Le amataga ma le tatalaina o le auala siliki i Saina anamua

Faʻafefea ma pe aisea na tatalaina ai le auala siliki i Saina anamua

Ou te fia matauina i le amataga o lenei tusiga o le punavai mo lenei faamatalaga o Peter Hopkirk sili ona lelei mai fafo mai luga o le Auala Silk e faʻamatala ai le talafaasolo o le Silk Road faatasi ai ma suʻesuʻega o tala faʻanatura o nofoaga tanumia (ma le faoa faamalosi o mea anamua) i luga o auala faʻatautaia anamua i le amataga o le seneturi lona luasefulu tagata suʻesuʻe i sisifo. Ua ou suia tagata ma tuu igoa i le pepa ua taliaina nei (Hanyu Pinyin).

Faatomuaga

Ou te fia faʻamatalaina foi pe aisea e taua ai mo tagata asiasi i Saina, aemaise i sisifo - o itulagi mai le Itumalo o Shaanxi i le Itumalo o Xinjiang, ia malamalama i lenei tala. Soʻo se tasi e faimalaga i sisifo sisifo o Saina, e le masalomia pe o se vaega atoa pe o se vaega, tuusao pe le tuusao i luga o se malaga i le Silk Road. Saili oe i Xiʻan ma o oe o loʻo tu i luga o le laumua anamua o Changʻan, o le fale o le Han Dynasty capital o ona tupu e nafa ma le tatalaina o auala tau fefaʻatauaʻiga anamua ma faapena foi i le aiga Tang i lalo o ona tausaga "auro "fefaatauaiga, femalagaaiga ma le fesuiaiga o aganuu ma manatu na alualu i luma. Faʻasalaga i Old Mogao Caves i Dunhuang ma o loʻo e suʻeina se taulaga anamua o le taulaga lea na osofaʻi e le gata o pisinisi faʻapisinisi, ae o se tagata Buddhist faʻalelei foi. Alu mamao atu i sisifo mai Dunhuang ma o le ae pasia Yumenguan (玉门关), le faitotoa o Jade, o le faitotoa o tagata malaga uma a Silk Road e tatau ona ui atu i sisifo po o sasaʻe .

Malamalama i le Silk Road history e taua tele i le fiafia o femalagaaiga i aso nei. Aisea ua mafua ai nei mea uma iinei? Na faapefea ona tupu? E amata i le Han Dynasty Emperor Wudi ma lona sui Zhang Qian.

Faʻaiʻuga o Han Dynasty Faʻafitauli

I le taimi o le Faiga Tupu a Han, o ona fili o le Xiongnu o ituaiga nomadic o loʻo nonofo i le itu i matu o Han o le laumua o Changʻan (o Xiʻan) nei.

Sa nonofo i latou i le mea nei o Mongolia ma amata ai ona osofaʻia Saina i le taimi o le Taua Warring States (476-206BC) ma mafua ai le tupu muamua o Qin Huangdi (o Terracotta Warrior Fame) e amataina le faʻamalosia o le mea ua avea nei ma le Vanu Tele. Na atili faamalosia ma faalauteleina e Han le puipui lenei.

E tatau ona maitauina e faapea o nisi punaoa ua faapea mai o le Xiongnu ua manatu o le au muamua o Huns - tagata valea o Europa - ae e le o se mea mautinoa. Ae ui i lea, na matou talanoa e uiga i le fesoʻotaʻiga ma lo matou taʻitaʻi i Lanzhou e taʻua o le Xiongnu anamua o le "Hun People".

Ua sailia e Wudi le Alliance

Ina ia faaitiitia osofaʻiga, na auina atu ai e le Emperor Wudi ia Zhang Qian i le itu i sisifo e sailia ni fesoasoani ma tagata na faatoilaloina e le Xiongnu ma tuliesea i tua atu o le vao o Taklamakan. O nei tagata sa taua o le Yuezhi.

Zhang Qian na malaga mai i le 138BC faatasi ma se caravan e 100 tagata ae na pueina e le Xiongnu i Gansu i ona po nei ma sa taofia mo le 10 tausaga. Na iu lava ina sola ese ma ni nai alii ma agai atu i le teritori o Yuezhi ae na o le toilalo ona o le filemu o le Yuezhi ma e le manao ai i se vaega o le taui i luga o le Xiongnu.

Na toe foi Zhang Qian i Wudi ma na o se tasi o ana paaga muamua muamua ae na faamamaluina e le emeperoa ma le faamasinoga ona o lona 1) toe foi atu, 2) atamai faafanua na ia aoina ma 3) meaalofa na ia aumaia (na ia faatauina atu siliki i nisi o tagata Parthia mo o se fuamoa ostrich e amataina ai le gaosiga o le siliki i Roma ma "fiafia i le faamasinoga" faatasi ai ma se fuamoa tele !!)

Faʻaiʻuga a le Faʻalapotopotoga a le Zhang Qian

O lana malaga, na faailoa ai e Zhang Qian i Saina le i ai o isi malo i sisifo lea sa latou i ai seia oo ina le iloa. O nei mea e aofia ai le Malo o Fergana o ana solofanua na saili e China China, ma mulimuli ane manuia i le mauaina o Samarkand, Bokhara, Balkh, Peresia, ma Li-Jian (Roma).

Na toe foi mai Zhang Qian e uiga i "solofanua faalelagi" a Fergana. Wudi, o le malamalama i le taua a le militeli i le i ai o ia manu i lana solofanua na auina atu ni vaega i Fergana e faatau / ave solofanua i Saina.

O le taua tele o le solofanua na faʻafefiloi i le ata o le Han Dynasty pei ona mafai ona vaaia i le Flying Horse o le ata o Gansu (lea ua faʻaalia i le Gansu Provincial Museum ).

Ua tatalaina le Silk Road

Mai le taimi o luma o Wudi, sa lagolagoina e le Saina le auala ma puipuia ala i o latou itu i sisifo e fefaʻatauaʻi oloa ma malo i sisifo.

O fefaʻatauaiga uma na faimalaga i le Yumenguan Han (Yfaenghen), poʻo le Jade Gate. Na latou tuʻuina fale puipui i 'aʻai faʻataʻitaʻitaʻa ma kariota a kamela ma faʻatau oloa na amata ona ave siliki, ufiufi, ma fusi i sisifo i tala atu o le Desert Taklamakan ma mulimuli ane i Europa aʻo auro, fulufulu, lino ma maʻa tāua na faimalaga i sasaʻe i Saina. E le taumateina o se tasi o mea aupito sili ona taua o le au mai i luga o le Silk Road o le Buddhism ao salalau atu i Saina e ala i lenei ala taua.

E le na o le tasi le auala Silk - o le fuaitau e faatatau i le tele o auala na sosoo ai ma taulaga ma kariota i tala atu o le Faitotoa o Jade ma le itu i matu ma saute e lata i le Taklamakan. E i ai auala na faʻaaoga ai le fefaʻatauaʻiga i Balkh (o Aferika i aso nei) faapea foi ma Bombay e ala atu i le Karakoram Pass.

I le isi 1,500 tausaga, seia oo ina tapunia e alii Ming fesootaiga uma ma tagata ese, o le a vaaia le alatele o le Silk Road ma e pau le taua ona o le malosi o le eletise ua solo ma ua mou atu ma malosiaga i sisifo o Saina ua maua pe ua le toe malosi. E masani ona manatu o le Tang Dynasty (618-907AD) na vaʻaia le tau auro o faʻamatalaga ma fesuiaiga tau fefaʻatauaʻiga i le Silk Road.

Na manatu Zhang Qian o le Faamasinoga o Han o Le Great Traveler ma e mafai ona taua o le Tama o le Silk Road.