Vaʻai i lenei falemataʻaga toetoe lava a le suia talu mai le 1908
Alu vaʻai i le Hispanic Sosaiete a Amerika ao lei tapunia i le aso 31 o Tesema, 2016. Ua tatala talu mai le 1908, e toetoe lava a le suia, ma o lea ua matua manaomia tele se taualuga fou, ea le ea, se eletise mo tagata asiasi mai ma faletaele fou. O le vaega lona lua lea o se fuafuaga sili ona lelei, o le muamua o se avanoa fou mo ata mataʻina faʻapitoa "Visions of Spain" na Joaquín Sorolla.
A o tapunia le falemataaga, o le aofaʻiga o le a faimalaga atu i le Falemataaga o Prado i Madrid, Sepania i se faaaliga ua taua o "Visions of the Hispanic World: Treasures from the Hispanic Society Museum & Library." O le faaaliga o le a asiasia le Iunaite Setete e ui lava e le i faʻalauiloaina isi nofoaga faletusi. Ae o le a mafai ona e vaʻaia le aoina, o le fale lava ia ou te talosagaina oe e te vaʻai i le taimi nei e pei lava o se falemataʻaga o se falemataʻaga.
I le amataga o le 20 senituri, o falemataʻaga e sili atu i totonu o se atigipusa siliva nai lo gaioiga vaʻaia ua sili ona talafeagai i aso nei. O le Hispanika Sosaiete o loʻo faʻapipiʻi moni lava i oa o loʻo faʻasolosolo ai le talafaasolopito o Sepania ma Potukale faapea foi ma nai vaega mai colonial Ecuador, Mekisiko, Peru ma Puerto Rico. O le tele o mea ei ai igoa e iloa ai galuega, ae leai se isi mea. E leai ni taʻaloga ma vaʻai i soo se mea, e pei o El Greco, Goya, John Singer Sargent ma Francisco Zubaran.
O le Hispanika Sosaiete o loʻo nofo i luga o Audubon Plaza, na fausia i luga o le fanua na nofo ai James James Audubon. (Ioe, le manulele manuʻa.) Na mafaufauina muamua e avea o se tolauapiga faaleaganuu e pei o le Lincoln Center ma o le nofoaga na foliga mai o se pusa saogalemu i le amataga o le seneturi ona o le aganuu faaleaganuu a Manhattan ua agai agai agai i matu. Ae ina ua tatalaina i le 1908, na amata ona tuputupu ae le aai i le lagi ma o le nofoaga lata ane sa na o se nofoaga e nofo ai.
Mo le tele o tausaga, na foliga mai o se kalapu faʻapitoa mo tagata popoto Sipaniolo ma tagata aʻoga. O sui auai o le Komiti Faatino o Faatonu e leʻi iloa e tagata lautele ma e mafai ona e faia se taimi atofaina e faʻaaoga ai la latou faletusi o le 200,000 tusi e le masani ai ma tusitusiga, ae mafai ona faia se kopi pe afai oe maua le faʻatagaga a suli o le na faia. (E le faigofie pe a tusia se mea i le 1500) O mea e fesuisuiai, ae mo le taimi nei, o le nofoaga atoa o loʻo galue pea e pei o se tamaloa maumau, ma le tamaloa mauoa.
Ae sili atu i mea uma, e tatau, e tatau, e tatau ona e vaʻavaʻai i ata taamilosaga a Joaquin Sorolla. O lagona ou te maua mai le tilotilo i na atavali e tutusa lava ma le taimi ou te lagona ai le faaletino ua toe faʻaleleia mai le i ai i le tafaoga. O le fafagaina faaleagaga e te maua mai le tuʻuina atu o le malamalama tele e sasaa atu i ou mata. O ata taamilosaga o loʻo faʻaalia ai itumalo o Sepania na faʻatulaga faapitoa mo le Hispanic Society e lona faʻatonu, o Archer Huntington ma oi latou o se tasi o mea sili ona matagofie a le lalolagi. Afai ou te umi se taimi ou te alu ai iina, ou te manaʻo e togi loʻu ola, toe foʻi i le aoga ata ma faʻaalu loʻu aso atoa o se tagata tusiata. Vaʻai muamua ae e te le mafai.
01 o le 05
Se Pusa Pusa o Ata mai Sepania
O tulimanu uma o le Hispanika Sosaiete & Falemataaga ua tumu i oa. O lenei vaaiga mai le fogafale lona lua o loʻo faʻaalia ai mataupu i luga o le laina (ua avanoa nei i le sauniuni mo le toefaafouga), o le ata o Old Master painting i luga o puipui pito i luga ma le vaaiga i totonu o le lotoā tutotonu. O le falemataaga ua tautau i le masaniga o le amataga o le 20 senituri o falemataaga e pei o le Isabella Stewart Gardner Museum i Boston po o le Barnes Collection, i le taimi nei i Philadelphia.
02 o le 05
O se Vaaiga Tauvaʻa mo Faʻataʻitaʻiga e leʻi maeʻa atoatoa
O lenei faaputuga o fale matagofie e foliga mai e le o se nofoaga i se vaega tele o le nofoia o Washington Heights.
A o Archer Huntington na mafaufau i le Audubon Plaza e avea o se tolauapiga faaleaganuu lea o le a avea ai lana falemataaga o le gagana Sipaniolo ma totonugalemu, na ia faia ma le malamalama o le aganuu faaleaganuu a Manhattan ua agai atu i le itu i matu. Ae ina ua tatala lana falemataaga i le 1908, na amata ona tuputupu ae le aai agai i le lagi ma o faleie na tausia Manhattan i matu o le atiaeina.
03 o le 05
Se Faaputuga Natia o le Old Master paintings
"E le mafai ona ou talitonu o lenei mea iinei," o le masani lava o se musumusu e faalogoina i totonu o fale o le sosaiete Hisapanika.
I le amataga o le 20 senituri, o le upu "Hisapanika" na faasino i Sepania ma Potukale. Ona o le igoa, e masani ona manatu tagata o se tuufaatasiga o faatufugaga e tutusa ma El Museo del Barrio pe afai e sili atu ona tutusa ma le Frick Collection po o le Morgan Library & Museum . Ae talu ai ona e le o luga o le Fifth Avenue, ae nai lo le Washington Heights, o le tele o le nofoia o le tuaoi lea na mafatia i le maualuga o le tele o tausaga, ua matua maofa tagata pe a latou mauaina lenei faaputuga lea e foliga mai o loo natia i se tasi o aai sili o le lalolagi mo le au faleoloa .
04 o le 05
O se Faauluuluga o Talafaasolopito Ata
Ina ua maeʻa ona aoina ma faʻaalia ata o le pule o le Sipaniolo, na faʻatonuina e Huntington le taamilosaga e taʻua o "Visions of Spain."
Na galue Joaquín Sorolla i le faaaliga "Visions of Spain" i le sefululima tausaga o lona olaga. Na faʻatautaia e Huntington, Sorolla le popole o le poloketi o le a faʻaumatia ai o ia, o le mea lea. Na pagatia o ia i le 1920 ma sa le mafai ona vaai i ata vali na fausia aʻo lei pasia i le 1923. O lenei taamilosaga uiga ese o se tasi lea o galuega maoae i le talafaasolopito o talafatai i sisifo.
05 o le 05
O le Faletusi i le Hispanic Society of America
O le faletusi o le a tumau pea e ala i le tofia i le taimi o le toefaafouga. O le taimi lava e te ulufale ai i le potu faitau, e lagona e pei o le taimi e tumau pea. Tagata sailiili e suʻe pepa kata i le kata pepa ma atavali, na faia foi e Joaquín Sorolla o le au falemataʻaga teuteu puipui. O le taualuga e pouliuli ma e matua manaomia le toe faʻaleleia. O tioata tioata i luga o le fola e le mautonu, ae i lalo ifo, o le malamalama mai faaputuga teuina e susulu.
Huntington na faʻaputuina ni mea ofoofogia e aofia ai se faletusi atoa mai Sepania ma tusi muamua e aofia ai Don Quixote. O le sili sili ona taua lea e masani lava ona faʻaaliina, o se mapuna lima e suʻesuʻeina Giovanni (Juan) Vespucci lea e aofia ai le talafatai o Mekisiko ma Florida. O le faʻatalatalanoaga o le a maimoaina ma le isi vaega o le aoina, tusa lava pe masani ona faʻaalia i lona lava tulaga i totonu o le potu faitau.