Veracruz ua lauiloa o se aai ma se mafanafana mafanafana, ma aferika-Caribbean rhythms. O le taulaga o loʻo i ai se talafaasolopito umi ma matagofie ma se aganuʻu viia, ma le tele o suiga mo tagata asiasi. Mai le savalia o le Malecón e asiasi atu i lata ane lata ane ma UNESCO UNESCO Heritage Heritage sites , o le a tele mea e te iloa ma faia i Veracruz. O la matou mea sili ona fiafia i ai i lenei lanu lanu.
O tagata o Veracruz, ua taʻua o "jarochos," e ola fiafia ma faauo, ma o le aganuu iinei o le a taatia uma ma fiafia. O le nofoaga autu o le Vaitafe o Veracruz, e taʻua o Zocalo po o Plaza de Armas, o le nofoaga tutotonu lautele lea o le aai. Amata lau aso iinei ma le 'aiga o le taeao e tautua i se tasi o le tele o faletalimalo fafo ma faleaiga, poʻo le faʻauʻuina o le aso i le leo o musika marimba ma siva si danzón , o se tuufaatasiga tulaga ese o le kesi o Cuba ma le siva o le potu.
Veracruz port o Malecon , po o le ala savali, o se nofoaga malolo e savali ai. E mafai ona e tagata-matamata, matamata i le au taʻavale poʻo le faleoloa mo meaʻai. O loʻo i ai se maketi gaosi oloa e mafai ona e faʻatau ai nisi o tu ma aga masani faʻapitoa, e pei o se solo po o se guayabera (ofutino tuai). I lau savaliga e mafai foi ona e maua se vaaiga i galuega o le tele o le taulaga Mekisiko ao e pasi i uta ma le militeli. O le tele o pasi e toʻalua e tilotilo solo pasi e malaga mai iinei mo malaga i le taulaga, e aofia ai "El Piojito," ma le Turibus.
03 o le 10
Asiasi i le Aquarium Veracruz
Nik Wheeler / Getty Images
E le gata i le ofoina atu o aʻoga ma faʻaaliga, o le tele aquarium pito i tele i Amerika Latina o loʻo avea foi ma nofoaga autu o suʻesuʻega gataifale. O le vailaau vai e fausia ai le tele o ituaiga o sami mai le Gulf, faapea foi mai isi vaega o le lalolagi. O iinei e mafai ona e vaʻai ai i barracudas, faifeau tausimaʻi, laʻau manulele tele, o laumei, ma manatees. E mafai foi e tagata asiasi ona auai i le aau faatasi ma le fafagaina o manulele ma faga. O le Acuario de Veracruz e tatala le Aso Gafua i le Aso Tofi mai le 10 i le taeao i le 7 i le afiafi, ma le Aso Faraile i le Aso Sa mai le 10 i le taeao i le 7:30 pm.
O auala o le aai o Veracruz e laina i luga o auala savali ma fao. O le cafe sili ona matua o Cafe La Parroquia, lea ua avea ma Veracruz mo le silia ma le lua selau tausaga. O le mea faapitoa iinei o le "lechero," kofe na faʻaaogaina le susu. O le a avatu e lau tama se ipu malamalama i luga o se salu, faʻatumu le tasi vaetolu o le auala ma se kofe uliuli malosi. Faʻafei luga lau ipu tioata ma se sipuni e faʻamaonia ai se isi tagata tausi oe o le a aumai se kesi uʻamea e faʻatumu lau tioata i le uʻamea i le susu vevela, faʻaeʻe le pusa ao sasaa i totonu o se vaitafe manifinifi, faia se lalelei matagofie o fofo i lau kofe. Fiafia!
O meaai mai Veracruz Setete o se tasi lea o mea aupito sili ona taua o meaʻai eseese a Mekisiko. O fualaau 'aina ma mea manogi o mea taua ia o le masaniga masani. Huachinango a la veracruzana , mūmū mūmū ua saunia i se saulaʻau suamalie mālūlū, o se tasi lea o mea faʻapitoa e taumafai ai, faatasi ai ma le arroz a la tumbada , se ipu araisa tao tao ma iʻa, ma le caldo de mariscos , o se falaoa o le sea lea e taʻua o se faʻataʻitaʻiga faʻafefete.
E ui o Veracruz e le o se tasi o nofoaga aupito sili ona lauiloa o le matafaga i Mekisiko , o le matafaga o Veracruz e mautinoa lava e ofoina atu se auala sili e maua ai le toomaga mai le vevela i lenei aai vevela. O le talafatai Villa del Mar o loʻo mamao ese mamao mai le pusa tioata, ma ei ai foi le matafaga matagofie i Boca del Río (o se laufanua fou o Veracruz). I le mamao mamao, e mafai foi ona e siaki matafaga i Punta Mocambo, poʻo le mamao i saute, Punta Antón Lizardo. O se nofoaga sili lea e amata ai ona suʻesuʻeina le Veracruz Reef System.
09 o le 10
Ave se malaga i Tlacotalpan
Tlacotalpan's Plaza Zaragoza. Witold Skrypczak / Getty Images
O lenei ' UNESCO-listed city' ei ai le atinaʻe mataʻupu o le colonial-vaitaimi ma le faʻagesegese lemu. E faia mo se taimi umi, ae le mafai ona mafai aso malaga mai Veracruz (pe a ma le lua itula e tietie i auala taʻitasi). A oi ai, asiasi ane i le lotu Nuestra Señora de la Candelaria, faʻamaoni i le palemene a le taulaga (faʻamanatuina i le Fepuari 2, Día de la Candelaria ), alu i se vaʻavaʻa i luga o le vaitafe Papaloapana, ma asiasi i le Casa Museo Agustin Lara, faʻapaʻiaina i le tasi o le pepese pese a Mekisiko sili ona pele-Mekisateko.
10 o le 10
Alu i le Kemola Archaeological Site
O le Coaoa (o nisi taimi e sipelaina ai Zempoala), o se nofoaga o suʻesuʻega faʻasolopito e 27 maila i matu o le vanu Veracruz. O le laumua lea o le totonu o le Totonac i le taimi o le taunuu mai o tagata Spaniards. O le aai muamua na asia e Hernan Cortes ma ona tagata i Mesoamerica .