Susu maia ia Juana Diaz, Fale o Tupu e Toatolu

O Juana Díaz o se tamai taulaga i le talafatai i saute o Puerto Rico, o se vaega o le eria o turisi a Porta Caribe . O se mea e maofa ma le filemu, e tupu ai foi le mitamita maualuga mo se tasi o faailoga pito sili ona taua o Puerto Rico ma le aganuu Kerisimasi i le gagana Sipaniolo ma le Latina Latina: o le Au Makoi e Toatolu, po o Los Reyes Magos .

O Tupu e Toatolu o se vaega taua o le vaitau o aso malolo i Puerto Rico , ae o tua atu, o latou o se vaega o le aganuu faaleaganuu a le motu.

Savalivali i totonu o faleoloa o mea e fiafia i ai i soo se taimi o le tausaga ma e foliga mai o le ae vaai ia Santos , poʻo ni ata na vaneina lima, o tupu e toʻatolu. O sui o Gaspar, Melchor ma Balthasar e mafai ona maua i se tulaga iloga i totonu o faatufugaga faʻapitonuʻu ma galuega taulima, ma i le tele o nei mataupu, o foliga o le Au Makoi ua suia e avea ma faailoga o ituaiga eseese e tolu o le Puerto Rican: Caucasian (Spanish), Taíno (Native), ma Aferika (o pologa na aumai i le motu ma tumau ai e avea ma vaega o le DNA faʻapitoa a Puerto Rico).

O le malo o Juana Díaz na faavaeina i le 1798, ma i le 1884, na faamanatu ai lona uluai Fiesta de Reyes . O le faafiafiaga na oʻo mai i le Puerto Rico o le National King's Festival, ma o le taulaga na te faʻaaogaina lana matafaioi faaletausaga. I le gasologa o le vaitau, na malaga ese ai le tolu Kings mai Juana Díaz mo se faigamalaga i Puerto Rico, asiasi atu i taulaga i tua atu o le motu ae leʻi toe foi atu i le aso 6 o Ianuari mo le taamilosaga faaletausaga a le taulaga.

O le taulaga atoa e faia se vaega, faatasi ai ma le tele o tagata nonofo lelei o laei. O Tupu lava latou e filifilia ma le faʻaeteete ma e tatau ona faʻaalia o latou filifiliga filifilia, saʻo i lalo o latou teuga ma talatalanoaga. I aso ua mavae, oa latou femalagaaiga na latou aveina atu i tala atu o tuaoi o Puerto Rico, ma e oo lava i le Vatican, lea na faamanuiaina ai i latou e le pope.

Aʻo e ulufale atu i le taulaga, o le a e vaʻaia se tasi o mauga e lua i le tolu Kings, saʻo i le vaeluaina o le Route 149 ma le Luis A. Ferré Highway. Mai iinei, o le ulu i le taulaga o Plaza Román Baldorioty de Castro. I luga o le itu i sisifo o le nofoaga, ia maitau le maa faamanatu lona lua i le tolu Kings, o se faatagata i luga aʻe o le faitotoa i totonu o le plaza na fausia mo le seneturi lona tolu o aso o le Aso Tupu i le 1984. O isi faailo e aofia ai le moli ma le paʻepaʻe papaʻe; Maota Aai, o le nofoa o le malo. O le fale lanu moana-lata ane o le lanumatua o le nofoaga muamua o le afi. O le mea saʻo i le isi tolu o le maa faamanatu o le San Ramón Nonato.

O se tasi o mea taua faaleaganuu a le taulaga o le Museo de los Santos Reyes fou , po o le Three Museum Museum. O sina faʻaaloalo i le Au Makoi e aofia ai galuega, talaʻaga, ma ata. Aemaise lava, aua nei misia le aoina o le falemataaga o Santos e le aufaipese a le lotoifale (faʻamatalaga, tapunia le falemataʻaga i le Aso Gafua ma le Aso Lua).

Ae o le mea sili ona taua o le faaleaganuu ma talafaasolopito i Juana Díaz o le Cueva Lucero , poʻo Lucero Caves, lea e lauiloa ona o le tele, faʻavaeina o eleele, ma sili atu i luga uma, faʻatagata. Manatua le aso, 1822, na vaneina i le puipui o le pa e se tagata malaga le iloa, o se tasi o ata, tusitusiga ma petroglyphs i luga o puipui iinei, o nisi oi latou anamua (faanoanoa, o nei mea e fefiloi ma isi taimi fou, ma sili atu le itiiti matagofie, lagiga.

E tele faailoga o Taíno i le amataga. O taʻavale nei ua na o le fesoasoani a se taʻiala, e mafai ona faʻatulaga e ala i le ofisa o tafaoga a Juana Díaz.

O se mea itiiti i le talafatai i saute, o Juana Díaz e ola i aso malolo o le Kerisimasi, ae mafai ona e fuafuaina se asiasiga i soo se taimi o le tausaga e te lagona ai se togafiti faataulaitu a le Magi. Ma aoe i ai iinei, ia e mautinoa e siakiina se mea moni o tala faʻasolopito.