatala le vaega tele o le monastery i tagata lautele ina ia mafai ai ona totogi le galuega. O nai tagata totoe na totoe na toe foi atu i se tulimanu o lo latou nuu ma o le vaega na totoe na avea ma se tasi o nofoaga sili ona tafafao maimoa a Arequipa.

O loʻo fausia i le fagu, o le maa papaʻe paʻepaʻe na tuʻuina atu ia Arequipa le igoa o le White City, ma le paluga o le afi , mai le Volcan Chachani e tilotilo atu i le aai, na tapunia ai le monaseta i le aai, ae o le tele o lea mea e tatala i le lanumoana lagi i luga o le toafa o le Peruvian i saute.

A o e maimoa i le monastery, o le a e savali i auala vaapiapi e faaigoaina i le gagana Sipaniolo, pasi atu i laufanua faʻataʻavalevale o loʻo siomia ai lotoa, o nisi e iai vaipuna, fua o laau totō, ma laau.

O le ae nofo i totonu o falesa ma falesa ma malolo i se tasi o plazas. O le ae vaai i totonu, tilotilo i totonu o potu tumaoti, e tofu ma se tamai patio, nofoaga masani e pei o colonnades, ma nofoaga faʻaaoga e pei o le umukuka, laundry, ma le nofoaga e faʻamago ai fafo.

Manatu taua

Soo se mea e te savali ai, o le ae maua ai se lagona pe o le a le olaga e pei ona i ai mo tamaitai sa nonofo iinei i le mea lilo, e faʻaalu ai o latou olaga i le tatalo ma mafaufau loloto.

Pe o le ae mafaufau foi.

O taitai anamua o le taulaga na mananao ia latou lava monastery o nuns. O le Viceroy Francisco Toledo na faamaonia la latou talosaga ma tuuina atu le laisene e maua ai se faletupe tutoatasi mo nuns o le Poloaiga a Saint Catherine o Siena. Ua vavae ese e le aai o Arequipa fanua e fa mo le monastery. A o leʻi maeʻa, na filifili ai se tamaloa mauoa o Doña María de Guzmán, o le fafine ua oti lana tane o Diego Hernández de Mendoza, e litaea mai le lalolagi ma avea ma uluai tagata nofoia o le monastery. O Oketopa 1580, na faaigoaina ai e tama o le malo le tulaga muamua ma faailoaina o ia o le faavae. Faatasi ai ma lona tamaoaiga i le taimi nei o le monastery, na faaauau pea le galuega ma o le monastery na tosina mai ai le tele o tamaitai e avea ma ni alofilima. O le toatele o nei tamaitai o ni alii ma afafine o curacas , o faipule Initia. O isi fafine na ulufale atu i le monastery e ola o ni tagata vavae ese mai le lalolagi.

I le aluga o taimi, na tupu ai le monastery ma o tamaitai o tamaoaiga ma agafesootai na ulu atu i le novitiata po o le nonofo ai. O nisi o nei tagata fou na aumaia faatasi ma i latou a latou auauna ma meafale ma nonofo i totonu o puipui o le monastery e pei ona sa latou ola ai muamua. A o lafoaʻi fafo atu le lalolagi ma taliaina se olaga mativa, sa latou fiafia i a latou kapeta Peretania matagofie, ie silika, ie paʻu laisa, lapisi paʻu, fasi siliva siliva, ma laupepa lalaga. Latou te faʻafaigaluegaina musika eo mai ma taaalo mo a latou pati.

Aʻo faʻaleagaina e mafuiʻe a Arequipa nisi vaega o le monastery, na toe faaleleia e aiga o nuns le faʻaleagaina, faatasi ai ma se tasi o toe faʻaleleia, na fausiaina ai potu taʻitasi mo nuns. O le nofoia o le monastery e le masani ai fale masani. I le luaselau tausaga o le ViceRoyalty o Peru, na faaauau pea ona tupu ma olaola le monastery. O vaega eseese o le faʻalavelave e faʻaalia foliga masani o le taimi na fausia ai pe toe faafou.

I le ogatotonu o le 1800, o le upu na faia e le monastery sili atu o se kalapu faʻapitoa nai lo se tapuaiga faʻalelotu na oʻo atu i le Pope Pius IX o le na auina mai ia Sister Josefa Cadena, o se malo malosi a Dominican, e suʻesuʻe. Na taunuu o ia i le Monasterio Santa Catalina i le 1871 ma na amata loa ona toe faafou. Na ia auina atu le tamaoaiga i tua o le tina i Europa, e le o faafaigaluegaina auauna ma pologa ao tuuina atu ia i latou le avanoa e tuua ai le monastery pe nonofo pea o ni nun. Sa ia faia ni suiga i totonu ma le olaga i le monastery na avea ma isi lotu.

E ui lava i lenei talaaga mulimuli ane, o le Monasterio sa i ai i le fale o se tamaitai ofoofogia, Sor Ana de Los Angeles Monteagudo (1595 - 1668), na muamua ulu atu i puipui ao tolu tausaga le matua, na faaaluina le tele o lona tamaitiiti iina, teena le faaipoipo , ma toe foi mai e ulufale atu i le faʻafeiloaʻiga. Na tulaʻi o ia i totonu o le nuu o le nun, na filifilia o ia e avea ma tina sili ma faatuina se pulega o austerity. Na lauiloa o ia mo ana faʻamaoniga saʻo o le oti ma faʻamaʻi. E faʻamanuiaina o ia i faʻamaʻiloga, e aofia ai le tagata na tusia le ata na tusia ai le ata na ia tusia. Fai mai o le taimi lava na ia faamaeaina ai le ata, sa faamaloloina atoatoa o ia. I ona tausaga mulimuli ane, na tauaso Ana Ana ma le maʻi ma ina ua maliu o ia ia Ianuari o le 1686, e le i tauamiotonuina o ia ona o lona tino e le o manatu i le oti. Sa tanumia o ia i lalo o le fola o le Aufaipese i le falesa.

Ina ua maliu o ia i le sefulu masina mulimuli ane, e leʻi pa'ū lona tino ae sa tumau pea e fou ma fetuutuunai e pei o le aso na maliu ai o ia. Ua faʻamanuiaina o ia i le faʻamālōlōina o isi, tusa lava pe a mavae le oti. Na tusia e nuns lipoti i le taimi na faʻamalolo ai maʻi pe a uma ona paʻi atu i ana meatotino. E leʻi leva ona maliu o ia, ae talosagaina le igoa ia te ia o se tagata paia i le lotu Katoliko. I le auala o le ekalesia, o le faagasologa e telegese. E leʻi oʻo mai i le 1985 o Pope John Paul II na asiasi atu i lenei monastery mo le faʻamamāina o Sor Ana.

Faatasi ai ma le tamaoaiga o le monastery ua le o toe avanoa, ma o nuns ese mai le lalolagi, o le monaseri na tumau pea e pei ona i ai i le seneturi 16 ma le 17. A o faʻapitoa le aai o Arequipa lava ia i le 'olo puipui, na faʻaauau pea ona ola nuns e pei ona latou faia mo le tele o seneturi. Na o le 1970 lava ia tulafono tulafono a le malo na manaʻomia ai le nuns e faʻapipiʻi le eletise ma le vai. I le leai o se tupe e tausisia ai, na faia ai e le au nuno le faaiuga e tatala le tele o le monastery i manatu lautele. Latou te sosola atu i se tamai mea faigata, mamao atu i tagata asiasi, ma mo le taimi muamua i le tele o seneturi, na ulufale atu tagata lautele i le aai i totonu o se aai.

Monasterio de Santa Catalina

Siaki le 'upega tafaʻilagi a Santa Catalina Monastery mo faʻamatalaga lata mai ma le tau o tagata asiasi. O loʻo i ai se faleaiga, faʻamanatuga faleoloa, ma taʻiala avanoa.

Buen viaje!