E faʻapefea ona maua le Igoa o le Atunuu o Aferika

O le upu "Aferika" o se tasi o le evocative lea e tuufaatasia ni ata eseese mo tagata eseese. Mo nisi, o se elefane ivory-tusked o loʻo tu i luma o mauga o le kiona o Kilimanjaro ; mo isi, o se mea faʻafefeteina i luga o le tafailagi o le toafa Sahara Desert. O se upu mamana-o se tasi e tautala e uiga i mea taugata ma sailiiliga, amioletonu ma le mativa, saolotoga ma mea lilo. Mo le 1.2 piliona tagata, o le upu "Aferika" e tutusa foi ma le upu "fale" -o fea o fea e sau ai?

E leai se tasi e iloa mautinoa, ae i lenei tusiga, tatou te tilotilo i ni nai mataupu e sili ona aoga.

O le Tusi a Roma

O nisi e talitonu o le upu "Aferika" na sau mai tagata Roma, o le na faaigoa le laueleele na latou mauaina i le isi itu o le Metitirani i le maea ai o le ituaiga o Berber e nonofo i le taulaga o Karefasi (lea ua avea nei ma Tunisia). O punaoa eseese e maua ai ituaiga eseese o le igoa o le ituaiga, ae sili ona lauiloa o Afri. E manatu le Roma na taʻua le itu Afri-terra, o lona uiga o le "laueleele o Afri". I se taimi mulimuli ane, o lenei mea na mafai ona fai konekarate e fausia ai le upu se tasi "Aferika".

I le isi itu, o nisi tagata tusitala o talafaasolopito e faapea o le suffix "-ica" e mafai foi ona faaaogaina e faauigaina "le laueleele o Afri", i le auala lava e tasi na faaigoaina ai Celtica (o se itulagi o Farani i aso nei) i le Celtae; Celts sa nonofo ai iina. E mafai foi ona faapea o le igoa o se faaliliuga a Roma i le igoa o Berber mo le nofoaga sa latou nonofo ai.

O le upu Berber "ifri" o lona uiga o le ana, ma e mafai ona faasino atu i le nofoaga o tagata e nonofo ai.

O nei talitonuga uma ua paʻu mamafa i le mea moni e faapea o le igoa "Aferika" ua faʻaaogaina talu mai taimi Roma, e ui lava o le amataga e na o le itu i Aferika i Matu .

O le Tusi a Phoeniki

O isi e talitonu o le igoa "Aferika" na maua mai upu Phoenician e lua, "friqi" ma le "pharica".

Mafaufau e faaliliu e pei o saito ma fua, o le manatu e faapea o tagata Foinisia na faavasegaina Aferika o "le laueleele o sana ma fua". O lenei mafaufauga e maua ai se lagona - mulimuli ane, o tagata Foinie o ni tagata anamua na nonofo i le taulaga-i itu i sasae o le Metitirani (mea ua tatou iloa nei o Suria, Lepanona ma Isaraelu). O i latou o ni tagata atamamai ma ni tagata fai pisinisi lelei, ma o le a latou sopoia le sami e fefaatauai ma o latou tuaoi tuaoi Aikupito. O le vanu laugatasi o Naila sa masani ona taʻua o le falaoa falaoa o Aferika-o se nofoaga e sili atu nai lo lona vaega lelei o fualaau aina ma sana.

Le Weather Theory

E tele isi manatu e fesootaʻi atu i le tau o le konetineta. O nisi e talitonu o le upu "Aferika" o se faapogai o le upu Eleni "aphrikē", lea e faaliliuina o "le laueleele e saoloto mai le malulu ma le mataʻu". I le isi itu, e mafai ona avea ma se fesuiaiga o le upu Roma "aprica", o lona uiga o le la; po o upu Phoenician "mamao", o lona uiga o le pefu. O le mea moni, o le tau a Aferika e le mafai ona faigofie ona faʻasalalau - i le mea uma, o le konetineta e aofia ai atunuu e 54 ma le tele o nofoaga masani, e afua mai i toafa naumati i vao vao. Ae ui i lea, o tagata mai anamua mai Metitirani na tumau pea i Aferika i Matu, o le tau e masani ona mafanafana, susulu ma pefu.

O le Africus Theory

O le isi talitonuga e faapea o le konetineta sa faaigoa ia Aferika, o se taitai Yemenite na osofaia North Africa i se taimi i le seneturi lona lua TL. Fai mai na fatuina e Aferika se nofoaga i lona fanua faatoa manumalo, lea na ia faaigoa o "Afrikyah". Masalo o lona manao mo le tino ola pea sa matua tele lava na ia faatonuina ai le au fanua atoa e faaigoa foi ia te ia lava. Ae ui i lea, o mea na tutupu na mafua ai lenei talitonuga ona o se mea ua leva, o le mea moni o lea ua faigata nei ona faamaonia.

O le Geographical Theory

O lenei manatu e taʻu mai ai o le igoa o le konetineta na sau mai i se isi mamao, na aumaia e tagata faʻatau mai Initia i aso nei. I le Sanskrit ma le Hindi, o le aʻa o le upu "Aparita", poo Aferika, ua faaliliuina moni o se nofoaga e "sau mulimuli". I se faʻafanua, e mafai foi ona faauigaina o se nofoaga i sisifo.

O le Horn o Aferika o le a muamua le fanua na fetaiai ma tagata sailiili o sopoia sisifo i luga o le Vasa Initia mai le itu i saute o Initia.