E malamalama pe afai e te le mafaufau i le Dominican Republic o se taunuuga o le taumatau: a uma, o le tele o le gauai atu i nofoaga tetele e pei o Punta Cana, lea e masani ai le maualuga o faletalimalo o le matafaga. Ae ui i lea, o le 20 pasene o le fanua i le Dominican Republic ua faataatiaese mo le faasaoina, fesoasoani e faamautinoa e mafai e tagata asiasi ona iloa le eseesega o le siʻosiʻomaga o le motu. I mea uma, o le Dominican Republic e lauiloa 19 paka a le atunuu , 32 monuments o le atunuu, ono nofoaga faasao, ma lua falesa. O nisi nei o mea sili ona lelei:
01 o le 06
Whale Sanctuary, Samana
O le Nofoaga a le Tominika Republic mo le Mamalu Mamoe o loʻo nofo latalata ane i se tasi o nofoaga tafafao maimoa taatele, motu o Samana. I le va o le Faletupe o le Kerisimasi ma le Bay of Samana, o le malumalu e aofia ai le tele o mating, courting and calving grounds i le lalolagi mo le manulele humpback. O vaʻavaʻavaʻavaʻa e mafai ona faʻataʻitaʻiina mai le Samana Bay.
Siaki Domestic Dominican Republic Rates and Reviews at TripAdvisor
02 o le 06
Los Haitises National Park
E lata ane foi Samana o le Los Haitises National Park, e lauiloa i togatogo, talafatai, ana, ma petroglyphs. O taʻaloga i luga o le paka e taitaia ai tagata asiasi i le Fun Fun Cave, lea e mafai e le au amu spelunkers ona toe faamanatu mai le 60 futu e sailiili ai le siosiomaga lalo ifo. O asiasiga i le paka e taʻitaʻia e taʻiala faʻaleleia e masani lelei i le iloa o feʻaʻei luga o le atunuʻu, fauna, ma aganuu - e aofia ai le Taino, o ana mamanu e mafai ona faʻatautaia i totonu o ana i le paka.
03 o le 06
Cabistos Island National Park
O loʻo siomia e tafatafa o le Vaituloto o Enriquillo, o le sami pito i sili ona tele i le Caribbean, ma le pito sili ona maualalo o le Dominican Republic (144 futu i lalo ifo o le sami), o lenei paka i le itu i saute sisifo o le fale lea o crocodile Amerika, flamingos, ma iguanas. O le vaveao po o le leva o le tafaoga o le aoauli i le motu o le auala aupito sili lea e vaʻavaʻai ai i le kesi. O le National Park Park e puipuia foi vaomatua, vaomatua, ma aau, ma ua lauiloa mo ona ala savali ma nofoaga e maimoa ai, ma avea ai ma se tasi o vaaiga pito sili ona manaia i luga o le malaga i le Dominican Republic.
04 o le 06
Armando Bermudez National Park
Pico Duarte, i le 10,128 futu, e le gata o le pito sili ona maualuga i le Dominican Republic ae i le Caribbean atoa. O le mea moni, o Armando Bermudez National Park o se fale e fa o pito maualuga i Antilles, faapea foi ma le punavai mo le luasefulu vaitafe tetele. E mafai ona e aʻe i luga Pico Duarte, ae le o se aso-malaga: nofo ai i le fale i aso malolo ma faʻamalosia solo fale, ma mafai ona faʻatulaga sisiva taiala. Vaʻavaʻai atu i manuvao vao, i le tele o faʻatauvao vao o le paka.
05 o le 06
Isabel de Torres National Park
I le latalata ane i le nofoaga o tafaoga a Puerto Plata, o le Isabel de Torres National Park e sili ona lauiloa mo lona faatagata mauga o Iesu Keriso, e mafai ona maua mai i le taulaga e se taavaletoso. O le paka foi o le fale o se togalaau togalaau. Savaliga taʻitaʻia i le tumutumu o loʻo avanoa mai Cabarete.
06 o le 06
La Ruta Del Cafe
Mo se tafaoga mataga tafao maimoa e agalelei i le siosiomaga ma tamaoaiga i le aganuu a Dominica, siaki le "La Ruta Del Cafe" o se polokalama gafataulimaina o tagata tafafao maimoa e taulai atu i le gaosia o kofe i le Dominican Republic. Kapalai o se vaega tele o le tamaoaiga o le Dominican ma le ala o le ola, ae o le La Ruta Del Cafe project, ua avea foi ma se tulaga tulaga ese o le eco-tourism.
I luga o le tafaoga a La Ruta Del Cafe, o le a vaai tagata asiasi i le faagasologa o le kofe gaosia i le galuega, mai le totoina o le pi i le teuina ma le faatauina atu o le pi. O le maimoaga e faʻatagaina ai tagata asiasi e le gata ina malaga atu i taulaga o Salcedo ma Banao, o le lua kofe kofe i le DR, ae ia suʻesuʻe foi auala o le vevela ma nofoaga natia i le kofe i luga o le vaomatua o le vaomatua Dominican.
I le avea ai o se taumafaiga e lua i le eco-tourism ma tupe maua i le lotoifale-ma le faalauiloaina, La Ruta Del Cafe e le naʻo le kofe kofe; mo soʻo se tasi e talisapaia aganuu, natura, ma se nuu i galuega.