Easter Island - o le Nasi o le Lalolagi

Moais, tala faalogo ma le BirdMan

O le Eseta o le Eseta, lea e lauiloa foi o Rapa Nui ma Isla de Pascua, e mamao lava mai soo se mea. O le Pitoote Hanua , o lona uiga o le "Nofoaga o le Lalolagi" o le motu aupito lata ane i le lalolagi, e tusa ma le 2000 mita (3200 km) mai Chile ma Tahiti, ma seia oʻo ina fausia le Malae Vaalele i Mataveri i le 1960, naʻo le vaa.

O le auala lena na "maua" ai le motu e le Dutch i le 1772, ina ua taunuu le Adamiral Jacob Roggeween iina i le Aso Sa o le Eseta ma tuuina atu i le motu lona igoa e le o ni tagata.

O ia o le uluai Europa na faʻamatalaina tupua e le masani ai na vaneina mai papa papa mai Rano Raraku. O le tutu maualuga e tusa ma le 18 ft (5.5 m) ma le mamafa o le tele o tone, o le tupua ua lauiloa o le moai , ma o mea taitasi o faatusa o foliga tutusa, masalo o se atua po o se tala fatu, po o se tupuaga. O lenei Suʻega Matagofie o Ruinsiga o le a avatu ai ia te oe se manatu i le mea na vaaia e Roggeween ma lana auvaa. Sa tutu le au moa i se laina i luga o le talafatai, (vaai i le map ) o ni nai tagata e tilotilo atu i le sami o ni fitafita po o ni leoleo o tagata o Rapa Nui, ae o le toatele o loo feagai ma le itu i uta, e peiseai o loo vaavaaia le gaoioiga a le motu. Sa i ai le tele o faʻaopoopoga faʻaopoopoga o lanu eseese ma laasaga o le maeʻa i luga o le mauga.

Na faamatala e le Admiral le faʻatoagaina o fanua ma togavao faʻapea foi ma moais o le a e vaʻaia i le Eseta o le Eseta i le 3 Nofoaga. Na ia fuaina le faitau aofaʻi i le silia ma le 10,000. A o asiasiga manuia mai le Igilisi, Sipaniolo ma Farani na asiasi atu i le motu i le faaiuga o le 18 seneturi, na latou maua ai le toatele o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o tagata, o le tele o moais na togitogi ma le tele o fanua i lalo o le totoina.

O tagata faimalaga na avea le motu ma taofi, ma mulimuli ane maua ai le 1000 tagata o le aufaipisinisi ma aveina atu i latou e galulue i motu o Guano mai le matafaga o Peru i le 1862. O le 100 oe na ola, 15 na toe foi mai i Rapa Nui i le pepelu. O le faitau aofaʻi o le tusiga igoa o le 1881 na lisi ai le itiiti ifo i le 200 tagata.

Chile na faapipiiina le motu i le 1888 i le vaitaimi o le faalauteleina ina ua mavae le taua o le Pasefika na aveesea ai le avanoa o Bolivia i le Pasefika.

Seʻi oʻo i le 1950, o le Compañia Exploradora de la Isla de Pascua (CEDIP) o le tino pule o le tino, e pei o le lima o se atinaʻe Anglo-Chilean. Na faalēaogāina e le malo Chilean le lisi o le CEDIP ma le kovana Chilea na faʻatonutonuina le motu. Faatasi ai ma le faʻaleleia atili o le tulaga lelei o le olaga, na faigofie ai le ola i Rapa Nui.

I aso nei, faatasi ai ma femalagaiga i luga o le ea, sapalai ma sili atu le fiafia i le salafa o le lalolagi, ua tupu le faitau aofai o tagata o le Eseta E nonofo uma i latou i le taulaga e tasi o Hanga Roa. Ua faalauiloaina e Rapa Nui se nofoaga o Measina a le Lalolagi e Unesco. E i ai vaʻavaʻa masani mai Santiago ma tagata tafafao maimoa, saienitisi ma tagata fiailoa e o mai e suʻe le moais , aʻoaʻo e uiga i le tuanaʻi o le motu ma mafaufau loloto i lesona o loʻo i ai mo le lumanaʻi.

E tele mea lilo i le Eseta o le Eseta. Mo se tamaʻi motu, e tusa ma le 64 sq m (166.4 sq km) e tele mea e maua ma faʻamatalaina.

O se tasi o mea faigofie faigofie, pe afai e sili atu le faʻanoanoa, o le mealilo o le numera o loʻo misi i le va o asiasiga a le Admiral Jacob Roggeween ma Kapeteni Cook i le 1774. O le faʻatagaga faʻatagaina e faapea, o tagata o le atunuʻu na faʻapitoaina a latou punaoa: o faatoaga e le mafai ona fafaga ai le faitau aofaʻi .

Latou te tipi i lalo laau, ma e aunoa ma se auala e fausia ai paopao ma tuua ai le motu, na iu ai ina latou tau i taua ma le taina. Na tosoina le moais i lalo o le vaega muamua lea o le isi na faʻaumatia a latou tupua. O le toʻatele o faifeʻau latou te vaʻavaʻai i le mea na tupu i le Eseta o le Eseta, taʻua o Rapa Nui Syndrome, ma vaʻaia o se lapataiga i le toatele o tagata o le lalolagi.

O le mea lilo lilo o Moai tino o Rapa Nui. O a latou? Aisea latou te faia ai? O ai i latou? E tasi le talitonuga e faapea, o le tasi o le moai o se faatusa o le atua ma tuaa, ma e pei foi o isi lotu Polenisia, na tuuina atu le mana, po o le mana , i tagata oe na faatu ma tausia le tupua. Afai, e pei ona taua, o aiga taʻitasi ma aiga i luga o le motu, ei ai a latou lava moais , fausia se fausaga e taʻua o se ahu e avea o se falelauasiga o le aiga, ona faigofie lea ona malamalama pe aisea e mananao ai aiga e faaleaga le punavai le mana o le tasi.

O lenei manatu e le o faʻamatalaina ai le tulaga o moais , pe aisea foi e ese ai le ese o foliga ma isi o taliga umi, laugutu laititi ma upu e le logoina. I le masani ai, o vaega taua o loʻo faʻaalia o Short Shorts and Long Ears, lea e mafai ona faʻamatalaina ai le tele o numera umi.

Ona i ai lea o le mealilo o mata na misi. Pe na vaneina mata o mata ma leai se mea e leai se mea sei vagana ua faatuina le moai ma o le mana e manatu e amata ona galue, pe na fai na o mata ma coral na o sauniga faʻapitoa?

O Thor Heyerdahl na faʻamatalaina e faapea, o tagata na nofoia Rapa Nui na sau mai le pasi o balsa mai Amerika i Saute. O lana tusi o Kon-Tiki na fatuina ai se galu tului ma se faatagaga e fesuiaʻi ai ma suesue nisi o moais . O leologoa talu mai lena taimi na lagolagoina lana galuega, e pei ona i ai i le gagana Evidence of Early Peruvian-Rapanui Faʻasalalau poʻo le faʻamaonia atoa le manatu o tagata e iai so latou mea e fai ma moa . Na faaalia e Erik Von Daniken le manatu na faalēaogā ai tagata mai fafo na fausia ai faatusa. E leai se aʻoaʻoga e faʻamaonia e molimau a le au suʻesuʻega e tusa lava pe o le NOVA o loʻo taumafai e fausia se faʻatagata e faʻaaogaina na o meafaigaluega a se tagata e nofo ai, atonu na faʻafeiloaia nisi fesoasoani mai fafo. Faitau a latou tala i le Secret of the Easter Island. O moais o loʻo tu nei ua toe faʻatulagaina i le silia ma le sefulu tausaga talu ai.

Aʻo osofaia pe tuulafoaʻia moais , ma e leai ni mea fou na faia, o le aganuʻu ua suia i le mea ua taʻua nei o le tapuaiga a le BirdMan.

O loʻo i ai pea lenei mea, ma na tusia i le 1860 ma sili atu i le 150 ia ata vali poʻo petroglyph o loʻo i luga o papa faataamilo i mea faaleagaina o le nuʻu o Orongo, e lata i le paʻu o Rano Kau. O ata vali e faʻaalia ai le tino o le tagata ma ulu o le manulele, o nisi taimi o umiaina se fuamoa i le lima e tasi, ma o le talitonuga e faapea o lenei tapuaiga e faʻaalia ai le naunau e sosola ese mai le motu. O le sauniga autu o lenei aganuu o le galuega lea e maua ai le fuamoa muamua e faataatia i le tautotogo taitasi i Manuʻa , o se manulele paia. Na auina mai e taʻitaʻi taʻitasi se tasi o sui tauva, poʻo le faʻataʻitaʻi , e aau i Moto Nui, o le motu pito i tele i lalo o Orongo, o iina e faatali e tuʻu ai fua. Ina ua maua e le faoa se fuamoa, na ia nonoa i lona muaulu ona toe faia ai lea o le taʻavale matautia, toe aʻe i luga o papa ma avatu le fuamoa e le motusia i lona alii.

O lenei alii o le a avea ma BirdMan mo le tausaga a sau, faatasi ai ma mana ma avanoa. O nisi o vaʻalele o loʻo i ai faʻamaoniga o felafoaʻiga ua faʻafefiloi. I le isi pito o le motu o se nofoaga e manatu e avea o se tagata e mataʻituina le la, po o se mata o le vateatea.

O le Rapa Nui na i ai se tusitusiga e taua o le talarongo lea e leai se tasi e mafai ona iloa. O le uiga ma le faʻapogai o nei tusi e uiga i le gagana Enigmatic na tatalaina mo faʻamatalaga mo le tele o tausaga, talu ai na tuʻuina atu se laupepa ia Tepano Jaussen, Epikopo o Tahiti, o se faailoga o le faʻaaloalogia, e tagata fou liliu mai.

Maua I
Atonu o le ae alu i le motu o le Eseta i le ea. LAN Chile na o le pau lea o le vaalele o lele ai iina ae e mafai ona e faia faalua vaiaso mai sootaga mai Santiago pe faalua vaiaso mai Papeete, Tahiti. O le vaalele mai Santiago e tusa ma le ono itula le umi, ae o le toe foi, ona o matagi malolosi, e le itiiti ifo ma le lima itula. Matavasa International Airport i fafo atu o le Hanga Roa o le pito sili ona umi o le tafe mai o malaevaalele uma a Chile ma avea o se taʻaloga faʻafuaseʻi mo vaʻavaʻa.

Siaki vaʻalele mai lau eria i Santiago poʻo isi nofoaga i Chile. E mafai foi ona e suʻesuʻe mo faletalimalo ma le lisiina o taavale.

Le taimi e alu ai
O le vevela e seasea sili atu i le 85 (30ºC) tikeri ma e le pa'ū i lalo ifo o le 57 tikeri (14ºC). Ia saunia mo le matagi, lea e faatumauina ai le mafanafana o le mafanafana, ma mo sina timu i le tele o taimi i le aso. Mei o le masina aupito sili ona timuga, ae e vave ona tafe le eleele vaʻaia volcano. Aumai ofu mafanafana, seevae savali lelei poʻo seevae, se siva poʻo se puʻupepa ma se fagu puʻe. O masina sili ona taugata i le vaitau o taumafanafana o Tesema ia Mati.

Siaki le tau ile aso i Rapa Nui.

Mea e Fai ma Vaʻai
Faʻalagolago i le umi o lou nofo, ma o le a le aoga le malaga i lena auala ma e le faʻaaluina aso fa pe lima iina, e mafai ona fuafua e vaʻaia le motu atoa, vaevaega 4X4, solofanua poʻo le uila afi. Afai i luga o se uila po o se vae, ia manatua e ave le tele o vai, sunscreen, se pulou ma mata tioata.

Ave foi se meaʻai ona e leai ni faleoloa i fafo atu o le Hanga Roa. O auala ma auala e vevesi, ae e le tele ni feoaiga ma o le ae saogalemu. O tagata motu e fia fai mai o le mea e tasi o loʻo nofo i le falepuipui o vaʻavaʻa. E mafai ona e fuafua se taʻavale i le, ma taofi i nisi o lauiloa e sili ona lauiloa, poʻo se suʻesuʻega auʻiliʻili o mea taʻitasi, ma aofia ai se taofi i le nofoaga faʻanoanoa e mafaufau loloto ai i faʻailoga tuʻufaʻailoga ma le le atoatoa i ai.

Asiasi Ahu Akivi, Ahu Nau Nau, Ahu Tahai ma Rano Raraku. E i ai totogifuapauina e ulufale atu ai i le nuu o Orongo ma Ahu Tahai.

O le ae leiloloa. Eseta Eseta e tai tolu tafatolu, faatasi ai ma se mauga mu e taulaʻi tulimanu taʻitasi. O le mauga Pukatikei i le 1200 ft (400 m) o loʻo nofo i le itu i matu, o Rano Kau i le maualuga e maualuga le maualuga o le mauga o Tere Tere i le 2151.6 ft (652 mita) i le itu i matu o sisifo. E leai ni laʻau, ma o le ae alu aʻe i luga ma lalo ifo mauga. E oʻo mai i le taimi nei, e leai ni nofoaga e tapulaa, ae e faʻaaloalo i galuega o suʻesuʻega, o le mea moni o le tasi vae tolu o le motu o le Parque Nacional Rapa Nui. E le faatagaina oe e aveese soʻo se meafaitino. E mafai ona faʻatau sau moais, ripoti o talarongo ma isi mea totino i totonu o maketi.

Lotoga, Fafaga ma Isi
E i ai le tele o faletalimalo i luga o le motu, e tele fale maimoa, ma e mafai ona e tolauapi i Anakena i le itu i matu o le talafatai, ae tatau ona ave uma vai ma meaʻai. Faʻailoa nei faletalimalo faʻasalalau mo avanoa, fuainumera, mea lelei, nofoaga, gaoioiga ma isi faamatalaga patino. O nisi aiga o le a faatagaina oe e tolauapi i luga o latou fanua. Afai oe faimalaga faʻatasi ma se tafaoga, o le a faʻaaogaina lou fale, a leai e mafai ona e faia ou avanoa ma fai a oe lava fuafuaga pe a taunuu.

E tele tagata o le fale latou te fetaui ma vaʻavaʻavaʻavaʻavaʻavaʻavaʻa mai ma e mafai ona e faia lau filifiliga i lena taimi

Talu ai o mea uma e faʻaulufale mai, ia saunia mo tau maualuga o meaʻai. Atonu e le taugata tele le faʻatau o lau 'aiga o le taeao ma manaʻoga o le aoauli mai se faleoloa, (e lua supermercados i le taimi nei) ma' ai i se faleaiga mo lau 'aiga afiafi. O le lobster e manaia. O loʻo i ai se filifiliga o Faleoloa ma Faleoloa.

A o faateleina le tamaoaiga a le motu i le taamilosaga, o le le fiafia i le tuputupu ae o Chile. O loʻo i ai se faʻagasologa o loʻo agai i lalo mo le faʻatinoina o le tagata lava ia ma le tutoʻatasi. Sipaniolo ma le gagana i le lotoifale, ma faafiafiaga i le lotoifale e pei o Rapa Nui Tapati Fiesta, na faia ia Fepuari uma, o le mafutaga faʻatasi a Rapa Nui. O nisi vaega, e pei o le Consejo de Ancianos , e mananao e toe foi atu le paka a le atunuʻu i uluai tagata, e leai ni a latou meatotino i fafo atu o le Hanga Roa.

Rapa Nui News o le a faʻaalia ai oe. O isi faʻalapotopotoga, pei o le Rapa Nui Outrigger Club e aʻoaʻo tomai, talafaasolopito ma le talisapaia o la latou aganuu i tagatanuu talavou e faaopoopo atu i le tauvaga i taʻavale tifaga.

O le ae maua le Rapa Nui o se nofoaga manaia e asiasi ai, ae aua e te ofo pe afai e te maua se lagona o le mea e le mafaamatalaina, faanoanoa ma le tosoina o moa anamua.

Fiafia i lau asiasiga!