Aisea ua Fautuaina Ai Fanau Fafine E Le Malaga i Pasila?

O le Zika Virus ma Fanau Fanau

O Polokalame mo le Pulea ma le Puipuia o faamaʻi na tuʻuina atu le mataala ile Level 2 ("Faʻaleleia Faʻaleleia Faʻamaumauga") mo femalagaaiga i Pasila ma isi isi Amerika i Saute ma Amerika Tutotonu i lenei vaiaso. O le mataala e lapatai ai tina maitaga faasaga i le malaga i Pasila ma isi nofoaga o loʻo aʻafia ai le siama, ona o le faʻafuaseʻi ma le le faʻamoemoeina o aʻafiaga o le siama i fanau e leʻi fananau mai ma pepe fou i Pasila (silasila i lalo).

O le a le siama Zika?

O le siama Zika na maua muamua i manuki i Uganda i le vaitau o le 1940. Ua faaigoa mo le vaomatua lea na muaʻi maua ai. O le siama e le masani ai i Aferika ma Aferika i Saute, ae ua sili atu ona faasalalauina i Pasila ona ua leva, atonu o se taunuuga o le tele o femalagaaiga i Pasila mo le 2014 FIFA World Cup ma tapenaga o le Olimipeka o le taimi nei. O le siama e salalau atu i tagata e ala mai i le mosquite a Aedes aegypti , o le ituaiga ituaiga namu e maua ai le fiva samasama ma le dengue. E le mafai ona tuʻuina saʻo le siama mai le tagata i le tagata.

O a faailoga o Zika?

Seia oo mai i le taimi nei, e le o mafua ai le le mautonu o Zika aua o uiga o Zika e masani ona laititi. O le siama e mafua ai ona maualalo le faʻagaloga mo le tele o aso ma e le o se mea e lamatia ai le ola. O aʻafiaga e aofia ai le vevela mumu, fiva, maʻi tigaina, tiga faʻatasi, ma le conjunctivitis (lanu piniki). O le siama e masani lava ona togafitia i fualaau oona tiga ma malolo.

O le mea moni, o le toʻatele o tagata o loʻo iai Zika e leʻo faʻaalia ni faʻamaoniga; e tusa ai ma le CDC, na o le toʻatasi i le lima tagata o loʻo maʻi Zika.

E mafai faapefea ona taofia Zika?

O i latou e mamaʻi ma Zika e tatau ona aloese mai namu i le tele e mafai ai mo ni nai aso e puipuia ai le faʻamaʻi atu i isi. O le auala sili e aloese ai mai le Zika o le faia lea o togafitiga lelei mo le puipuia o le namu: ofu laei umi; faʻaaogāina se iniseti o iniseti lelei e aofia ai DEET, suauu o lemonia eucalyptus, poʻo Picardin; nofo i nofoaga e maua ai le malulu ma / poʻo le lau; ma aloese mai le nofo i fafo i le vaveao po o le aoauli pe a faʻapitoa tele lenei namu.

Ae ui i lea, e taua le maitauina o le namu Aedes aegypti o loʻo galue i le ao, ae le o le po. E leai se tui e puipuia ai Zika.

Aisea ua fautuaina ai tina ua maitaga e aua le malaga i Pasila?

Na faʻasalalau e le CDC se lapataiga femalagaaʻi mo tina maitaga, fautuaina i latou e feutagai ma a latou fomaʻi ma aloese mai malaga i Pasila ma isi atunuu na salalau ai Zika i Amerika Latina. O lenei faʻataʻitaʻiga e mulimuli i le vaʻaia e leʻi faamoemoeina i pepe e fananau mai i le microcephaly, o se faaletonu o le fananau mai e mafua ai le mafaufau laitiiti-nai lo le masani, i Pasila. O aʻafiaga o le tulaga e faʻalagolago i le mamafa o le microcephaly i pepe taitoatasi ae mafai ona aofia ai le le atoatoa o le mafaufau, faoa faamalosi, faʻalogologo ma le vaʻai mamao, ma le le atoatoa o le tino.

O le fesoʻotaʻi faʻafuaseʻi i le va o Zika ma le microcephaly e leʻi malamalama atoatoa. E foliga mai o se aafiaga fou lea o le siama lea atonu o le taunuuga o fafine ua pisia i le dengue i totonu o se aofaiga o taimi ao le i aafia i le Zika. Pasila foi sa i ai se faamai o le dengue i le 2015.

E silia ma le 3500 mataupu o le microcephaly i Pasila i masina talu ai nei. I tausaga talu ai, e tusa ma le 150 mataupu o le microcephaly i Pasila i tausaga taʻitasi.

E le o manino pe faapefea ona afaina le malaga i Pasila mo le 2016 Summer Olympics ma Paralympics Games i Rio de Janeiro .