Se Tala puupuu o Hangzhou

O se Folasaga i le History of Hangzhou

O le taimi nei o loo toe amataina ai Hangzhou. E le gata o se nofoaga autu mo tagata tafafao maimoa mo lana lauiloa Laupaʻe i Sisifo, ae o loʻo i ai foʻi fale i nisi o pisinisi sili ona lauiloa a China e pei o Alibaba.

Ae o Hangzhou o se aai anamua foi ma se talafaasolopito o le sili atu ma le 2,000 tausaga. O iinei o le talafaasolopito o Hangzhou i se pupuu.

Qin Dynasty (221-206 TLM)

O le emperor muamua o Saina, o Qin Shi Huang, e lauiloa mo le fausiaina o se maaleale maoae ia te ia lava, ua lauiloa i le taimi nei o le Terracotta Warriors Museum , na agai atu i Hangzhou ma faailoa atu ai le itulagi o se vaega o lona malo.

Sui Pule o Sui (581-618)

O le Grand Canal, e amata mai i Beijing, ua faalautele atu i Hangzhou, ma o lea ua sosoo ai le aai i le auala sili ona taugofie i fefaatauaiga i Saina. Ua faateleina le malosi ma le manuia o Hangzhou.

Tang Dynasty (618-907)

O le faitau aofaʻi o Hangzhou ma lona malosi faʻaitulagi, o loʻo avea ma tupe mo le malo o Wuyue i le faaiuga o le seneturi lona sefulu.

Pese o Pese i Saute (1127-1279)

O nei tausaga na vaʻaia ai le tau auro a Hangzhou o le tamaoaiga aʻo avea ma taulaga sili o le Song Song Dynasty. O pisinisi a le lotoifale na olaola ma tapuaʻi i Taoism ma Buddhism. O le tele o malumalu e mafai ona e asiasi i ai i aso nei na fausia i le vaitau lenei.

Yuan Dynasty (1206-1368)

O Mongols na pule i China ma Marco Polo na asiasi atu i Hangzhou i le 1290. Fai mai na matua lofituina o ia e le matagofie o Xi Hu , po o le Sisifo o le Lake, na ia tusia, ma ua lauiloa, o se lauiloa lauiloa a Chin Shang, .

O lenei upu o lona uiga "i le lagi o loo i ai le parataiso, i luga o le fogaeleele o Su [zhou] ma Hang [zhou]". Saina nei e Hina a Hangzhou se "Parataiso i le Lalolagi".

Ming ma Qing Dynasties (1368-1644, 1616-1911)

O Hangzhou na faaauau pea ona tupu ma olaola mai ana pisinisi i le lotoifale, ae maise lava le lalagaina siliki, ma avea ma nofoaga autu mo le gaosiga o siliki i Saina.

Talafaasolopito lata mai

Ina ua maeʻa le Tausaga o le Qing ma ua toe faatuina le malo, na le maua e Hangzhou le tulaga tau tamaoaiga i Shanghai ma ona siteki mai fafo i le 1920s. O taua i totonu na tau ai Hangzhou le selau ma afe o tagata ma vaega atoa o le aai na faaleagaina.

Talu mai le amataga o Saina i le seneturi lona 20, ua i ai Hangzhou i luga o le nofoaga. O le faateleina o tupe teufaafaigaluegaina mai fafo ma se faaputuga o nisi o pisinisi tumaoti a Niu Sila, e pei o New York Stock Exchange ua lisiina i le Alibaba, na toe faia ai Hangzhou, o se tasi o aai sili ona tamaoaiga i Saina.

Auala e Asiasi ai i le Talafaasolopito o Hangzhou

E sili atu ona faigofie le asiasi atu i le talafaasolopito o Hangzhou nai lo isi aai tetele ua atiae i le vave-vave. O le Vaituloto i Sisifo o ia o se auala manaia i le eleele oe lava i le talafaasolo- pito o le aai faatasi ai ma ona matagofie vaaiga ma tafaoga matagofie. Ave i maupuepue ma asiasi i nisi o teritori o tala faasolopito ma malumalu. Po o le savali i Qinghefang Historical Street. Afai e mafai ona e lalagaina e le au faʻatau, e mafai ona e maua se lagona o le a le mea e foliga i le aai i aso anamua.

Mo nisi faʻamatalaga i le asiasi atu i le talafaasolopito o Hangzhou, faitau le Guide A Visitor to Hangzhou.


Source: Hangzhou, saunia e Monique Van Dijk ma Alexandra Moss.