10 Faʻamatalaga e uiga i Indonesia

Mea Fiafia e Iloa e uiga i Initonesia

Faatasi ai ma le tele o vaega eseese ma motu tulaga ese ua salalau i luga o le Ekueta, e tele naua mea taua e uiga i Initonesia; o nisi atonu e faateia ai oe.

O Initonesia o le atunuu pito i tele i Asia i Sautesasae (i le telē) ma o le atunuu lona fa sili ona lauiloa i le lalolagi. O se laufanua faʻaleaganuʻu. Ave le Equator, faʻaopoopo le faitau selau volcanoes i le nofoaga o fonotaga a le Indian ma le Pacific Ocean, ma lelei, e te faʻauʻu i se tasi o mea e sili ona manaia ma mamao.

E ui lava o Bali, o se pito i luga o le moemoega i Asia , e tele le gauai atu, o le toatele o tagata latou te le iloa tele le tele o Initonesia . Afai e te maua le onosaʻi e eli loloto ai, ua maua ai i Initonesia taui.

O Initonesia E Mapu ma Talavou

Initonesia o le atunuu lona fa sili lea ona taʻutaʻua i le lalolagi (261.1 miliona tagata i le 2016 faʻatusatusa). O Initonesia e sili atu i le faitau aofaʻi na o Saina, Initia, ma le Iunaite Setete - i lena faatulagaga.

O le alu ese atu i fafo (o le tele o Initonesia latou te sailia galuega i fafo atu), o le tuputupu ae o tagata i Initonesia mo le 2012 e tusa ma le 1.04 pasene.

I le va o le 1971 ma le 2010, o le faitau aofaʻi o Initonesia na faaluaina le faaluaina i le 40 tausaga. I le 2016, o le vaitausaga laʻititi i Initonesia na tusa ma le 28.6 tausaga. I totonu o le Iunaite Setete, o le vaitausaga laʻitiiti na 37.8 i le 2015.

Lotu Faʻasese

O Initonesia o le lalolagi pito sili ona taʻutaʻua a Isaraelu i le lalolagi; o le toʻatele o Sunnis. Ae o lotu e mafai ona ese mai lea motu i lea motu, ae maise lava le mamao i sasaʻe mai Jakarta e tasi le malaga.

E tele atumotu ma nuʻu i Initonesia na asia e faifeʻau ma liliu mai i le Faʻa-Kerisiano. Na faasalalauina e taʻitaʻi lotu Dutch ni talitonuga. O talitonuga faanatura ma talitonuga faanatura e faatatau i le lalolagi o agaga e lei tuulafoaia. Nai lo lena, na latou faʻafefiloi ma le faa-Kerisiano i nisi motu. E mafai ona iloa tagata i kolisi faʻatasi ai ma taleni ma isi masini.

Bali , o se tuusaunoaga i le tele o auala mo Initonesia, o le tele o Hindu.

Initonesia o le Atunuu sili ona tele o le Atunuu

Initonesia o le motu pito i tele lea i le lalolagi. Faatasi ai ma le 735,358 sikuea faatafafa o fanua, o le 14th country tele i le lalolagi i luga o eleele avanoa. Pe a fuaina fanua ma sami, o le fitu lona fitu i le lalolagi.

E leai se tasi na te iloa le tele o motu

Initonesia ua salalau solo i motu o le tele o afe o motu, ae peitai, e leai se tasi e mafai ona malilie i le aofai o le tele. O nisi o motu e na o le maualalo o le tai, ma o fua eseese o fuagafanua e maua mai ai fua eseese.

O le malo Initonesia e taua ni motu e 17,504, ae o le tolu-tausaga suʻesuʻega na faia e Initonesia na o le 13,466 motu. E manatu le CIA o Initonesia e 17,508 atumotu - o loʻo i lalo mai le 18,307 motu na faitauina e le National Institute of Aeronautics and Space i le 2002.

E tusa ma le 8,844 motu na taʻua, ae pe tusa ma le 922 ua manatu e tumau le tumau.

O le vavaeeseina ma le vavae ese o motu na faia ai le aganuu e le tutusa lelei i le salafa o le atunuu. I le avea ai o se tagata faimalaga, e mafai ona e suia ia motu ma ia togafitia i se mea fou fou i luga o gagana taʻitasi, aganuu, ma meaai faapitoa.

O Bali O Le Busiest

E ui lava i le tele o motu, o tagata tafafao maimoa e masani ona taamilo i luga o le tasi ma tau mo avanoa: Bali. O le motu sili ona lauiloa tagata tafafao maimoa o le nofoaga ulufale masani mo tagata malaga o loʻo fia asiasi i Initonesia. E mafai ona maua pasese vaʻavaʻa mai i vaega tetele i Asia ma Ausetalia.

O Bali o loʻo i le ogatotonu o le atumotu, faʻafaigofie ona avea o se nofoaga osofaʻi mo le suʻeina o tamã. O isi malae vaʻalele e mafai ona sili atu le lelei pe afai e te fuafua e asiasi i nofoaga mamao pe mamao.

Jungle Tribes O Se Mea

E mafai ona faigata ona talitonu aʻo tu i le taimi nei, i le lotoifale o Jakarta e faʻapea o loʻo nonofo pea i totonu o vaomatua o Sumatra, e latalata i sisifo. E tusa ma le 44 o le silia ma le 100 ituaiga o tagata e le o faʻasalalau o loʻo nonofo i Papua ma West Papua, o itumalo i sasaʻe sasaʻe o Initonesia .

E ui ina sili atu ona amio i ona po nei, ae o loo i ai pea le aufailaupule i Initonesia. O le galuega na maliu i le tele o tausaga talu ai, ae o nisi o aiga moni sa latou tausia pea "trophies" o latou tamamatua o loo teuina i totonu o kapoti i fale nei. O le faʻailoga ma le faʻaaogaina o aganuu na faia i Pulau Samosir i Sumatra ma Kalimantan, le itu Initonesia o Borneo .

Ole Mamoe Moni o se Mea

Initonesia e tusa ma le 127 mauga faanatinati, o nisi na amata mai talu mai talafaasolopito tusitusia. Faatasi ai ma Indonesia ua matua toatele lava, e le maalofia le faitau miliona o tagata o loo nonofo i totonu o vaega o paʻu i soo se taimi. O Gunung Agung i luga o le motu pisi o Bali na faoa le toatele o tagata tafafao maimoa pe a tupu i 2017 ma 2018.

O le 1883 o le paʻu o Krakatoa i le va o Java ma Sumatra na maua ai se tasi o leo leotele i le talafaasolopito. Na faalētonu ai le tele o tagata e silia ma le 40 maila le mamao. O vaalele na galu mai le afaina i le kelope fitu taimi ma sa tusia i luga o barograph i le lima aso mulimuli ane. O galu tidal mai le faalavelave matautia na fuaina mamao ese mai le Igilisi Igilisi.

O le vaituloto tele o le lalolagi, Lake Toba , o loʻo i le North Sumatra . O le afaina o le vaituloto na mafua ai le avea o se mea mataʻutia na tupu i le 1,000 tausaga o le malulu o le vevela i luga o le fogaeleele ona o le tele o otaota na lafoina i le siosiomaga.

O se motu fou na osofaia e le volcanoic activity, Pulau Samosir, ua fausia i le ogatotonu o le Vaituloto o Toba ma o le fale o tagata Batak.

Initonesia o le Fale i Komodo Dragons

Initonesia ua na o le pau lea o le nofoaga i le lalolagi e vaʻai ai i taʻavale Komodo i le vao. O motu lauiloa e lua e sili ona lauiloa mo le vaaia o taʻaloga Komodo o Rinca Island ma Komodo Island. O atumotu uma e lua i le paka a le atunuʻu ma se vaega o le itumalo o East Nusa Tenggara i le va o Flores ma Sumbawa.

E ui lava i lo latou feeseeseaiga, o lisi o dragons Komodo ua lisiina e taufaamatau i le IUCN Red List. Mo le tele o tausaga, o la latou vailaau matautia na mafua ai ona nafa ma le faia o le Komodo tarako e sili ona matautia. Na o le 2009 na saili ai e tagata suʻesuʻe le mea e mafai ona maua mai ai le suamalie.

Komodo dragons i nisi taimi e osofaia osofaʻiga i paka ma tagata o loʻo vaeluaina motu. I le 2017, na osofaia ai se tagata tafafao maimoa a Singapoa ma sao mai ai i se tulaga matautia i le vae. O le mea e ofo ai, o le tele o pusi e nonofo i luga o motu e manatu e sili atu le lamatia e tagata o loʻo nonofo ai.

Initonesia o le Aiga i Orangutans

Sumatra ma Borneo e na o le pau ia o nofoaga i le lalolagi e vaʻavaʻai ai i manu felelei . Sumatra e naʻo Indonesia, ma o Borneo e faʻasoa i le va o Initonesia, Malaysia, ma Brunei.

O se nofoaga faigofie mo tagata faimalaga i Initonesia atonu e mafai ona vaaia le Sumatran orangutans (vao ma vao) o nonofo i le togavao o le National Park Park o le Gunung Leuser i tafatafa ane o le nuu o Bukit Lawang.

E i ai se Lotoa o gagana

E ui o Bahasa Indonesia o le gagana aloaia, e silia ma le 700 gagana ma gagana e tautalagia i luga o motu o Indonesia. Papua, naʻo le tasi le itumalo, e silia ma le 270 gagana tautala.

Faatasi ai ma le sili atu ma le 84 miliona o failauga, Javanese o le gagana lona lua e sili ona lauiloa i Initonesia.

Na tuua e le Dutch ia ni upu mo ni mea na le i ai ao le i nofoia. Handuk (solo) ma le sobak (ashtray) o ni faʻataʻitaʻiga se lua.