O le mauga mauga o Himachal Pradesh, i le pito i lalo o le Himalaya, e aofia ai le tele o vanu ma le kiona na ufitia ai tumutumu. E tatau ona alofagia e tagata e fiafia i ai, ae e maua ai foi se ala e toe faaolaola ai mo i latou o loo fia maua le ea. Siaki nei nofoaga maualuga o Himachal Pradesh e asiasi i ai. O le a e maua mea uma mai mea e fai ai meaʻai e faʻasaga ai iina!
01 o le 10
Shimla
O Shimla sa avea ma ulu o le taumafanafana o le British Raj ina ua pule i Initia. O lenei la o le laumua o le setete o Himachal Pradesh. E tafe le taulaga i tafatafa o se mauga, e ufitia i vaituloto, pine ma rhododendron vao. E lauiloa tele mo ona fale colonial ma le nofoaafi iloga. O nisi o le a tumau pea ona opoina ma tumu i nei aso. Ae ui i lea, o loʻo i ai pea le manaia. O le Ekalesia tuai o Keriso, faatasi ai ma ona mata tioata matagofie, o se tasi o faailo sili ona lauiloa a Shimla. O le isi o le Puleva Lodge i Observatory Hill. E mafai ona vaaia nei mea i se maimoaga faimalaga talafaasolopito o Shimla. E tele naua taaloga taʻavale ma sopoaga puupuu o loʻo ofoina atu i le taulaga.
02 o le 10
Manali
Manali, faʻatasi ai ma le faʻamafanafanaga o le itu o le Himalaya, ua ofoina atu ai se tuufaatasiga o le toafilemu ma le faimalaga lea ua avea ai ma tasi o nofoaga sili ona lauiloa o Initia i matu. E mafai ona e faia sina mea itiiti pe sili atu foi e te manaʻo i ai. O loʻo i totonu o le Vanu o Kullu, o se mea faʻapitoa e latalata ane i le ulu pine pine ma le vevela o le Vaitafe o Beas, lea e maua ai le malosi faapitoa.
03 o le 10
Dharamsala ma MacLeod Ganj
Faʻasao mamao mai le tasi i le tasi i le Vanu o Kangra, o 'aʻai o Dharamsala ma MacLeod Ganj o loʻo nonofo i le Malo o Tibet na faʻaumatia. O le Dalai Lama e nofo i Dharamsala, ma o le toatele o tagata Tibet na mulimuli ia te ia iina. E mafai ona e faʻamoemoe e maua se malosi malosi a Tibet i le eria, ma o le aganuu o le faatosinaga autu lea.
O tagata e lolofi i Dharamsala ma MacLeod Ganj e faia ni aʻoaʻoga loloto a Buddhist ma aʻoaʻoga faʻapitoa, vasega faʻano Tibetan, vasega aʻoga Tibet, ma maua ai isi togafiti. Galuega ofo fua o se isi tafaoga masani. O i latou e fiafia i le maimoaina o le a maua ai nisi o falemataʻaga matagofie, malumalu, gompas , ma monasteries. Tsuglagkhang Complex , o le ofisa aloaia o le Dalai Lama, o se mea taua.
04 o le 10
Andretta
Afai e te fiafia i mea e gaosia ai le fale, e te le misia foi le quaint Andretta, e 20 minute le mamao mai Palampur i le Kangra District. E mafai ona asiasi i se aso malaga mai Dharamsala. A leai, nofo i le matagofie o Mirage Heritage Homestay.
O le nuʻu na fai mai na faavaeina i le 1920 e le tagata Irish o le Norah Richards, o le sa nofo ai iina i le taimi o le Vaega ma ua faʻatuina mai i le faʻatuputupulaia o le ata o Punjabi. Mulimuli ane, o le fai ipu fai ipu o Gurucharan Singh (na amata Delhi Blue Pottery), ma o le tusiata o Sobha Singh (o le sa lauiloa i ata faalelotu Sikh), sa nofo ai iina. O le Sobha Singh Art Gallery, o loʻo nofo i totonu o le fale o loʻo nofo ai, o loʻo faʻaalia ai ana ata ma meatotino a le tagata lava ia. E mafai foi ona asia le fale palapala palapala o Norah Richards.
Andretta Pottery ma le Kamupani a Craft, o se nofoaga autu o gaosiga o pottery, e ofoina atu vasega tolu pottery pottery classes mo tamaiti ogaoga. I le isi itu, e mafai ona e faʻamalosi lou lima i le uili vavalave ma maua se lesona masani. O le Sosaiete e foliga mai o le a ia faatauina atu le eletise i luga o le eletise i FabIndia i Delhi.
05 o le 10
Bir-Billing
Aʻa alu i le solo i Andretta mai Palampur ma o le ae oʻo atu i se tasi o pito sili ona lelei o le lalolagi i luga o le maota o Bir ma Billing. O le Pasefika o le lalolagi i le 2015 sa faia ai iina, mo le taimi muamua i Initia, ia Oketopa 2015. O le pito i luga ole vaitau e amata mai ia Mati ia Me ma Oketopa ia Novema. Billing Valley Adventures ma le Billing Adventures o le Himachal ofo atu o loʻo faʻaputu, taʻavale, ma tolauapiga. O isi mea e fiafia i ai o lauti ma monasani. Serene Palpung O le Sherabling Monastery e ofoina atu taimi masani i le mafaufau o Buddhist ma mafaufauga. Deer Park Institute e ofoina atu fale faatasi ai ma vasega i Buddhist ma filosofia Initia. Aua e te misia le asiasi i le 4Tables Project cafe ma le gaosi ata. Ua latou vaeluaina nei potu matagofie! Taʻitaʻia taʻitaʻia i le eria e mafai ona faʻatulagaina.
06 o le 10
Spiti
Na taʻua e Rudyard Kipling le Spiti o se lalolagi i totonu o le lalolagi. O lenei nofoaga mamao, maualuga maualuga o Himachal Pradesh, o loo tu ese agai i le tuaoi o Ladakh ma Tibet. Ua naʻo le tatala atu i tagata tafafao mai fafo talu mai le 1991, ma o loʻo tumau pea e le o faʻamatalaina. O se vaega o lenei mea e mafua ona o le Spiti o se toafa agavaʻa e leai se paʻu o loʻo ufitia i le mamafa o le kiona mo se maualuga maualuga o le tausaga.
O le alu i Spiti e aofia ai se taʻavale umi, sili ona lauiloa mai Manali. E le mafai ona galo le vaaiga masani i taimi uma ma e aoga tele le malaga.
07 o le 10
Telefoni a le National Park i Himalayan
O le National Himalayan National Park, i le Itumalo o Kullu o Himachal Pradesh, na avea ma UNESCO Heritage Site i le 2014. O le paka e fa ona vanu ma e aofia ai le 900 kilomita kilomita. O ona laufanua mamao, gaogao ma le faʻasalaina e faʻatautaia ai e tagata faimalaga ae naʻo tagata e sili ona malolosi ma sili ona oso mai e oʻo atu i totonu o le nofoaga autu. E i ai le tele o auala o le savaliga, e amata mai i le tolu i le valu aso, faatasi ai ma vaʻa i va o vanu lauiloa Tirthan ma Sainj e lauiloa. E le gata i lea, o le aso faigata o le a i ai i le paka o le Ecozone o le pa puipui, e masani ona faia i aso trippers. E mafai ona faia ni asiasiga e fegalegaleai ai ma tagata o le nuu ma aoao e uiga ia latou gaoioiga.
O le Ecotourism Company Sunshine Himalayan Adventures ua latou vavalalata ma le Biodiversity Avanoa ma Atinae o Nuu ma Afioaga (o se faʻalapotopotoga faʻavae, e aofia ai tagata o le nuʻu) e ofoina atu ni taʻaloga ma ni asiasiga. Pemita e manaʻomia mo auala. E tatau i Initia ona totogia le totogifuapauina o le paka o le 50 rupees i le aso, ma tagata ese 200 rupees i le aso. E saoloto e ulufale atu i le Ecozone.
O le Cottage a Raju, o se tagata lauiloa iloga i Gushaini i le pito i tua o le paka, o se faʻavae lelei poʻo se mea e teu ai. E tatau ona e tusi lelei i le taimi muamua!
08 o le 10
Kasol ma le Vanu o Parvati
A o gasolo le vaitau i Goa, ua sili atu i le 8,000 futu le maualuga o le vaaiga o le mafaufau i luga ifo o le sami i Kasol, i le Vanu o Parvati i le Kullu District. O taʻaloga e faia i Chalal, latalata ane Kasol, mai le amataga o Me seia oo i Oketopa. Ina ia oʻo i ai, savali 30 minute mai Kasol, laasia le alalaupapa o le faʻapaʻu i luga o le Vaitafe o Parvati ma sosoo ai ma le auala matagofie i vaitafe i le nuʻu. O le vaitau e amata mai i le amataga o Me seia oo i Oketopa. E lua mea sili ona tetele na tutupu o le Parvati Peaking ma le Magica Festival.
09 o le 10
Dalhousie
O le Dalhousie e sili atu ona maoaʻe nai lo Shimla ma Manali, ma o le vagaʻau lata ane o le Chamba Valley o se nofoaga e sili atu ona suʻesuʻeina e Himachal Pradesh. Afai o oe i ni vaaiga mataʻina, o Dalhousie o le nofoaga e suʻe ai. I luga o mauga e lima i lalo o le mauga o Dhauladhar, o le taulaga na faaigoa ai lona igoa mai le fausiaina Lord Dalhousie ma paʻu le faailoga iloga o le Rajia Peretania. O ona faletalimalo e sili ona taua i lena vaitaimi.
O le Kalatope Wildlife Sanctuary o loʻo i ai se auala e alu ese mai Dalhousie. E mafai ona savali i totonu o le malumalu ae o se pemita e manaʻomia mo se taavale. O i latou e faʻamalosi e toe taumafai atili i totonu o le Vanu o Chamba o le a latou mauaina talaʻaga anamua anamua, malumalu, ma ituaiga.
10 o le 10
Himalayan Golden Triangle (Thanedhar, Sangla ma Sojha)
O lenei taamilosaga, e faʻamalosi malosi e Banjara Camps, e tosina ai tagata fiafia i fafo o loʻo fia fiafia i le natura mai nofoaga tafafao maimoa. E amata i le fatu o le apu apple a Himachal Pradesh, i Thanedhar (pe a ma le lua itula mai Shimla). O le Vanu o Sangla e 9,000 futu le maualuga i luga o le sami i le Itumalo o Kinnaur, lata ane i le tuaoi o Tibet, ma ofoina atu iʻa fagota ma tietiega (e aofia ai le taamilosaga a le glacia ia Mati ma Aperila). E mafai foi ona e asiasi i le nuu o Chitkul, le nuu mulimuli i luga o le alatele fefaatauai a Indo-Tibet. Sojha e fesoʻotaʻi ma le itumalo o Kullu ma Shimla, ma maua ai le tele o avanoa e faʻatautaia ai i totonu o le atumauga vao mauga.