Zanzibar: O se Talaʻaga o le Spice Island Spice Island

O loʻo i luga o le talafatai o Tanzania ma fufuluina e le sami mafanafana ma le manino o le Vasa Initia, o Zanzibar o se motu tutotonu o motu e aofia ai le tele o motu ua faataapeapeina - o le lua pito i tele o Pemba ma Unguja, poo le Zanzibar Island. I aso nei, o le igoa o Zanzibar e faʻaalia ai ata o laʻau paʻepaʻe paʻepaʻe, o alofilima manulele, ma sami gaogao, sogi uma i le manava manaia o le matagi o Aferika i Sasae. I aso ua tuanaʻi, o le fegalegaleaiga ma le faʻatau pologa na maua ai e le atunuʻu ni igoa sili ona leaga.

Fefaʻatauaʻiga o le tasi ituaiga poʻo le isi o se vaega taua o le aganuu a le motu ma ua faʻavaeina lona talafaasolopito mo le faitau afe o tausaga. O le igoa o Zanzibar e avea o se faleoloa tau fefaatauaiga na fausia i lona tulaga i luga o auala tau fefaatauaiga mai Arapa i Aferika; ma lona tele o mea manogi taua, e aofia ai cloves, cinnamon, ma nutmig. I le taimi ua tuanai, o le pulea o Zanzibar na mafai ai ona maua le tamaoaiga e le mafaamatalaina, ma o le mafuaʻaga lea na fausia ai talafaasolopito o le talafatai i feeseeseaiga, pa, ma manumalo.

Uluai Talafaasolopito

O meafaigaluega na gaosia mai le Kuumbi Cave i le 2005 ua fautua mai ai o le talafaasolopito o le tagata o Zanzibar ua toe foʻi atu i aso anamua. O le manatu o nei uluai tagata na fiafia ma o uluai tagata nofomau o le atumotu o ni sui o ituaiga o Bantu oe na latou sopoia mai le teritori o Aferika i Sasae pe a ma le 1000 TA. Ae ui i lea, e manatu foi na asiasi atu le aufaʻatauloa mai Asia i Zanzibar mo le sili atu i le 900 tausaga aʻo lumanaʻi le taunuu mai o nei tagata.

I le senituri lona 8, na taunuu atu tagata faatau mai Peresia i le talafatai i Aferika i Sasaʻe. Na latou fausiaina fale i Zanzibar, lea na tupu i le isi fa seneturi i fale fefaʻatauaʻiga na fausia i maʻa - o se fale fou e fou fou i lenei vaega o le lalolagi. Na faʻalauiloa mai Islama i le atumotu i lenei taimi, ma i le 1107 TA tagata nofoia mai Yemen na fausia le uluai faletapi i le itu i saute i Kizimkazi i Unguja Island.

I le va o le 12 ma le seneturi 15, na fuga mai ai fefaatauaiga i le va o Arapi, Peresia, ma Zanzibar. E pei o le auro, nifo elefane, pologa, ma mea manogi ua suia lima, na faatupulaia le atunuʻu i le tamaoaiga ma le malosi.

Faʻatasi

I le faaiuga o le senituri lona 15, na asiasi atu ai Potukale Vaso ma Gama i Zanzibar, ma tala o le taua o le talafatai e avea o se fuafuaga faataatia e taitai ai fefaatauaiga ma le atunuu Swahili vave taunuu atu i Europa. Na manumalo Zanzibar e le au Potukale i ni nai tausaga mulimuli ane ma avea ai o se vaega o lona malo. Na tumau pea le atumotu i lalo o pulega a Potukale mo le lata i le 200 tausaga, o le taimi lea na fausia ai se olo i Pemba e avea ma puipuiga faasaga i tagata Arapi.

O le Potukale foi na amata fausia i luga o se maa maa i luga o Unguja, lea o le a avea mulimuli ane ma se vaega o le taamilo iloga iloga o le taulaga o Zanzibar City, Stone Town .

Sultanate o Oman

I le 1698, na tuliesea ai le au Potukale e le Omanis, ma na avea Zanzibar ma vaega o le Sultanate o Oman. Fefaʻatauaʻiga faʻasalalau faʻatasi ma le taulai atu i pologa, ivoni, ma cloves; o nei vaega mulimuli na amata ona gaosia i luga o se fua tele i le faʻatoʻaga faʻatoʻaga. Na faaaoga e le Omanis le tamaoaiga na gaosia e nei pisinisi e faaauau ai le fausiaina o maota ma fausia i Stone Town, lea na avea ma se tasi o aai sili ona tamaoaiga i le itulagi.

O le motu o tagata Aferika o le motu na faʻapologaina ma faʻaaogaina e tuʻuina atu galuega saoloto i luga o fanua. Sa fausia fale puipui i motu uma mo le puipuiga, ma i le 1840, na faia ai e Sultan Seyyid Said Stone Town le taulaga o Oman. Ina ua mavae lona maliu, o Oman ma Zanzibar na avea ma puleaga e lua, e tofu ma le puleaina e se tasi o atalii o Sultan. O le vaitaimi o pulega a Omani i Zanzibar na faamatalaina i le saua ma le pagatia o fefaatauaiga pologa e pei o le tamaoaiga na ia gaosia, faatasi ai ma le silia ma le 50,000 pologa o loo pasia atu maketi o le atumotu i tausaga taitasi.

Tulafono a Peretania & Tutoatasi

Mai le 1822, na avea ai Peretania ma se fiafia tele i Zanzibar, ma o le tele lava o lona manaʻo e faʻauʻu le fefaʻatauaʻiga o pologa i le lalolagi. Ina ua uma ona sainia le tele o feagaiga ma Sultan Seyyid Said ma ana fanau, na iu lava ina soloia le fefaatauaiga a le au Zanzibar i le 1876.

O faatosinaga faaPeretania i Zanzibar na avea ma igoa e sili atu ona tele seia oo ina tuufaatasia e le Feagaiga a Heligoland-Zanzibar ia atumotu o se Peretania Peretania i le 1890.

I le aso 10 o Tesema 1963, na talia ai Zanzibar le tutoatasi e avea ma puleʻaga faʻavae; seia oʻo i ni nai masina mulimuli ane, ina ua manumalo le Revolution Zanzibar i le atumotu o se malo tutoatasi. I le taimi o le fouvalega, e tusa ma le 12,000 tagatanuu Arapi ma tagatanuu India sa fasiotia i le tauvaga mo le tele o tausaga o le nofo pologa e ala i le itu tauagavale o le au taitaua na taitaia e Ugandan John Okello.

Ia Aperila 1964, na tautino mai ai e le peresitene fou le lotogatasi ma Tanzania (ua taʻua o Tanganyika). E ui lava o le atumotu o loʻo i ai lana faʻasalaga tutusa o tulaga faʻapolokiki ma tapuaiga faʻapitoa talu mai lena taimi, o Zanzibar o loʻo tumau pea o se vaega tutoatasi o Tanzania i aso nei.

Sailiiliga i le Talafaasolopito o le Talafaasolopito

Tagata asiasi i ona po nei i Zanzibar o le a latou maua le tele o faamaoniga o le talafaasolopito o le lalolagi. O le mea e le faʻasalaina, o le nofoaga sili e amata ai i le Stone Town, lea ua atofaina nei o se UNESCO Heritage Site mo le matagofie o ana faʻasologa o measina e tele. O asiasiga taʻitaʻia e ofoina atu ai se malamalamaaga loloto i le taulaga a Asia, Arapi, Aferika ma Europa, lea o loʻo faʻaalia i latou i se faʻataʻitaʻiga tutusa o 'olo, faleoloa, ma maketi. O nisi o asiasiga e asiasi atu foi i le tele o togalaau aina a Unguja.

Afai e te fuafua e suʻeina le Stone Town e oe lava ia, ia mautinoa e asiasi i le House of Wonders, o se maota na fausia i le 1883 mo le Sultan o Zanzibar lona lua; ma le Fort Fort, na amataina e le au Potukale i le 1698. I se isi itu, o le faaleagaina o le aai i le seneturi 13 i luma o le taunuu mai o le faaPotukale e mafai ona maua i Pujini i le Pemba Island. Faʻatalata ane, faʻaumatia ia Ras Mkumbuu i le aso 14 senituri ma aofia ai toega o se masika tele.