E tele taui e maua mo le gaioiga ao faʻasolo mai e le Falemeli Faʻa-Peretania 1,066 pere e faailoga ai le Taua o Hastings i - na e mate ai - 1066.
O le faletalimalo o le falemaʻi, o le malaga faʻatasi ma tagata atamamai, fale o aso malolo e nofo i nofoaga faʻasolopito ma le avea ma sui auai o le Igilisi Peretania - e aunoa ma le ulufale atu i nofoaga i le atunuʻu - o se tasi lea o taui e mafai ona e manumalo ai pe ae maua se tasi o le 1,066 arrow i le 257 nofoaga iloga i Egelani. O le uluaʻi uʻamea, o se laʻau tele, na totoina i le nofoaga o le taua, i le Taua, lea na pa'ū ai le Tupu o Harold. O isi vaega o le a sili atu ona faigata ona maua.
O le 1066 Arrow Hunt e faailogaina le 950 tausaga o le Taua o Hastings ina ua faʻaumatia e Viliamu le Faʻatonu ia Anglo Saxon King Harold ma suia le ala o talafaasolopito o sisifo. Ina ia maua se faailoga i le 1066 Fuga o Hunt, e tatau ona e mauaina muamua se tasi o lanu mumu. O uʻamea taʻitasi e tagotago ma se faʻailoga tulaga ese. Ulufale i luga o le 'upega tafaʻilagi a le' au ma o oe o se tagata manumalo. O se faʻafanua i luga o le faʻataʻavaleina o le aū e faailoa ai le tele o pere i le lalolagi atoa ma le toʻafia e mafai ona maua i nofoaga taʻitasi i le atunuʻu.
E tauva le tauvaga seia oo ina maua le uui mulimuli pe seia oo i le aso 31 Oketopa, 2016 - po o fea lava e muamua mai.
O loʻo i ai i le upega tafaʻilagi se lisi o nofoaga uma e 257 sa aofia ai i le sailiga ina ia mafai ona e mauaina se tasi e latalata i le mea o loʻo e nofo ai poʻo fea foi oe malaga i ai i le taumafanafana o le 2016. E mafai foi ona siaki le 'upega tafaʻilagi mo isi mea e faamanatu ai le Taua o Hastings aso faamanatu i totonu o le atunuu.
I le taimi nei, ina ia e amata i lau sailiga, o nisi nei o nofoaga iloga o loʻo taʻa ai pere mai le ea ma o loʻo faatalitali e maua:
01 o le 07
Dover Castle
Na mafaufau Viliamu le Manua i le maota na ia fausia i luga o le mauga e vaavaai atu i papa papae o Dover, "Le Ki i Egelani". Faatasi ai ma Windsor ma le Olo o Lonetona o se tasi lea o fale muamua a William ma sili ona taua i Egelani. O Roma ua uma ona latou iloaina le taua o le nofoaga e ala i le fausiaina o se moli o le fale o loo tu i luga o le saite. O le mauga atonu o se Iron Age hill fort ao lei faamalosia e tagata a William.
02 o le 07
Porchester Castle
Latou te fai mai ua tuufaatasia e le Porchester Castle uma le tala faasolopito Igilisi i se tasi nofoaga. O le 1,700-tausaga le malosi o Roma - o ona puipui i fafo ma olo e toetoe lava ogatasi - afifi i mea faaleagaina o le falesa a Anglo-Saxon ma le Abbey ma le maota o le malo o Norman / Plantagenet. Ma e tele naua mea e vaʻaia - ma tele le avanoa e suʻe ai lena aū.
03 o le 07
Minster Lovell Hall ma Dovecote
Faʻasalaga faʻatafunaina o se fale manomali i le seneturi 15, i luga o se 'upega tafaʻilagi e nofo ai i le itiiti ifo i le tolu selau tausaga na muamua atu, nai lo lena e fiafia ma e ono faʻafefe foi. O le nofoaga e susulu i tafatafa o le pogisa ma le loloto o le Vaitafe o Windrus, latalata i Oxford i le Cotswolds. O ana tala fiafia e taʻu mai ai le filifilia o le itu sese i taua i le va o tupu ma faaipoipoga o le po o le pati i le po ma le saili sese sese. E tusa lava pe leai se tasi oi latou e moni, e faigofie lava ona talitonu i agaga o faʻaipoipoga mataʻutia ma faʻalavelave sese o loʻo nonofo pea i lenei nofoaga.
04 o le 07
Rochester Castle
Rochester Castle na mamanuina e Viliamu le pule o matai o Epikopo, Epikopo Gundulph - o ia foi na fuafuaina le Olo o Lonetona ma le Rochester Cathedral. O loʻo i ai le maota pito i luga o le maota o le malo i Peretania ma, afai e iai sou ulu mo mea maualuga ma e le o mafaufau i vaʻavaʻa maʻa, o se aʻe i le pito i luga o le a tauia oe i ni manatu matagofie i Kent ma le Medway.
05 o le 07
Tintagel
O se faleoloa o le Medieval e vavalo mamao i nei North Cornwall Cliffs ma pipiʻi i luga o le papa i luga atu o le sami. Vaega o lenei maota ua sili atu ma le 1,000 tausaga le matua ma o ituaiga uma o tala faafagogo e taufaasese i ai. Na latou fai mai o le Tupu Arthur na fananau iinei ina ua mavae lona faʻailoga, o Uther Pendragon, na faʻasesēina le Lady Igraine. O isi talatuʻu e faʻafesoʻotaʻi le maota i le Tupu o Mark, na gaoia e Tristan lona toʻalua o Isolde. Po o ai lava na fausiaina lenei maota, sa masani ona faaaogaina e taitai o Cornish anamua. Faʻasalaga ma laasaga e suʻe ai le itiiti ifo o lauulu nai lo le taimi ua tuanai, ae manaʻomia pea se ulu mo mea maualuga. Ma aoi ai oe iina, vaavaai mo le ana o Merlin.
06 o le 07
Maʻa
O maʻa anamua na faʻalauiloaina ai tagata asiasi ma faʻataʻitaʻiga mo le tele o seneturi. E leai se tasi e matua mautinoa o le na fausia le Stonehenge, pe aisea. Ae o suʻesuʻega fou o loʻo faʻaalia ai le Iron Age - ma atonu foʻi Stone Age - Britons na faimalaga mai tulimanu uma o Egelani mo faiga masani iinei. Faʻaleleia i luga o le 'upega tafaʻilagi ma se nofoaga fou asiasi mai ia sili atu le faamalieina o Stonehenge e asiasi atu nai lo se isi lava taimi. Ma siaki nisi o manatu sili ona fou e uiga i le mea na i ai Stonehenge.
07 o le 07
Old Sarum
Na fausia e Roma ni puipui ma se olo i luga o lea mea ma sa faapena foi i Saxona ae o faailo o le Iron Age hill fort ma le nofo e tusa ma le 3,000 tausaga ao le i taunuu Roma i Peretania. O le tala a le matua o Sarum e taʻu mai ai o faiga piʻopiʻo a le malo ua tuai e pei o le taimi. Seia vagana ai se toefuataiga o le Palemene i le 1832, na auina atu ai e le Susuga a Sarum ni sui se toʻalua i le Palemene, e ui lava o le nofoaga e le o nofoia atoa mo le itiiti ifo i le 500 tausaga. Aʻo e taʻavale e uiga i mea leaga e saili ai se faʻataʻaloga manumalo, ia e faʻaalia i le mamao le faʻailoaina o le falesa a Salisbury i le mamao.