Faʻaalia le fanau mai o Italia ma Faʻaaliga o le Kerisimasi

O fea e Vaai ai i le Presepi

I le masani ai, o le taulaiga autu o teuteuga o le Kerisimasi i Italia o le vaaiga o le fanau mai o Iesu, o se tasi o faifeau poo se tasi o le aufailotu i Italia. E tofu lava ekalesia uma ma se vaʻaia ma e mafai ona maua i sikuea, faleoloa, ma isi nofoaga faitele. Faʻaalia e masani ona oʻo atu i tala atu o le fale o le tamaʻi manu ma e ono aofia ai se sui o le nuʻu atoa.

Presepi e masani ona faʻatulagaina e amata mai i le aso 8 o Tesema, le Tausamiga o le Aso Faʻatasi, e oʻo atu ia Ianuari 6, Epiphany , ae o nisi e tatalaina i le Vaeluaga o le Kerisimasi.

O le toatele o Italia na latou faatulagaina se moega Kerisimasi i totonu oo latou fale ma ata mo le fanau mai o le fanau mai i le tele o vaega o Italia, faatasi ai ma nisi o mea sili ona lelei na sau mai Naples ma Sicily. E ui lava e masani ona faʻatulagaina le presepe aʻo leʻi oʻo i le Kerisimasi, ae faaopoopo le pepe o Iesu i le Vaeluaga o le Kerisimasi.

Atinaʻe mai vaaiga o le fanau mai o Italia

O le vaaiga o le fanau mai o Iesu na mafua mai ona o Saint Francis o Assisi i le 1223 ina ua ia fausia se vaaiga o le fanau mai i se ana i le taulaga o Greccio ma faia le pati Kerisimasi ma le fanau mai o le fanau mai o Iesu. Greccio na te taitaia lea mea i tausaga taʻitasi.

O ata na vaneina mo le fanau mai o le fanau mai na amata i le faaiuga o le 13 seneturi ina ua tofia Arnolfo di Cambio e faʻailogaina le numera o le fanau mai le maamora mo le uluai Jubilee Roma na faia i le 1300. Fai mai o ia o le fale aupito leva o le Kerisimasi tumau, e mafai ona vaaia i le falemataaga o Santa Maria Maggiore Church ma o se tasi lea o mea sili e vaai i Roma i le vaitau o le Kerisimasi .

Nofoaga Aupito Sili e Vaai i Kerisimasi Kerisimasi, po o Presepi , i Italia

Naples o le aai pito sili lea e asiasi ai mo a latou sapipi . E faitau fiaselau vaaiga o le soifua mai o Iesu Keriso ua fausia i totonu o le aai atoa. O nisi faiga e matua manino lava ma e mafai ona faia i lima pe faʻaaoga faʻagata anamua. Amata i le aso 8 o Tesema, o le Ekalesia a Gesu 'Nuovo , i Piazza del Gesu', e faʻaalia ai le ata o le fanau mai o le ata mai le Neapolitan Nativity Scenes Association.

O le auala Via San Gregorio Armeno i le ogatotonu o Naples ua faatumulia i faʻaaliga ma fale e faʻatau atu ai vaaiga o le fanau mai o Iesu i le tausaga atoa.

I totonu o le Vatican City, o se faʻailoga tele o loʻo fausia i le Lotoa o le Peter Peter mo le Kerisimasi lea e masani ona tatalaina i le Vaeluaga o le Kerisimasi. O se aoauli o le Kerisimasi e faia i le sikuea a Peter Peter, e masani lava i le 10 i le afiafi.

I Roma, o nisi o pusi tele ma sili ona maoaʻe e maua i Piazza del Popolo, Piazza Euclide , Santa Maria i Trastevere, ma Santa Maria d'Aracoeli , i le Capitoline Hill. O le vaaiga o le fanau mai o le fanau mai o le fanau mai i Piazza Navona lea e faia ai se maketi o le Kerisimasi. O le Ekalesia a le Au Paia o Cosma e Damiano , e ala i le faitotoa autu o le Forum Roma , ei ai se vaaiga tele o le fanau mai ia Naples e faaali i le tausaga atoa.

Peteleema i le Grotto - o se vaaiga lautele o le soifua mai o le fanau mai o le pepe na faia i tausaga taʻitasi ma avatu i le Grotte di Stiffe , o se ana matagofie i le itu o Abruzzo, e tusa ma le 20 maila mai L'Aquila. O le vaaiga na faʻamalamalamaina ma e mafai ona asia i le masina o Tesema.

Verona o loʻo i ai se faʻaaliga faʻavaomalo o fanau i totonu o le Roman Roman Arena e oʻo atu ia Ianuari.

Trento i le itu i mātū o le Itumalo Alto-Adige o Italia o loʻo i ai se ata tele o le fanau mai i Piazza Duomo .

Jesolo, e 30 kilomita mai Venise, ei ai se oneone sikola o le fanau mai o le fanau mai i le pito i luga o le au tafaoga sikola o le lalolagi.

E faia i aso uma i Piazza Marconi e oʻo atu i le ogatotonu o Ianuari. O foai e faʻaaogaina e faʻatupe ai galuega alofa.

Manarola i Cinque Terre ei ai lona uiga faʻa-natura faʻa-natura e malosi ile malosi o le lā.

Celleno, o se tamai taulaga i le itu i mātū o Lazio e tusa ma le 30 kilomita mai Viterbo, ei ai se vaʻai matagofie e faʻatulagaina mo le matamata i le tausaga atoa. O Celleno e lauiloa foi mo ana cherries.

O le tele o ekalesia i Milan o loʻo i ai faʻamatalaga faʻaalia o le soifua mai o Iesu i le vaitaimi o le Kerisimasi.

O nisi o ekalesia i totonu o taulaga laiti ei ai se masini faʻapipiʻiina, faʻatasi ai ma ata e faʻanofo, e pei o lenei masini faʻapitoa i Pallerone, o se tamai taulaga i le itu i matu o le Tuscany's Lunigiana region.

Uluaʻi Falemataʻaga anamua i Italia

Il Museo Nazionale di San Martino i Naples o loo i ai se tuufaatasiga auiliili o vaaiga o le soifua mai o Iesu mai le 1800.

Il Museo Tipologico Nazionale del Presepio , i lalo o le ekalesia a le Au Paia Quirico e Giulitta i Roma, e sili atu i le 3000 ata mai i le lalolagi atoa ua faia toetoe o soo se mea e mafai ona e mafaufau i ai.

O le falemataaga e matua faatapulaaina itula ma ua tapunia i le taumafanafana ae tatala i aoauli Aso Tesema 24-Ianuari 6. I Oketopa latou te i ai se vasega e mafai ai ona e aʻoaʻo e faia muamua oe lava. Telefoni 06 679 6146 mo faʻamatalaga.

Il Museo Tipologico del Presepio i Macerata i le 'au Marche e silia ma le 4000 vaega o le soifua mai o le soifua mai ma se seneturi o le 17 seneturi mai Naples.

Presepi Viventi , Italia Faʻaalia Soifuaga o le Nativity

O meaola o soifua mai soifua, presepi viventi , o loʻo maua i le tele o vaega o Italia ma tagata faʻatupeina o loʻo faʻatinoina vaega o le fanau mai o Iesu. O le tele o taimi o le soifuaga o le soifua mai o Iesu Keriso e oʻo mai i le aso 26 o Tesema, ma o nisi taimi i vaiaso mulimuli ane i le taimi o Epiphany, Ianuari 6, le aso 12 o le Kerisimasi ina ua tuuina atu e le Au Makoi e toatolu a latou meaalofa.

Luga o Nofoaga e Vaʻai Soifua i le Soifua Mai o le Nativity, Presepi Viventi , i Italia

Greccio, Umbria, o le saite o Saint François 'muamua soifua mai (o se ata filemu leotele o le Aiga Paia ma se povi ma se asini). Greccio o loʻo umia pea se tasi o mea aupito sili ona tutupu i le Kerisimasi, o se faʻamatalaga, soifua soifua mai ma le faitau selau o tagata auai.

Frasassi Gorge ei ai se tasi o itulau sili ona tele ma aupito sili ona taua i le fanau mai o le fanau mai i Italia. Faʻasaga i luga o le papa i tafatafa o le Frasassi Caves , o le Genga Nativity Scene e aofia ai se solo i luga o le mauga i se malumalu ma vaaiga mai le olaga i aso uma i le taimi o le fanau mai o Iesu. E sili atu ma le 300 tagata fai saofaga ma o tupe maua ua tuʻuina atu i le alofa mama. E masani ona faia ia Tesema 26 ma le 30.

O le matagofie o medieval hill town of Barga, i le itu i matu o Tuscany, o lona soifua mai ma le Kerisimasi i le aso 23 o Tesema.

Custonsia, o se tamai taulaga e lata ane i Trapani i Sicily, o loʻo i ai se ata matagofie o le fanau mai o Iesu na toe faʻatulagaina i totonu o se ana. O se tamai taulaga na tanumia i totonu o le ana e ala i se solo i le vaitau o le 1800. Ua maeʻa ona vela le ana ma ua avea nei ma nofoaga mo le soifua manuia o le fanau mai o Tesema 25-26 ma le amataga o Ianuari. E sili atu nai lo le na o le soifua mai o Iesu Keriso, ua faatuina ai le nuu e pei o se nuu anamua ma tagata atamamai ma faleoloa laiti.

O le taulaga evocative o Equi Terme, i le itu a Lunigiana o le itu i matu o Tuscany, o loo i ai se toe faatulagaina o le fanau mai o Iesu i le nuu atoa i se nofoaga matagofie matagofie.

O Milan ei ai Epiphany Parade o le tolu Tupu mai le Duomo i le lotu o SantʻEustorgio, Ianuari 6.

Rivisondoli, i le itumalo o Abruzzo , o loo i ai se toe teuteuga o le taunuu mai o tupu e 3 i le aso 5 o Ianuari ma le faitau selau o tagata na taugata. O Rivisondoli foi o loo maua mai ai se soifua soifua mai Tesema 24 ma le 25. E faapena foi i le eria o Abruzzo, o le Aquila ma Scanno o loo ola i le Aso Kerisimasi e pei foi o isi nuu laiti i le itulagi.

O vaaiga o le soifua mai o le soifua mai i le itulagi o Liguria e aofia ai taulaga o Calizzano, Roccavignale, ma Diano Arentino i le masina o Tesema.

Vetralla, i le itu i matu o Lazio, o loʻo i ai le ulumatua aupito soifua matua i le itulagi. Chia, e latalata i Soriano, i Northern Lazio foi, o loo i ai sona soifuaga soifua tele i le aso 26 o Tesema ma le silia ma le 500 tagata auai.