O le tele o lamatiaga faalenatura e tutupu i Peru, o nisi o na mea e gata i na o se tasi o le tolu o vaega o le lalolagi o Peru ae o isi e tutupu i le atunuu atoa. O le eria o Andean, aemaise lava, o le tala lea a Anthony Oliver-Smith i le Angry Earth , "o taimi uma lava o se itu e sili ona lamatia o le lalolagi."
Mo le toatele o tagata faimalaga, o nei lamatiaga e ono le afaina ai ni faafitauli ogaoga. E mafai ona e masani i nisi o tafaoga na mafua mai i lologa ma faʻalelei - aemaise lava pe afai oe malaga i Peru i pasi - ae o le lamatiaga o le manua po o le leaga e itiiti.
Peitai, i nisi o taimi, o se faalavelave matuia e mafai ona oo atu ai i le tele o faalavelave ma, i mataupu sili ona leaga, o le leiloa o le ola - o se tulaga e mafai ona faateleina e le tulaga o Peru o se atinaʻe atinaʻe. E tusa ai ma le Young and León in Natural Hazards in Peru , "O le agavaʻa i Peru i lamatiaga faalenatura e faʻapupulaina i le mativa ma i le vaeluaina i le va o mea e mafai e le saienisi ona vaʻai pe o le a le mea o le a faia e tagata."
O faʻalavelave masani nei e sili ona taatele i Peru ma e masani ona fesoʻotaʻi atu i climatology poʻo le geology. E toʻatele e tutupu i tafatafa poʻo le taimi e leʻi maeʻa ai se isi aʻafiaga e aʻafia ai, e pei o se mafuiʻe e taʻitaʻia ai se faasologa o alavai.
01 o le 07
Mafuie
Peru e matua afaina lava i mafuie , o se mea moni na atagia mai e le numera o faailo e taʻu mai ai " Zona Segura en Casos de Sismos " ("Sone Saogalemu i Tulaga o Mafuie"). O le atunuu e masani ona tupu i le tusa ma le 200 mafuiʻe laiti i tausaga taʻitasi, ma le tasi mafuie tele e tupu i le lima i le ono tausaga i le averesi. O mafuie tetele i totonu o le 50 tausaga talu ai e aofia ai le mafuie o le 1970 i le itu i matu o le talafatai ma atunuʻu Andean o Peru (fasioti tagata pe tusa ma le 70,000 Peruvians), o le 1990 Faʻatasi ai le mafuie mai Mayo ma le mafuie na taia ai Pisco i le 2007.
02 o le 07
Faʻafanua ma Avalanches
Laititi laʻitiiti e masani ona tupu soo i Peru, ae maise lava i itulagi maualuluga ma vaomatua i le taimi o timuga, e masani ona poloka auala ma mafua ai le tuai i femalagaiga i uta. O le tele o nei mea ua uunaia e gaoioiga a tagata, e pei o le fausiaina o auala lava latou. O faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo tulaʻi mai, o le mafuaʻaga lea o le mamafa, ae o mea taua e pei o le malulu o loʻo iai foi se vaega taua. O le lua o mala sili ona leaga i totonu o le limasefulu tausaga talu ai, o le taunuuga o vaʻavaʻa ifo ifo mai Nevado Huascarán, o le mauga maualuga i Peru . I le 1962, na vavae ese ai le vaeluaga o le mauga, ma ave ai i totonu o le mauga se vailaau leaga o otaota. E iva ni aai laiti na tanumia ma silia ma le 4,000 tagata na maliliu. O le lua o Huascarán ava na afaina i le matautia o le mafuie i le 1970, ma mafua ai se poloka o le aisa e vavaeese mai le mauga, lea na tanumia ai le laumua o le taulaga o Yungay.
03 o le 07
Lologa
O le lologa o se mea masani e tupu i Peru, aemaise lava i luga o mauga ma le togavao. O nisi o taulaga, e pei o Tingo Maria i le vaomatua maualuga o Huánuco, e tele le lolovaia o vaitafe i le tele o tausaga (mafua mai i timuga tetele). O le Cusco faʻapitoa foʻi na iai nisi o lologa i tausaga talu ai nei. I le 2010, o le palapala ma le lolovai na ufitia ai auala ma auala nofoaafi, na faaleagaina ai le tusa ma le 2,000 fale, e tusa ma le 20 ola na maliliu ai ma tuua ai tagata tafafao maimoa i totonu o le eria. O le isi faʻalavelave lolovaia e sau mai vaituloto mataʻutia i mauga maualuga o Andean. O nei vaituloto e le maluelue e mafua ai le tafe mai o lologa, lea na maua ai le faitau afe o soifua i le 100 tausaga talu ai.
04 o le 07
Tsunamis
O le tele o tsunami na taia ai le talafatai o Peru i le 400 tausaga talu ai. O nei galulolo o le taunuuga lea o gaoioiga faʻasolosolo e fesoʻotai ma le vaalele Peru-Chile, e tusa ma le 100 maila mai le talafatai o Peruvian, o loʻo faʻasolosolo ai le Laulau Nazca i Lalo o le Pasefika Amerika i Saute. O auiliiliga e tau le maua mo le tele o lapopoʻa ua leva ona faamauina, ae o 1586, 1604, 1687 ma le 1746 ua sili ona faataumaoi, ma ua faaogaina atoa nofoaga i le talafatai o Peruvian. O le tsunami mulimuli na tupu i le 2001 ina ua mavae le 8.4 mafuie i le itu i saute o Peru. O le galulolo na maua olaga o le itiiti ifo i le 26 tagata.
05 o le 07
Eruptions o le mauga
Peru i Saute o se nofoaga o le volcanoic activity. O le tele o mauga mu, e pei o Sabancaya ma El Misti, ua manatu e lamatia ma tumau i lalo o le matauina faifaipea. I le tulaga lautele, o le a le o se mea e tupu vave ai le oso aʻe o le mauga. I le talafaasolopito, e ui i lea, o Peru o loo fai mai o se tasi o mea sili ona faataumaoi i faamaumauga. I le 1600, na osofaia malosi ai Huaynaputina, ma fasiotia ai le silia ma le 1,500 tagata Peruvians. O le maliu i le lotoifale e leai se mea e faʻatusatusa i le faʻalavelave o le lalolagi na mafua mai i le faʻaleagaina. O tagata suʻesuʻe mai suʻesuʻega mai le Iunivesite o Kalefonia e talitonu o le tele o faʻamatalaga na tuʻuina i totonu o le vanimonimo na suia ai le tau o le lalolagi, na mafua ai le tele lava i le Rusia Rusia - o se mea na fasiotia ai le tusa ma le lua miliona tagata Lusia.
06 o le 07
El Niño
O El Niño o se faʻalavelave faʻalavelave ma e le o malamalama atoatoa i le vevela o le anomaly lea e masani lava ona tutupu i le tolu i le fitu tausaga. I le taimi o le El Niño, o le "mafutaga faaletino i le va o le matagi, galu o le sami, vasa ma le vevela o le ea ma le biosphere e pauu i lalo i mamanu leaga" (Earth Observatory; "O le a le El Niño?"). I Peru, o lenei mea e mafua ai le le mautonu ma faaleagaina ai le tau. E timu timuga i le talafatai e masani ona timu, e mafua ai lologa ma aʻafiaga faʻapitoa. I le taimi lava e tasi, e mafai ona pagatia mauga maualuga mai le afu o le timu. O le 1997-1998 El Niño - o le mea sili ona leaga i le talafaasolopito talu ai nei - na aafia ai le tusa ma le 600,000 tagata, e aofia ai le faitau selau o maliu, 40,500 fale ua faaleagaina pe faaleagaina ma le fufuluina o le fia afe maila o auala ma alalaupapa.
07 o le 07
Maʻi
O maʻi e ese mai isi lamatiaga faalenatura ona e le fesootai ma le siosiomaga faaletino. O amioga a tagata, e pei o le fausiaina ma le le lelei o le tumama, e tele foi sona sao i le amataina o afaina poʻo faʻamaʻi. E tatau i tagata malaga ona maua uma tui talafeagai mo Peru ao leʻi malaga. O nisi o faʻamaʻi matautia, e pei ole malaria ma le dengue fever, e leai ni tui. I nei tulaga, o le aloese mai le namu o le auala autu lea e puipuia ai.
> Faʻamatalaga:
- > "Faalavelave Faalenatura i Peru: Tausiga ma le Vulnerability" - Kenneth R. Young ma Blanca León
- > "Peru: Faalavelave Faalenatura ma o Latou Aafiaga" - Suesueina o Atunuu
- > "Peru: O se Atunuʻu Andean o loʻo iai ni luʻitau taua o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi" - Heriberto Urby Jr., David A. McEntire ma Ekong J. Peters
- > Le Malaia o le Lalolagi: Faʻalavelave Faʻafuaseʻi i le Vaʻaia - Anthony Oliver-Smith ma Susanna M. Hoffman