Aikupito: Faʻafanua ma Faʻamatalaga Taua

E masani ona mafaufau i ai o le maataua i le pale a Aferika i Matu, o Aikupito o se nofoaga lauiloa mo tala faasolopito, tagata natura ma tagata sailiili. O le fale i nisi o vaaiga sili ona lelei a le lalolagi, e aofia ai le Pyramid Tele i Giza, na o le pau le tagata ola o le Fitu Fitu o le Anamua Anamua. Lalo, matou te lisiina nisi o faʻamatalaga taua e manaʻomia e fuafua ai se malaga i lenei atunuu ese.

Tupe Maua:

Cairo

Tupe:

Paʻu Aikupito (EGP)

Malo:

O Aikupito o se setete o le peresetene. O le peresitene o le taimi nei o Abdel Fattah el-Sisi.

Nofoaga:

O Aikupito o loʻo i le tulimanu pito i luga o Aferika i Matu . O loʻo faʻataʻatia e le Metitirani i le itu i mātū, mai Libya i sisifo, ma Sudan i saute. I sasaʻe, o loʻo vaʻaia e le nuʻu Isaraelu, o le Gaza ma le Sami Ulaula.

Laufanua o Fanua:

O Aikupito e fa ona tuaoi, e 1,624 maila / 2,612 kilomita:

Gaza Gaza: 8 maila / 13 kilomita

Isaraelu: 130 maila / 208 kilomita

Libya: 693 maila / 1,115 kilomita

Sudan: 793 maila / 1,276 kilomita

Faʻafanua:

O Aikupito ei ai le fanua e 618,544 maila / 995,450 kilomita, e silia ma le valu taimi le tele o Ohaio, ma e silia ma le faatolu taimi le telē o Niu Mekisiko. O se lau vevela ma malulu, faʻatasi ai ma se laufanua toafa tuʻufua lea e mafua ai le vevela ma taumafanafana. O le pito sili ona maualalo o Aikupito o le Qattara Depression, o le loloto o le -436 futu / -133 mita, ae o lona maualuga maualuga e 8,625 futu / 2,629 mita i le tumutumu o le Mauga o Catherine.

I le itu i matu sasaʻe o le atunuʻu o loʻo taʻoto ai le Penisini o Sinai, o le taamilosaga tafatafa o le toafa lea e vaʻaia le vaeluaina i le va o Aferika i Matu ma Asia i Saute Asia. O Aikupito foi e pulea le Canal Suez, lea e fausia ai se sami i le va o le Sami Metitirani ma le Sami Ulaula, e mafai ai ona agai i luma le Sami i Initia.

O le tele o Aikupito, nofoaga faʻatautaia ma le vavalalata ma Isaraelu ma le 'Au a Gaza na tuʻu ai le malo i luma o le geopolitics Middle Eastern.

Faitau aofaʻi:

E tusa ai ma le Iulai 2015 ua fuafuaina e le CIA World Factbook, o le faitau aofaʻi o Aikupito e 86,487,396, ma o se fua faatatau faʻatupulaia o le 1.79%. O le faʻamoemoe o le ola mo le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi e tusa ma le 73 tausaga, aʻo fafine Aikupito e tusa ma le 2.95 tamaiti e fananau i le taimi o latou olaga. E toetoe lava a vaeluaina le faitau aofaʻi o tagata i le va o alii ma tamaitai, ae o le 25 - 54 tausaga o le matua sili ona taua o le tausaga, e aofia ai le 38.45% o le aofaʻi o tagata.

Gagana:

O le gagana aloaia a Aikupito o le gagana Arapi Faʻaonapōnei. O gagana eseese e aofia ai Arapi Arabic, Bedouin Arabic ma Saidi Arapi e tautala i vaega eseese o le atunuu, aʻo le gagana Peretania ma le Farani e lautele ona tautalagia ma malamalama i ai vasega aʻoga.

Vaega o Amio Taualoa:

E tusa ai ma le tusiga igoa o le 2006, o tagata Aikupito e 99.6% o le faitau aofaʻi o le atunuu, ma o totoe 0.4% e aofia ai tagata Europa ma tagata sailiili mai Palesitina ma Sudan.

Lotu:

O Islama o le lotu sili lea i Aikupito, faatasi ai ma le au Alalafaga (tele Sunni) faʻamaumauga mo le 90% o le faitau aofaʻi. O le 10% totoe e aofia ai le tele o vaega Kerisiano, e aofia ai Coptic Orthodox, Apostolic Armania, Katoliko, Maronite, Orthodox ma Anglican.

Aotelega o Talafaasolopito o Aikupito:

O faʻamaoniga o le nonofo ai o tagata i Aikupito e oʻo mai i le sefulu o senetenene BC. O Aikupito anamua na avea ma malo lotogatasi i le tusa o le 3,150 TLM ma na puleaina e le faasologa o pulega sosoo mo le toeitiiti 3,000 tausaga. O lenei vaitau o pyramids ma pharaoh ua faʻamatalaina e ala i lona aganuu ofoofogia, faʻatasi ai ma le tele o faʻalauiloa i vaega o lotu, faatufugaga, atinaʻe ma le gagana. O le tamaoaiga faaleaganuu a Aikupito na faavae i se tamaoaiga tele, na faavae i luga o faatoaga ma fefaatauaiga na faafaigofie e le fua o le vanu o le Naila.

Mai le 669 TLM, na soloia ai pulega o le Feagaiga Tuai ma le Malo Fou i lalo o se osofaiga a osofaiga mai fafo. Na faatoʻilaloina foi Aikupito e Mesopotamia, Peresia, ma i le 332 TLM, na saunia e Alesana le Sili o Maketonia. O le atunuu na tumau pea i le malo o Maketonia seia oʻo i le 31 TLM, ina ua oʻo mai i lalo o le pulega Roma.

I le senituri lona 4 TA, o le faasalalauina o le faa-Kerisiano i le malo o Roma na mafua ai le suia o talitonuga faalelotu faa-Aikupito - seia oo ina faatoilaloina e le au Alapiite Alapiia le atunuu i le 642 TA.

Na faaauau pea ona pulea e taitai o Arapi Aikupito seia oo lava ina ave i totonu o le Malo o Ottoman i le 1517. Na sosoo ai ma se taimi o le vaivai o le tamaoaiga, mala ma le oge, ma o le taimi lea na saunia ai le ala mo le tolu seneturi o feeseeseaiga i luga o le puleaina o le atunuu - e aofia ai le faamanuiaina puupuu osofaiga a Napoleonic Farani. Na faamalosia Napoleone e tuua Aikupito e Peretania ma le Ottoman Turks, ma faia ai se masini e faatagaina ai le pule o Ottoman Albanian Muhammad Ali Pasha e faatuina se aiga pule i Aikupito na tumau seia oo i le 1952.

I le 1869, na maeʻa ai le Canal Suez i le maeʻa ai o le sefulu tausaga o fausiaina. O le poloketi na toetoe lava gaumatiina Aikupito, ma o le tele o aitalafu na aitalafu i atunuu Europa na tatalaina ai le faitotoa mo le aveina o Peretania i le 1882. I le 1914, na faavaeina ai Aikupito e avea o se leoleo o Peretania. E valu tausaga mulimuli ane, na toe maua ai e le atunuu le tutoatasi i lalo o le Tupu Fuad I; ae ui i lea, o feteenaiga faaupufai ma faalelotu i totonu o Sasae Tutotonu i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi na taitaiina atu ai i se osofaiga a le militeli i le 1952, ma le faatuina mulimuli ane o le malo a Aikupito.

Talu mai le fouvalega, ua aafia ai Aikupito i se taimi o le tamaoaiga, lotu ma faiga faaupufai. O lenei faasologa o taimi ua tuuina mai ai se auiliiliga auiliili i le talafaasolopito faaonaponei o Aikupito, ae o lenei saite e maua ai se aotelega o tulaga tau tamaoaiga o le atunuu i le taimi nei.

FAAMATALAGA: I le taimi o le tusitusi, o vaega o Aikupito ua manatu e le mautonu le tulaga faaupufai. E matua fautuaina lava le siakiina o lapataiga faʻasalalau lata mai ao le i fuafuaina lau sailiga o Aikupito.