O nisi o Adventurous Mea e Fai i Sumatra
Mo tagata femalagaaʻi, o le filifilia i le va o le tele o mea faʻafiafia e fai i Sumatra, aemaise North Sumatra, o loʻo faʻalavelave.
O le mea lelei lava, o le a lava le taimi e te fiafia ai i mea sili ona taua: aau i le vaituloto sili ona tele i luga o le fogaeleele, pipiʻi i se orangutan, ma vaai - pe sili atu foi, aʻe aʻe - o se manava malosi.
Sumatra, le ono o le tele o motu o le lalolagi , e silia ma le 1,200 maila i le itu sisifo o Initonesia ma vaeluaina i le ogatotonu e le Ekueta. O nai tagata taamilosaga na faʻamalosi Medan's pollution - o le lona tolu tolu tele o 'aʻai i Initonesia - e tauia i le savaliga i le vaomatua, mauga tigā, ma tagata agaalofa o tagata e le toe vavaeeseina ma faʻaumatia tagata asiasi e pei o latou tua'ā na faia muamua.
Faʻamanuiaina i le le mafaamatalaina o le matagofie o le natura ma tumu i mea taugata, o le Sumatra e tutusa lava le fetaui ma faʻalavelave faʻaleagaina faʻaleagaina ma se tafaoga mataʻutia tele.
E ui lava i le vavalalata latalata ile Penang ma Singapore, North Sumatra ua mafai ona tumau le vao ma sili atu ona valaʻaulia nai lo se isi lava tagata femalagaaʻi e iloa e sili atu i Initonesia nai lo Bali.
01 o le 07
Lake Toba
O Danau Toba o le vaituloto sili ona tele o le vaituloto ma na faia i le taimi o le pala. O le tele o mea na lafoina i le ea i le taimi o le afaina na afaina ai le siosiomaga o le lalolagi mo le tele o tausaga ma ua manatu o le a fasiotia i se vaega toatele o le faitau aofaʻi.
E ui lava i le loloto o le loloto, ae o le vaituloto e tumau lelei mo le aau aua o se mea loloto i lalo ifo o le mafuʻe, o le afi ma le magma o loo fetaiai pea ma vai. O meaola maloloina e tuʻuina atu i totonu o le vai, ma tuʻuina atu ai se isi mafuaaga sili e ave ai se togi.
E pei o le Lake Toba e le manaia tele, ua fausia se motu fou i le ogatotonu o le vaituloto: Samosir Island. Ole Pulau Samosir o le aiga o le aiga o Batak, e tupuga mai i ituaiga o ulu.
Samosir Island o se motu i totonu o se motu . O mea fiafia e fai iina ma se nofoaga toʻafilemu e lava lea e faʻavave ai tagata femalagaaʻi mamao atu nai lo le fuafuaina. E fiafia tagata nonofo i le lotoifale e faʻasoa a latou aganuu; Taʻitaʻitaʻi faʻasalalauga guitarita-ma-pesepesega e tafia ile afiafi.
O le a se nofoaga lelei e malolo mo sina taimi nai lo se motu (Samosir) o loʻo i luga o se motu (Sumatra)?
02 o le 07
Bukit Lawang
Bukit Lawang, o se tamai vaitafe o vaitafe i le itu i matu o Medan, o le faavae i North Sumatra mo le savaliga i le togavao i le National Park Park.
O tagata asiasi i le paka a le atunuʻu e maua le avanoa e vaʻaia ai ni manoa o le vao e pei o vine vao ua toe faʻaleleia i totonu o le vao. O se tagata laki e toaitiiti e matamata i manu felelei, sili atu pe a fai o le taimi e tuʻuina atu e sosoʻo atili ai i le paka a le atunuʻu ma faʻaalu a itiiti o le po.
O se vaega atoa o isi ituaiga meaola lamatia (e aofia ai le tigers) e sulufaʻi i totonu o le paka a le atunuʻu, aemaise lava ona o le tele o falemaʻi na le maua i le gaosiga o le suauu pamu.
O le tafega o le vaitafe, o le savaliga i le togavao, ma le nofo lelei o le nofo lelei, e sili atu le taua o le faʻamalosia o le faitau afe o tagata namu o Bukit Lawang.
03 o le 07
Berastagi
E ui lava e le o le taulaga aupito sili ona fiafia (o se kāpeti tele o se tasi o maa taua), o Berastagi o se faavae mo le aʻea i le lua volcanoes sili ona matagofie a Sumatra: Gunung Sibayak ma Gunung Sinabung.
O le mea e leaga ai, o le toʻatele o tagata faimalaga e faʻanofo vave mai le taulaga i le mavae ai o latou aso o le savaliga, ae o Berastagi o loʻo siʻosiʻoina e nuʻu, afu, ma mea e masani ai le taua. O le malulu o le tau i le itulagi e faʻafouina, aemaise lava pe afai o loʻo e sogi i Asia i Saute mo vaiaso ua mavae.
Berastagi, e tusa ma le tolu itula mai Medan, o se nofoaga sili e asiasi ai i fale o Karo e masani ai e uiga i aganuu i le lotoifale .
04 o le 07
Gunung Sibayak
Afai o loʻo e tilotilo e aʻe se mauga manava, o Gunung Sibayak o le faigofie lea o filifiliga i North Sumatra ; e mafai ona aʻe i se aso - tuusaʻo e aunoa ma se taʻiala, pe afai ua e lava le poto masani.
E ui o le Gunung Sibayak e leʻi faʻafuaseʻi, ae o lona tuaoi vavalalata, o Gunung Sinabung, o taimi uma lava e faʻalavelave ai. E ui lava i le leai o se mea e tupu ai, o le tamai paʻu luga i luga o Sibayak o se mea manaia tele o le gaogao o le afi o le a mumu i le maualuga mai le i totonu o papa. Ole suasusu o le sulfur-tinted water e faapupiiina lelei i lalo o ou vae.
O manatu o le lanu meamata, lautele o Karo Highlands mai luga o Gunung Sibayak e ofoofogia. Ole maualuga ole Gunung Sibayak e mafai ona faia i le lima i le ono itula, e aofia ai le toe foi. O punavai vevela e faatalitali i le ala o le toe foi atu i vae tetele pe a mavae se savaliga sopo umi.
O le Berastagi o le faavae lea mo le taina o Sibayak. O le tele o atofaʻapaʻaleʻa e filifili e feʻaʻei Gunung Sibayak e aunoa ma se taʻiala, ae na o i latou e lava le poto masani e tatau ona taumafai; au faatasi ma isi - aua le alu na o oe!
05 o le 07
Gunung Sinabung
O le tu i lalo ifo o le 8,000 futu le maualuga, o Gunung Sinabung o le mauga aupito i maualuga i North Sumatra ma o se tasi o mauga sili ona manaia e aʻe i Indonesia . O manatu e sili atu ona manaia nai lo na mai Sibayak tuaoi.
Aua nei sese, o Gunung Sinabung e matua galue lava. O le mauga na faateia tagata uma i se faaletonu i le 2010 ina ua uma ona momoe mo le 400 tausaga.
E silia i le 10,000 tagata o le malo na tatau ona aveeseina mai i le 2015, ona oʻo ai lea o le paʻu ia Me 2016 na fasiotia ai tagata e toʻa fitu. E telegese ma faʻaauau pea le paʻu, o le mea lea e ono faʻamapulaʻaina ai le manava i le savaliga i le taimi o lau asiasiga.
Afai e tatala le vaega, o le aʻega o Gunung Sinabung e manaʻomia ai se taʻiala e fesoasoani ai e feutagaʻi i luga o le alatele, felafolafoaiga o auala.
06 o le 07
Asiasia Karo Villa
A le mafai e ou vae ona taulimaina soʻo se isi mauga sopo, ia faia i aso taʻitasi i se tasi o le tele o Karo o loʻo siʻosiʻomia i North Sumatra. O falesa masani i tuafale e teuteuina i ni pauna o le pafalo.
Fesili i le mea o loʻo e nofo ai e uiga i le faʻatulagaina o femalagaiga, poʻo le lisiina o se uila afi ma pue se faafanua. O le aʻoaʻoina o se mea e uiga i le aganuu faʻale-aganuʻu o le a atili faʻaleleia ai lau malaga.
O nisi o nuʻu e asiasi e aofia ai:
- Nuʻu o Percen: O loʻo latalata i le Berastagi (2 km) Percen e ono fale masani; o le matua e 120 tausaga.
- Lingga Village: I le 16 kilomita le mamao mai Berastagi, Lingga e sili atu ona lelei le asiasi atu nai lo Percen. O le fale o le tupu - o le mea aupito taua - o le 250 tausaga le matua.
- Dokan Village: Dokan, 30 kilomita le mamao mai Berastagi, o le taamilosaga aupito lata mai lea a le nuu o Karo.
07 o le 07
Sipiso-Piso Waterfall
O se vaalele manaia i le va o Berastagi ma le Vaituloto o Toba, e pa'ū ifo le Waterfall Sipiso-piso i le 390 futu i luga o papa i lalo ifo. O le afu ua siomia e mauga, vaomatua, ma fanua araisa.
Saili le afu na o le lua kilomita mai le auala autu i Simpang Situnggaling, o se tasi o nofoaga e suia ai pasi i le auala i le Vaituloto o Toba.