Le Baobab: Mea Faamemelo e uiga i le Laʻau o le Ola a Aferika

O se faailoga o le olaga i luga o laufanua valevalenoa o Aferika, o le lapopoa baobab o le ituaiga o Adanisia , o se vaega o laau e aofia ai ituaiga eseese e iva. E na o le lua ituaiga, Adansonia digitata ma Andansionia kilima , e afua mai i le atunuu o Aferika, ao ono o latou aiga o loo maua i Madagascar ma tasi i Ausetalia. E ui lava o le tino o le baobab e laiti, o le laau lava ia o le faafeagai.

O le mea sili lea o le laau Aferika, o se lapoa lapoa tele lea e sili atu i luga o le acacia scrubland e taloina ona lala Medusa e pei o lala i luga atu o se tino pulou.

Atonu o le a le maualuga e pei o le redwood i le talafatai, ae o lona tele tele e avea ma se malosi malosi mo le tele o le laau o le lalolagi. Adansonia digitata e mafai ona oʻo i le 82 futu / 25 mita le maualuga, ma le 46 futu / 14 mita le lautele.

O talone e masani lava ona taua o laau i lalo, faafetai i le foliga o foliga mai o latou lala. E maua i latou i totonu o le konetineta o Aferika, e ui lava e faatapulaa a latou laina e ala i lo latou fiafia mo le paʻu, e le o le tau o le vevela. Ua faʻafeiloaia foi i fafo, ma ua mafai nei ona maua i atunuu e pei o Initia, Saina ma Oman. Ua iloa nei e le Baobabs le sili atu ma le 1,500 tausaga.

Le Sunland Baobab

O le sili atu o Adansonia digitata baobab o loʻo i ai ua manatu o Sunland Baobab, o loʻo i Modjadjiskloof, le Itumalo o Limpopo . O lenei mea manaia tele e maualuga lona 62 futu / 19 mita, ma le maualuga o le 34.9 futu / 10.6 mita. I lona pito sili ona tele, o le ogalaau a Sunland Baobab e i ai le taamilosaga e 109.5 futu / 33.4 mita.

O le laau ua lava le tele o le taimi e mafai ai ona oʻo atu i lona lautele o le faʻamaufaʻailogaina, faatasi ai ma le tafaoga-kalafa e maua ai le tusa ma le 1,700 tausaga. A oʻo ina oʻo atu ile 1,000 tausaga, amata amata ona faʻaogaina totonu o baobabs i totonu, ma o tagata o le Sunland Baobab na latou faia le tele o lenei uiga masani e ala i le faia o se paʻu ma le uaina i ona totonu.

Le Laau o le Ola

O le baobab e tele mea aoga, o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaaga ua lauiloa lautele ai o le Laau o le Ola. E amio e pei o se pupuʻu tele ma e oʻo atu i le 80% o le ogalaau o le vai. Sa masani ona faʻalagolago le laʻau o vao i luga o laau o se punavai taua o le vai pe a le timu ma tafe le vaitafe. O se laau e tasi e mafai ona uu i luga i le 4,500 lita (1,189 gallon), ae o le nofoaga tutotonu o se laau tuai e mafai foi ona maua ai se fale taua.

O le paʻu ma le aano e mama, fibrous ma faʻasaʻo le afi ma e mafai ona faʻaaoga e lalaga ai le maea ma le ie. O oloa Baobab e faʻaaoga foi e fai ai le fasimoli, paʻu ma kelu; ae o le paʻu ma lau o loʻo faʻaaogaina i vailaʻau masani. O le baobab o se tagata e ola i meaola o Aferika, e masani foi, e masani lava ona fatuina lona lava ola faanatura. E maua ai meaai ma fale mo le tele o ituaiga o meaola, mai le iniseti aupito iti i le elefesa aferika aferika.

O se Atinaʻe o Onapo Nei

O fualaau o le Baobab e foliga mai o se vevele-ufiufi, o le gourd gourd ma ua tumu i fatu uliuli uliuli e siomia e le tart, sina paʻu pulupulu. Tagata Aferika o Aferika e masani ona faasino atu i le baobab e pei o le manuki-bread-bread, ma ua latou iloa lelei le soifua maloloina o le aina o fualaau aina ma laulaau mo le tele o seneturi. O lau laulaau e mafai ona kuka ma 'ai e pei o se mea e sui i le sipuni, ae o le fua o le pulupulu e masani ona susu, ona faʻafefiloi lea i se meainu.

Talu ai nei, na faʻaaloalogia e le Western Western le fua o le baobab o le sili o le fanau, faʻafetai i ona maualuga maualuga o le calcium, iron, potassium ma le Vitamin C. O nisi lipoti o loʻo taʻu mai o le fua o le fualaau aina e tusa ma le sefulu taimi le aofaʻi o Vitamin C e tutusa ma le tau o lanu fou. E 50% le sili atu o le calcium nai lo le meaʻai, ma e fautuaina mo le gafatia o le paʻu, paʻu o le mamafa ma faaleleia atili le soifua maloloina o le cardiovascular.

Baobab Legends

E tele tala ma aga masani o loʻo siomia ai le baobab. I le Vaitafe o Zambezi , e tele ituaiga e talitonu o le baobab na tupu ae i luga, ae na ia manatu ia te ia lava e sili atu ona lelei nai lo laau laiti na siomia ai, o le mea mulimuli na filifili ai atua e aʻoaʻo le baobab i se lesona. Sa latou toso ese ma totō i lalo, ina ia taofia lona mitamita ma aoao le lotomaualalo o le laau.

I isi eria, o laau faapitoa e iai tala e faʻapipiʻi iai. O le National Park a Kafue a Zambia o le fale e fai ma faʻataʻitaʻiga faapitoa, lea e iloa e tagata o Kondanamwali (o le laau e 'ai teine). E tusa ai ma le tala, na pau le alofa o le laau i teine ​​e fa i le lotoifale, o ē na aloese mai le laau ma saili tane ae leai. I le tauimasui, na tosoina atu e le laau teine ​​i totonu o le fale ma tausia ai iina e faavavau.

I isi nofoaga, e talitonuina o le fufuluina o se tamaititi i se laau o loʻo paʻu ai le baobab o le a fesoasoani ia te ia e ola malosi ma umi; ae o isi e taofi le aganuʻu faʻapea o fafine o nonofo i se nofoaga o baobab atonu o le a sili atu ona lalelei nai lo tagata o nonofo i se eria e leai ni paʻu. I le tele o nofoaga, o le tele o laau tetele e tumau o se faailoga o le nuu, ma o se nofoaga e faapotopoto ai.

O le Poloaiga a le Baobab o se faʻaaloalo a le malo i Aferika i Saute, na faavaeina i le 2002. E tuuina atu i tausaga taʻitasi e le peresitene o Aferika i Saute i tagatanuu mo le iloga o auaunaga i totonu o pisinisi ma pisinisi; saienisi, vailaau faafomai, ma tekonolosi fou; poʻo le auaunaga a le nuʻu. Na faaigoaina i le amanaiaina o le tumau o baobab, ma lona taua faaleaganuu ma le siosiomaga.

O lenei tusiga na faafouina e Jessica Macdonald i le aso 16 o Aokuso 2016.