O le Pyrenees Mountain Range i Farani

O Pyrenees (Les Pyrénées) o se tasi o mauga sili e fitu o Farani . Latou te faailogaina le fevaevaeaʻiga i Farani ma Sepania ma alu ese atu mai Atelani i le Metitirani i le itu i saute o Farani, ma le tină Andorra o loʻo taʻoto i le ogatotonu o atumauga. O le laina e 430 kilomita (270 maila) le umi ma lona pito tele e 129 kilomita (80 maila). O le pito sili ona maualuga o le Aneto Peak i le 3,404 mita (11,169 ft) i le Maladeta ('Faʻasaina') o le Central Central Pyrenees massif, ae e tele isi atumauga e silia ma le 3,000 mita (8,842 ft).

O Pyrenees e manaia, ma o le kiona o latou luga i le tele o le tausaga. Ae o le mea aupito sili ona manaia, o aganuu ia e lua e matua ese lava na latou masani ai. I le talafatai o le talafatai o Biarritz i luga o le talafatai o Atelani, o le eria Basque e lauga ao i ai i le Masaresasa sasae o le a e lagona oei Catalonia i le gagana ma le aganuu. O le ogatotonu o Pyrenees ei ai le Parc National des Pyrénées, o se parataiso mo tagata savavali faatasi ai ma ona laufanua ma faga eseese. Mo le tagata sinia mamafa, o le GR 10 e tamoe i luga o le mauga atoa mai le talafatai i le talafatai.

I le itu i matu o sasaʻe, o le nofoaga e lauiloa o le atunuu o Cathar. O se tafaoga manaia ma ona nofoaga faʻamafunaina i le va o Quillan ma Perpignan ma le talafaʻasolopito o loʻo ola i nofoaga faʻaumatia o Puilaurens, Queribus, ma Peyrepertuse. Na saili e le au Katoliko le filemu ma le toafilemu, ae na latou liliu ese mai le tamaoaiga ma le amioletonu o le ekalesia ua faavaeina.

O le luitau i le faavaeina na matua tele ma o le lotu Katoliko malosi na tauva ma le ogaoga o le sauā i le taimi o crusades ua taʻua o le Albigensian crusades i le maea ai o le puipuiga a Cathar o Albi. Na iu lava ina nutimomoia le gaioiga ina ua mavae le tautoulu o Montségur, le nofoaga o le tuuga mulimuli a Cathar, i le 1244.

Aʻai Tele

Biarritz ei ai se talafaasolopito o le fesuisuiai o tulaga lelei. Na tuu e Napoléon III le falemalaga i luga o le faafanua ina ua sau soo o ia iinei i le pati faatasi ma tupu ma masiofo, aristocrats ma le mauoa i le ogatotonu o le 19 seneturi ma sa tumau pea le nofoaga seia oo i le 1950. I le vaitau o le 1960 na avea ai le Metitirani ma le Côte d'Azur e avea ma nofoaga mo le au talavou e asia ma Biarritz e nofo i totonu o se tafe. I le sefulu tausaga mulimuli ane, na toe maua ai e le au talavou mai Pale ma mai le lalolagi atoa o se sailiga maoae o le faasee ma toe suia ai lona uiga. O Biarritz o se aai olaola, faatasi ai ma le matagofie o le Art Deco Casino Municipal, o se faamanatu o lona taimi faigata, ma le mitamita i nofoaga i luga o le sami tele Beach. O loʻo i ai falemataʻaga, e aofia ai le Aquarium Biarritz , o se tasi o potopotoga a Aquarium sili ona lelei, o se taulaga, auala matagofie e feoai solo ai ma se faleaiga fiafia ma le olaga i le po.

Bayonne , 5 kilomita (3 maila) mai le sami Atelani, o le aai sili ona taua i le Pays Basque. O loʻo i ai le vaipanoa o Rivers Ardor ma Nive, o le aai ei ai le fiafiaga Sipaniolo i ai. O le Musée Basque e te maua se malamalamaaga i le Basque ua mavae i luga o le eleele ma le sami. Ma le taua foi le iloa o le kuata tuai i le mea na fausia e le fitafita taua Vauban i le senituri lona 17, o se falesa ma togalaau aina.

St-Jean-de-Luz o se nofoaga manaia ma se matagofie oneone oneone ma se aai tuai ma fale e lua-timbered. I le taimi lava e taua ai le faga ma le faga-fagota, o le nofoaga autu lava lea mo le taula ma le faga.

Pau , o se aai taua i le 15 ma le 16 seneturi o le laumua o Farani Navarre, o loo taoto i totonu o Pyrenees tutotonu. O se tagatanuʻu faʻa-Peretania lea e oʻo mai o se mea e faateia ai tagata asiasi muamua. O le Igilisi na iloa Pau i le 19 seneturi, ma talitonu o le aai e avea ma nofoaga mo le ola maloloina. Aua le mafaufau i le mea moni e leai ni uiga faapitoa o Pau, o le Igilisi na maua le nofoaga ma e leʻi toe tepa i tua. Na latou aumaia lo latou Igilisi faʻapitoa i le aai: o le tulimanu tulimanu ma le tietie solofanua faʻapea foʻi ma le kirikiti. O se 'aʻai matagofie o loʻo i ai se fale mataaga o le castle, o tafaoga matagofie ma le lata ane latalata ane o Béharram ma ona faʻamaʻaloga ma stalagmites.

Lourdes ua lauiloa mo le fia miliona o tagata pilikiti Katoliko oeo mai iinei i tausaga taʻitasi. O loʻo i ai se tulaga faʻapitoa o Basilique du Rosaire ma le Faʻapitoa Design, na fausia i le va o le 1871 ma le 1883, ma o se falesa mataʻina lea na tu muamua o se puipui o vanu o Central Pyrenne ma pasi ai. Aoao atili e uiga ia Lourdes i lenei tusiga .

O Perpignan i luga o le talafatai i Metitirani o se aai taua o Catalan lea e tumau pea ona lagona lagona ese ma lona aganuu, gagana, ma meaʻai. O loʻo i ai ni fale mataʻina, e aofia ai le Loge de Mer, na fausia i le 1397 ma le falemataaga o Casa Païral, le nofoaga e saili atili ai e uiga i le aganuu a Catalan. Aoao e uiga i le alu i Perpignan .

Faʻailoga a Pyrenean

Alu e faaseʻe i le Atelani i Biarritz . O matafaga sili ona lelei o le Great Plage, sosoo ai ma Plage Marbella ma le Plage de la Côte des Basques. Aoao pe faapefea ona e alu i Biarritz mai Lonetona ma Pale .

Asiasi i le maota o Montségur , lea na faʻatautaia ai e le au Katoliko ia latou tagata sa Katoliko i le seneturi 13.

Tulai i Pic o Midi . Vaʻavaʻai i le lalolagi mai le ea mama o Pic de Midi de Bigorre i le 2,877 mita (9,438 ft). Mai le nofoaga faasee a La Mongie, ave le 15-minute le tietie i le telefoni i le Pic lea e mafai ona e vaʻaia ai le 300 kilomita (186 maila) o tumutumu o Pyrenees i le va o Atelani ma Mediterranean. Afai e mafai, tusi le 'Starry Night' mo ni vaaiga ofoofogia i fetu; e mafai foi ona e tusi e nofo i le po atoa iinei.

Savalivali i le Parc National des Pyrénées . Na fausia i le 1967 e puipui ai Pyrenees mai faʻataʻitaʻiga tafafao maimoa i faletalimalo, paka taʻavale, fale e nonofo ai ma isi mea, o se mea masani masani mo manu feʻai. O loʻo i ai se vaega o le GR10 lea e faimalaga i le 700 kilomita (434 maila) le ala umi mai Banyuls-sur-Mer i le Metitirani i Hendaye-Plage i le Atelani.