01 o le 06
Vaaiga Aoao o UNESCO World Heritage Sites i Initia
Initia 32 ua lisiina le UNESCO Heritage Sites, o loʻo pulea e le Archeological Survey of India. E aofia ai i latou 25 nofoaga faaleaganuu (ua faailogaina e le latou aulelei o le aulima) ma nofoaga faanatura e fitu. O le toatele oi latou e lauiloa, ae maise lava maa faamanatu e pei o le Taj Mahal i Agra, Red Fort i Delhi, o le faaleagaina o Hampi i Karnataka, o malumalu faataumaoi i Khajuraho , Ajanta ma Ellora ana i Maharashtra, ma Sundarbans National Park i West Bengal.
Ae, e iai foi le tele o nofoaga lauiloa e taua. O nisi oi latou, atonu e te leʻi faalogo i ai!
02 o le 06
Champaner-Pavagadh Archaeological Park, Gujarat
Champaner ma Pavagadh o loʻo aʻafia ai i tala faasolopito, fausaga faʻasolosolo ma mea taua mai aganuu faa-Muslim ma Hindu, e amata mai i le va o le 8 ma le 14 senituri. E aofia ai ma le maota o le maupuʻepuʻe, maota tetele, nofoaga tapuai (Jama Masjid o se tasi o faʻailoa aupito sili ona mataʻina i Gujarat), nofoaga e nonofo ai, vaʻa ma vai vaʻa.
Ole fuainumera o faʻailoga i Champaner e faʻatatau e sili atu ma le 100! O lenei aai maualuluga e tusa ma le 145 kilomita (90 maila) i sautesasae o Ahmedabad ma le 50 kilomita (31 maila) i matu sasaʻe o Vadodara i Gujarat. E leʻi umi ae avea le laumua o le setete i le 15th ma le seneturi lona 16, ina ua uma le taua a Sultan Mahmud Begada o Ahmedabad (le atalii o le atalii o Ahmed Shah, na faavaeina Ahmedabad). Na ia fausia le tele o maa faamanatu ma tino vai iina. Ae ui i lea, o aso mamalu o le aai na muta i le 1535, ina ua maeʻa le Mughal Emperor Humayun ma o le laumua ua toe foi atu i Ahmedabad.
E lata ane, i le itu i matu o Champaner, o le pavagadh Hill papaʻe na tulaʻi mai i le 800 mita (2,600 futu) mai laufanua lalata ane. O loʻo i totonu o le Malumalu o Kalika Mata, e faʻamaoni i le atua fafine atuatuvale o Kali. O se malumalu tele mo le faʻafefe o le fafine (fafine) ma o se tasi o faʻailoga sili ona lauiloa o Hindu i Gujarat. E le masani ai, o le malumalu ei ai se maota Mosalami na fausia i luga.
Aisea ua avea ai le Nofoaga o measina a le Lalolagi?
O le Champaner-Pavagadh Archaeological Park ua na o le pau lava lea o le Islam-muamua-Mughal i Initia. O se faʻataʻitaʻiga lelei o se tupe faʻapuupuu, ma o loʻo tumau pea le faʻafitauli ona o faʻalavelave mai le olaga nei, vaomatua, ma le lafoaia. O ona fausaga e faʻafefiloi lelei ai le fausaga faʻa-Muslim ma Hindu. E le gata i lea, o le mamanu faapitoa a lona masika tele (Jama Masjid) na faʻaaogaina mo le fausiaina o faletapisi mulimuli ane i Initia.
03 o le 06
Vaega o Faamanatuga i Pattadakal, Karnataka
O le matagofie o faamanatu Pattadakal e masani ona asiasi faatasi ma nofoaga o measina o Badami (muamua Vatapi) ma Aihole i se aso malaga mai Hampi . O lenei itulagi o le loto lea o le malo o Chalukya, lea na puleaina i le va o le 4 i le 8 seneturi. E talitonu o Pattadakal o lo latou laumua ma le nofoaga na faapaleina ai o latou tupu.
O maafaamanatu e aofia ai malumalu e iva Hindu ma se malumalu o Jain, e siomia e le tele o nofoaga maualuluga. O le fale sili ona lauiloa o le Malumalu o Virupaksha na fausia e se masiofo-e le o se tupu! O Queen Lokamahadevi na fausia i le 740 e faamanatu ai le manumalo o lana tane i le Pallavas o Kanchipuram i Tamil Nadu.
O le mea e sili ona faapitoa ai malumalu, o ata vali ma faʻamaumauga e aofia ai. O le totonugalemu o totonu o le Malumalu o Virupaksha ua teuteuina i ata matagofie ma ata vaneina, e aofia ai ma faasologa mai Ramayana ma Bhagavad Gita.
Aisea ua avea ai le Nofoaga o measina a le Lalolagi?
O le Vaega o Faamanatuga i Pattadakal monuments o le pito sili lea o uluai suesuega fou i le Vesara o le fausaga o le malumalu o Hindu. O lenei ituaiga e tuufaatasia uma le Dravidian (itu i saute) ma Nagara (matu) o le fausaga o le malumalu. O isi faʻataʻitaʻiga lelei o le Vesara style i Karnataka o malumalu Hoysala i Belur, Halebidu ma Somnathpura.
04 o le 06
Papa o Pele o Bhimbetka, Madhya Pradesh
O fale puipui papa o Bhimbetka o loʻo i lalo o mauga o Vindhya i le itu a Raisen o Madhya Pradesh , i totonu o le Ratapani Wildlife Sanctuary. E sili atu ona latou maua mai Bhopal, pe a ma le itula le mamao.
E sili atu ma le 700 fale puipui, e sili ona vaevaeina i ni fuifui se lima i totonu o vaomatua tele. O nei fale papaʻe e le masani ai na maua i le 1957 (ma, faʻafuaseʻi ona tupu). O se suʻesuʻega faʻapitoa e maua, o fale e tafafao uma lava i le Paleolithic tausaga ma o nisi o loʻo fai mai na 'aina e Homo erectus (o le mea muamua lava o tagata) i le silia ma le 100,000 tausaga talu ai. O faʻaaliga na faʻaalia ai uluaʻi olaga o le tagata soifua i luga o le atunuʻu Initia ma le amataga o le tausaga i Saute Asia Stone (mai le 50,000-3000 TLM). E tele ni mea faigaluega maʻa na maua ai iina, e aofia ai ma togi ma kilia.
E sili atu ma le 400 o fale puipui o loʻo i ai ni ata vali, faʻavae i vaitaimi eseese. O a latou vaaiga o loʻo atagia mai i tu masani faaleaganuu a nuʻu o Adivasi o loʻo siosiomia fale.
Aisea ua avea ai le Nofoaga o measina a le Lalolagi?
O le Rock Rocks of Bhimbetka ma la latou sikoa faapitoa e faʻaalia ai se fegalegaleaiga umi i le va o tagata ma le lauʻeleʻele, ma e fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻatautaia ma le faʻatautaia o le tamaoaiga.
05 o le 06
Manas Wildlife Sanctuary, Assam
Mafaufau i paka a le malo i Assam, ma o le Kaziranga atonu e sau i le mafaufau. Ae ui i lea, o Assam foi ei ai se isi nofoaga o meaola eseese o loʻo avea ma se Nofoaga o Measina a le Lalolagi.
Manas Wildlife Sanctuary vaʻavaʻai le Vaitafe o Manas i Assam, o le nofoaga sili ona faigofie i le itu i sasaʻe o Initia , ma fefaʻatauaʻi tuaoi ma Bana. O ona tafaoga matagofie ma vaomatua e maua ai se maota taua mo le tele o ituaiga o manu feʻai ma le lamatia. O nei mea e aofia ai le tigers, rhinoceros, langurs, pygmy hogs, mea leaga o le vao, togafiti o Assam roofed, ma le Bengal florican. O le paka foi ei ai le tele o le aofaʻi o pafalolo vao.
O le mamafa ma le faia o mea faatupu faalavelave na mafua ai ona tuu le malumalu i le Heritage Heritage i le lamatiaga i le 1992. Ae ui i lea, na aveesea mai le lisi i le 2011 ina ua maeʻa taumafaiga manuia.
O le malumalu e mafai ona suʻesuʻeina e le saep ma le safaris safari i le vaveao ma le aoauli. E tusa ma le lima itula mai Guwahati.
Aisea ua avea ai le Nofoaga o measina a le Lalolagi?
Manas Wildlife O loʻo i ai i le potu faʻapitoa se siosiomaga faʻanatura masani e amanaʻia mo le tele o meaola eseese, mea matagofie ma matagofie. 22 o Initia sili ona lamatia o mammals e mafai ona maua iina. I le aofaiga atoa, o le malumalu o le fale lea e tusa ma le 60 ituaiga o mammals, 42 ituaiga o meaola fagota, fitu amphibians, ma 500 ituaiga o manulele.
06 o le 06
Telefoni a le National Himalayan Park, Himachal Pradesh
O se tasi o New New Heritage Heritage Site o le UNESCO, o le Great Himalayan National Park na faaopoopo i le lisi i le 2014. O le paka o loʻo i le itu o Kullu o Himachal Pradesh ma e tusa ma le 900 kilomita kilomita (90,500 hectares). E fa vanu, ma le tele o laufanua e tafe mai luga o mauga maualuga e oʻo atu i le 6,000 mita (19,700 futu) i luga aʻe o le sami i vaitafe o le vaitafe 2,000 mita (6,600 futu) i luga aʻe o le sami.
O i latou e fiafia i le vaomatua o le a latou iloa o se mea faʻapitoa e suʻe ai. O ona laufanua mamao, gaogao ma le faʻasalaina e maua ai e le au faimalaga le sailiga. E na o le sili ona malosi ma sili atu ona osofaʻia e oʻo atu i le loloto o totonu o le nofoaga autu! O loʻo i ai le tele o auala faʻataʻitaʻiga, e amata mai i le tolu i le valu aso, faʻatasi ai ma vaʻa i le va o vanu lauiloa o Tirthan ma Sainj e lauiloa. O le aso faigata e mafai ona faia i le paka o le Ecozone i le itu i saute sisifo, e masani ona faia e aso trippers.
O loʻo faʻaalia e le ecotourism company Sunshine Himalayan Adventures faʻatasi ma le Biodiversity Tourism and Community Advancement (o se faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, e aofia ai tagata o le nuʻu). E mafai ona fegalegaleai ma tagata o le nuu ma aoao e uiga ia latou gaoioiga.
Aisea ua avea ai le Nofoaga o measina a le Lalolagi?
O le National Park Himalayan Tele ua sili ona taua mo le faasaoina o mea ola eseese. I le avea ai o ni taufaamatau mai nofoaga o tagata e avea ma popolega aupito sili i ona togalaau ma fafaga puipuia, o le tele o taumafaiga e faatatau i le aafia ai o tagata o le lotoifale i taumafaiga faasao ma fausia ai se lagona malosi o le lagolago.