Tanzania o loʻo taoto i le itu i saute o le faʻatofaito ma o loʻo fiafia uma i le vevela, sei vagana ai i luga o mauga maualuga (e pei o le Mauga Kilimanjaro ma le Mauga o Meru ) lea e mafai ona maualalo ai le malulu, aemaise i le po. I luga o le talafatai (vaai i le vevela mo Dar es Salaam), e tumau pea vevela ma susu i timuga mamafa ma le mautinoa, aemaise lava i taimi o timuga. O Tanzania e lua timuga timuga, o le mea masani, o timuga sili ona mamafa (e taʻua o Masika ) e masani ona pau mai i le ogatotonu o Mati ia Me ma se vaitau puupuu o timuga (taʻua o le mvuli ) mai ia Novema i le ogatotonu o Ianuari.
O le tau vevela, ma le vevela o le vevela, e amata mai ia Me ia Oketopa.
Faʻasaga i lalo e vaai po o le a le umi e mafai ona e faʻamoemoe i Dar es Salaam (talafatai) .Arusha (Northern Tanzania) ma Kigoma (Western Tanzania).
Dar es Salaam e tumau le mafanafana ma le faʻafefe tausaga taʻitasi ma le faʻafefeteina o le asu e le savili o le sami a Initia. O timuga e mafai ona tupu i le masina ae o timuga mamafa e pau mai i le ogatotonu o Mati ia Me ma Novema ia Ianuari.
Dar es Salaam Climate
Masina | Faʻatonuga | Tulaga maualuga | Sili | Faʻasologa o le Lumanai | ||||
i | cm | F | F | F | F | Itula | ||
Ianuari | 2.6 | 6.6 | 88 | 31 | 77 | 25 | 8 | |
Fepuari | 2.6 | 6.6 | 88 | 31 | 77 | 25 | 7 | |
Mati | 5.1 | 13.0 | 88 | 31 | 75 | 24 | 7 | |
Apelila | 11.4 | 29.0 | 86 | 30 | 73 | 23 | 5 | |
Mae | 7.4 | 18.8 | 84 | 29 | 72 | 22 | 7 | |
Iuni | 1.3 | 3.3 | 84 | 29 | 68 | 20 | 7 | |
Iuli | 1.2 | 3.1 | 82 | 28 | 66 | 19 | 7 | |
Aukuso | 1.0 | 2.5 | 82 | 28 | 66 | 19 | 9 | |
Setema | 1.2 | 3.1 | 82 | 28 | 66 | 19 | 9 | |
Okitopa | 1.6 | 4.1 | 84 | 29 | 70 | 21 | 9 | |
Novema | 2.9 | 7.4 | 86 | 30 | 72 | 22 | 8 | |
Tesema | 3.6 | 9.1 | 88 | 31 | 75 | 24 | 8 |
O Kigoma o loo taoto i luga o le Vaituloto o Tanganyika i Western Ontario . O le maualuga o le tau e taamilo i le tausaga atoa, i le va o le 19 o le Celsius i le po ma le 29 Celsius i le aso.
O vaitau timuga e mulimulitai i le mamanu masani i le vaega o totoe o Tanzania ae e sili atu ona maitauina, faatasi ai ma le tele o timuga e pau i le va o Novema ma Aperila.
Kigoma's Climate
Masina | Faʻatonuga | Tulaga maualuga | Sili | Faʻasologa o le Lumanai | ||||
i | cm | F | F | F | F | Itula | ||
Ianuari | 4.8 | 12.2 | 80 | 27 | 66 | 19 | 9 | |
Fepuari | 5.0 | 12.7 | 80 | 27 | 68 | 20 | 8 | |
Mati | 5.9 | 15.0 | 80 | 27 | 68 | 20 | 8 | |
Apelila | 5.1 | 13.0 | 80 | 27 | 66 | 19 | 8 | |
Mae | 1.7 | 4.3 | 82 | 28 | 66 | 19 | 8 | |
Iuni | 0.2 | 0.5 | 82 | 28 | 64 | 18 | 9 | |
Iuli | 0.1 | 0.3 | 82 | 28 | 62 | 17 | 10 | |
Aukuso | 0.2 | 0.5 | 84 | 29 | 64 | 18 | 10 | |
Setema | 0.7 | 1.8 | 84 | 29 | 66 | 19 | 9 | |
Okitopa | 1.9 | 4.8 | 84 | 29 | 70 | 21 | 9 | |
Novema | 5.6 | 14.2 | 80 | 27 | 68 | 20 | 7 | |
Tesema | 5.3 | 13.5 | 79 | 26 | 66 | 19 | 7 |
Arusha e taoto i lalo o le mauga o Mauga Meru , Tanzania lona lua pito maualuga. O le maualuga o Arusha, i le 1400m o lona uiga o le vevela e tumau pea le manaia o le taamilosaga o le taamilosaga ma le vevela i le po aemaise lava i le taimi o le tau vevela mai ia Iuni ia Oketopa. O le vevela o le vevela i le va o le 13 ma le 30 tikeri Celsius ma le tusa ma le 25 tikeri. Arusha o le nofoaga amata mo safaris i Northern Tanzania (Serengeti, Ngorongoro) faʻapea foi i latou o loʻo taumafai e feaei i le Mauga o Kilimanjaro ma Mount Meru .
Arusha's Climate
Masina | Faʻatonuga | Tulaga maualuga | Sili | Faʻasologa o le Lumanai | ||||
i | cm | F | F | F | F | Itula | ||
Ianuari | 2.7 | 6.6 | 82 | 28 | 57 | 14 | - | |
Fepuari | 3.2 | 7.7 | 84 | 29 | 57 | 14 | - | |
Mati | 5.7 | 13.8 | 82 | 28 | 59 | 15 | - | |
Apelila | 9.1 | 22.3 | 77 | 25 | 61 | 16 | - | |
Mae | 3.4 | 8.3 | 73 | 23 | 59 | 15 | - | |
Iuni | 0.7 | 1.7 | 72 | 22 | 55 | 13 | - | |
Iuli | 0.3 | 0.8 | 72 | 22 | 54 | 12 | - | |
Aukuso | 0.3 | 0.7 | 73 | 23 | 55 | 13 | - | |
Setema | 0.3 | 0.8 | 77 | 25 | 54 | 12 | - | |
Okitopa | 1.0 | 2.4 | 81 | 27 | 57 | 14 | - | |
Novema | 4.9 | 11.9 | 81 | 27 | 59 | 15 | - | |
Tesema | 3.0 | 7.7 | 81 | 27 | 57 | 14 | - |