Socorro, Niu Mekisiko: Mea Uma E Manaomia E Iloa A o Leʻi Asiasi

Na o sina mea itiiti lava ile itula i le itu i saute o Albuquerque, Socorro, Niu Mekisiko o se taunuuga ma na o ia foi, ae o se nofoaga lelei foi e asiasi atu ai i le auala agai atu i nofoaga lata ane. Socorro e tusa ma le 75 maila i saute o Albuquerque ma faigofie ona mafai ona maua mai I-25. Socorro ei ai sina tamaʻi nuʻu e lagona, ae e iai faleaiga, pupu puʻu, ma faafiafiaga e pei ona e faʻamoemoe e maua i se kolisi kolisi.

Talafaasolopito

Socorro sa lauiloa o se nofoaga e taofi ai aiga pe a siitia ese aiga mai Mekisiko ma Don Juan de Onate i le 1598.

O le malaga a Onate na faʻafeiloaʻiina e tagata Proto e tautatala i le gagana Peretania o Teypana Pueblo, o lē na faʻafeiloaia latou faʻafeiloaʻi, ma avatu ia i latou sana. Na avatu e tagata Teypana ia sana Onate, o lea na ia toe faaigoa ai le pueblo Socorro, o le Sipaniolo mo fesoasoani, poo le tuuina atu o fesoasoani. O le pueblo e le toe i ai, ae o mea lata ane o Gran Quivira Pueblo o molimau ia pueblos sa i ai muamua i le eria. O Gran Quivira o se tasi lea o le puebva e tolu na maua i le latalata ane o le Misiona a Misiona a Salinas. O toega o se seneturi 17 senituri Faʻataʻitaʻi Franciscan ma pueblos o Abo, Quarai ma Gran Quivira.

O le talafaasolopito ua matua tele i le eria. O le San Miguel Mission o loʻo i Socorro, o se faʻamanatuga o le taimi ua mavae o le taʻavale. O aiga Sipaniolo sa nonofo ma galulue faataamilo i le misiona, faatasi ai ma le tagata lautele. Faʻatautaia Fort Craig i le 1854 na avea ma puipuiga mai Apache ma Navajo. O ona faʻaumatiaga e taoto e tusa ma le 35 maila i saute o Socorro.

Manatu

Socorro o le talafaasolopito e loloto, ae e ofoina atu foi mea e latalata ane e aumai ai le saienisi ma tagata natura e fiafia i ai mai le salafa o le lalolagi.

Socorro o le fale o le New Mexico Institute of Mineing and Technology, poʻo le mea e masani ona taʻua, New Mexico Tech. Tekinolosi o le iunivesite fou o engineering a Niu Mekisiko, faʻapitoa i saienisi ma inisinia.

O le toʻatele o tamaiti aʻoga maualuga o Niu Sila i Niu Sila e alu i Tech, lea o loʻo avea o se aʻoga lautele i le itu i sisifo. Faʻatekonolosi faʻapitoa foi e avea o se tasi o polokalama sili o le 10 inisinia i le atunuʻu. E taua tele foi, lea e tosina ai tamaiti aoga mai isi setete. O se nofoaga talafeagai e asia ao i ai i Socorro o le New Mexico Tech's Etscorn Observatory. O le tagata siaki e 20-inisi le televise Dobsonian, ma Aso Toʻonaʻi uma o le masina, e maua ai se pati fetu, lea e mafai ai e tagata asiasi ona matamata i le televise i mea faaselesitila. O Oketopa uma lava, o le Foafoaga Faʻailoa a le Fetu Star Star e aofia ai asiasiga i le Etscorn, lea e taua foi o le Magdalena Ridge Observatory. New Mexico ua lauiloa ona o le manino ma le pouliuli o le lagi, lea e mafai ai e tagata matamata ona vaai Saturn, masina, fetu ma isi mea faitino ma le manino lelei.

Socorro o se nofoaga autu mo soʻo se tasi e fiafia i suʻesuʻega o le vateatea. Socorro o se faʻailoga lelei mo le asiasi atu i le Vaevaega Tele, poʻo le VLA, lea e tusa ma le 50 maila i sisifo o le taulaga. O le laumei lanu papaʻe lapopoa na lauiloa i le ata tifaga, lea na faʻaigoaina Jodie Foster, ua faʻaaoga e suʻesuʻe ai le lagi e ala i le faʻaaogaina o leitio. O le VLA o loʻo i ai se nofoaga autu mo tagata asiasi, ma e mafai ona ave faʻataʻitaʻiga taʻitaʻia e le tagata lava ia i ou taimi paganoa.

E i ai taʻitaʻia taʻitaʻia i Aso Lulu ma Aso Toonai.

O seisi mea e tosina latalata i ai lea e tatala i le taamilosaga o le tausaga ae e tosina atu i ai le toatele i le tautoulu, o le Bosque del Apache National Wildlife Refuge. O le felelei o manulele e felelei solo i le itu i matu i le tautotogo, ma le itu i saute i le tautoulu, ma faia ai ni faaaliga tetele mo tagata fiafia manu. O masina taʻitasi o Novema, o le Tausamiga o Cranes e tosina ai tagata asiasi e matau le malaga faaletausaga o kiona. Faʻataʻitaʻiga tagata faʻatau manu, manulele, tagata alolofa ma tagata fiailoa e alu ifo i luga o le sulufaʻiga e vaʻavaʻai i manufelelei ao latou fafagaina le Rio Grande ma fafaga i le fanua ma le bosque.

O se isi sulufaʻi lata ane, o le Sevilleta National Wildlife Refuge, e tusa ma le 230,000 eka ma e aofia ai le tele o ituaiga mea ola eseese. O le Rio Grande e ui atu i le nofoaga tutotonu o le sulufaʻiga ma fatuina ai se ova mo meaola.

O le sulufaʻiga e faʻaalia ai auala sopo, eleele muʻu, ma mea e gaosia ai le gataifale faapea ai ma le vaaia o manu ma meaola. O le sulufaiga e auai i le Kerisimasi Bird count, o se gaoioiga malie mo le aiga atoa.

O le nofoaga mo le faafiafiaga a San Lorenzo Canyon e maua ai foi le sopo. O le vaituloto ei ai fao, faga maa ma palu fale e sailiili ma totoe toega fanua ma fale. O le eria e tusa ma le lima maila i matu o Socorro. Fusi ia tafaoga e fiafia ai i vaaiga matagofie i sauté sisifo, poʻo le nofo i totonu o tolauapiga muamua.