O se Talafaasolopito o Xiʻan, o le Tausaga Tuai o le Tang Dynasty

O Xiʻan o le laumua lenei o le Itumalo o Shaanxi i le totonugalemu o Saina. Ae i aso anamua, o le aganuu ma faaupufai faaupufai i Saina uma mo le faitau selau o tausaga. O le taimi o le Tausaga Tang, o le aai o Changʻan (o Xiʻan) o se nofoaga faʻapitoa mo tagata faatauʻoa, o musika, tagata tomai, faifilosofia, ma isi i le faamasinoga le Tang. Na latou o mai e ala i le Silk Road lea na muta i Changʻan.

Uluai Setete i le Itumalo

Faʻamafanafana ma mafai ona teuteuina, o le fanua i le itu i saute o le Shaanxi Province ua faʻamautu mo le faitau afe o tausaga.

O tagata muamua sa nonofo i le 7,000 tausaga talu ai i le taimi o Neolithic ma na latou nofoia le eria latalata ane i le Wei He , o se lala o le Vaitafe Lasafe, i le taimi nei o Xiʻan. O se sosaiete faʻatoʻaga faʻatoʻaga, ua faʻatautaia le fono a Banpo ma e mafai ona asia i se faigamalaga i Xiʻan i le asō.

Zhou Dynasty

O le Western Zhou Dynasty (1027-771 TLM) na pulea ai Saina mai Xianyang (ona taʻua lea o Hao), i fafo atu o Xiʻan i aso nei. Ina ua mavae le siitia o le laumua a Zhous i Luoyang i le itumalo o Henan, na avea pea Xianyang ma se aai tele ma le taua.

Qin Dynasty ma Terracotta Warriors

Mai le 221-206 TLM, na tuufaatasia ai e Qin Shi Huang Di ia Saina i totonu o le malo tele o nuu. Na ia faaaogaina Xianyang, lata ane i Xiʻan, o lona faavae ma na avea le aai ma laumua o lona malo. O le puipuia o lona malo fou, na fuafua ai e Qin se pa puipui tele na manaomia ma amata ona galue i luga o le mea o loo i ai i le taimi nei le Vanu Tele .

E ui lava i lona malo e le o vaʻaia le luasefulu tausaga, o Qin ua faʻamauina i le faʻavaeina o le pulega a le malo lea na vaʻaia ai Saina i le isi 2,000 tausaga.

Qin faʻailoa mai Sinaina ma se isi mea totino: o le Terracotta Army . E tusa ma le 700,000 alii na galulue i le tuugamau lea na 38 tausaga na fausia ai. Qin na maliu i le 210 TLM.

Han ma East Han Dynasties & Changʻan

O Han, (206BC-220AD) na manumalo i le Qin, na fausia lo latou laumua fou i Changʻan, i le itu i matu o Xiʻan i le taimi nei.

O le aai na tupuolaola ma i lalo o le emeli o Emperor Wudi, o le na auina atu se sui o le Zhang Qian i le itu i sisifo e saili se vavalalata faasaga i le fili o Han, ma tatala le auala Silk Road.

Tang Dynasty - Tausaga Auro o Saina

Ina ua maeʻa le Hans, o taua na vavaeese ai le atunuu seia oo ina faatuina le Maota o Sui (581-618). Na amata ona toe faaolaola e le emperor Emperor Changʻan, ae o le Tangs (618-907) na siitia lo latou laumua ma toe faatuina le filemu i Saina. Na faʻalauteleina fefaʻatauaʻiga a le Silk Road ma na avea Changʻan ma tagatanuu i le lalolagi atoa. Na asia e le au tamatamai, tagata aʻoga, tagata faʻatau, ma tagata faʻatau mai le salafa o le lalolagi ia Changʻan, ma avea ai o ia ma nofoaga tetele o le taimi.

Tetee

Ina ua mavae le pau o le Tang i le 907, na pau le suiga o Changʻan. Sa tumau pea le avea ma tupe faavae a le risone.

Taua i Aso Nei

Xiʻan ua avea nei ma nofoaga o galuega ma pisinisi. O le itumalo o Shaanxi, lea e tamaoaiga i punaoa faanatura e pei o le koale ma le suauu, o Xi 'e tele le malosi o Saina ae e matua leaga lava le eleelea ma e ono aafia ai lou fiafia i le aai pe a asiasi. Ae ui i lea, e tele naua le vaʻavaʻai ma faia i Xiʻan, o lea e matua aoga lava le mafaufau.

O le taamilosaga pito sili ona tafafao maimoa mai i le maota ofoofogia o le Emeperoa o Qin ma le Vaegaau a Terracotta Warriors.

O lenei 'upega tafailagi e tusa ma le itula (faʻalagolago i feoaiga) i fafo atu o le taulaga o Xiʻan ma e tele ni itula e asiasi ai.

O Xiʻan lava ei ai ni mea manaia e fai. O se tasi lea o nai 'aʻai Sina o loʻo i ai pea lona puipui anamua. E mafai e tagata asiasi ona faʻatau se tiketi i le pito i luga ma savavali faataamilo i le aai tuai. E i ai uila uila e totogi ina ia mafai ai ona e faʻasalalau le aai i luga o le puipui i uila. I totonu o le aai olo, o loo i ai se kuata Misionare anamua ma iinei, e feoai solo i magaala i le afiafi, ata faataitai o meaai i luga o auala, e pei o se osofaiga o Xiʻan e pei o soo se mea.