Quito, Ecuador

Nofoaga o Measina a le Lalolagi

I le 10,000 ft (2850 m), o Quito e manaia i auala e sili atu nai lo le tasi. E tusa ai ma le lua sefulu lua maila mai le Equator, o le a faamoemoe se tagata asiasi i le vevela o le tau ae o le maualuga e ita ai. E leai ni mea e sili atu ona maualuga i le vevela, (vaʻai i nei tau) ma le taamilosaga ile taʻi tausaga e lagona ai le totogo. E lua vaitau, susu ma mago, ma mo le faʻaleleia lelei, o le taimi malulu ua taua o le "taumalulu."

O lenei mea e avea ai Quito ma taunuʻuga o le tausaga atoa, ma se nofoaga e fiafia iai e aʻoaʻoina ai le Sipaniolo ma se Polokalame Gagana.

E ese mai i se isi lava mafuaaga e malaga ai i Ekuatoa, o le ae manao e faʻaalu se taimi i Quito ma nofoaga lata ane. Vaai i le faafanua.

Mo se "mapusaga matagofie ma faʻamatalaga-faʻamalamalamaina ai se atunuʻu / itulagi atoa i auiliiliga auiliili. Faʻamatalaga aoga e pei o le maualuga, ala tetele o femalagaiga, ma le malo," mafaufau i Quito (faʻatau saʻo).

Quito o loʻo siosiomia e le matagofie o le natura, i luga o mauga e tatagi le aai, o mauga, o nisi i mauga papaʻe, o vaomatua vao ma se vanu lafulemu. A o lei taitai ona taunuu le Sipaniolo, o Quito o se nofoaga pisi. O se aai tele Inca ma sa faʻaumatia e le Incas i se faiga faʻamalosia o le lalolagi lea e na o sina taimi na taofia ai le osofaʻiga a le Sipaniolo. Sa matauina e Sebastián de Benalczar le nofoaga o le aai ma faavae San Francisco de Quito i luga o nai mea maumau na tuua ai o ia. O le aso na faʻatūina, Tesema 6, 1534, faʻamanatuina i tausaga taitasi ma le Fiestas de Quito.

O le nofoia a Sebastián de Benalcázar na avea ma se aai na faaauau pea ona avea ma aseta taua i le faaSipaniolo.

pale. Na avea ma nofoa o le episcopal, ona avea ai lea ma nofoaga o le Audiencia Real, lea na mamao atu i tala atu o Ecuador o tuaoi faaupufai nei. Seia oʻo i le 1830 o Ekuatoa ma Venesuela o se vaega o Gran Colombia , ma Quito o le laumua o le itumalo i saute. O lenei la o le laumua o le itumalo o Pichincha, ma se mauga mu o le igoa e tasi.

O le mauga manava o loʻo galue, ma i le vaitau mulimuli o le 1999, sa lamatia ai i luga i aso taʻitasi. Queseños sa ola ma lenei avanoa mo seneturi. O le faʻamaoniga o le umi o le Quito e faʻatasi ma fale taua o colonial o loʻo i ai pea, ma e tausia lelei i se vaega o Old Town.

Quito na tupu ae ma fafo atu mai lena kolone, ma ua mafai nei ona faatulagaina i ni vaega se tolu. O le itu i Saute o le Old Town e masani lava ona nofo ai, o se fale e faigaluega ai. North of Old Town o le Quito i aso nei ma fale maualuluga, faleoloa faatau, nofoaga autu o mea tau tupe ma nofoaga tetele pisinisi. North of Quito o le malae vaalele a Mariscal Sucre, lea e oʻo mai ai le tele o tagata asiasi i Ekuatoa ma taunuu.

Mea e Vaʻaia:
O le tele o tagata asiasi e faʻapitoa lo latou taimi i le Old Town, lea na taʻua e le UNESCO o Quito o se nofoaga faʻaleaganuʻu faaleaganuu i le 1978. O iinei e te maua ai le taulaga e tusa ai ma manaoga o le gagana Sipaniolo, ma le nofoaga tutotonu o le loto o le afioaga. O le plaza e faʻataʻatia e le Palacio de Gobierno, le falesa ma fale faʻalelotu, ma Palacio Presidencial. O le falesa o le faletusi aupito leva lea i Amerika i Saute, ma ua toe faaleleia ma toe faʻaleleia le tele o taimi ona o le faaleagaina o le mafuie. O Heroes o le Independence ua faamamaluina ma o nisi o peresitene ua tanumia iinei.

I luga o le Plaza San Francisco, o ni nai poloka mai le Plaza de la Independencia, o le Monastery o San Francisco, o le fale aupito leva i colonial i Quito. O loʻo fausiaina le Museo Franciscano lea o loʻo faʻaalia ai atavali, ataliʻe ma meafale. O iina, foi, o le faʻailoga, auro teuteuina le lotu La Compañia E tele ekalesia i le Old Town, e tele na fausia i le sefulufitu ma le sefulu ma le valu seneturi. Ia mautinoa e asiasi ia El Sagario, faatoa toe faafouina, Santo Domingo, La Merced ma monasteries o San Augustín ma San Diego mo a latou falemataaga.

E le o mea uma e vaʻaia i le Old Town e faʻaleagaina. O le tele o fale malunia na fausia i le talafatai i luga o se patio puipuia. O fale sili ona lelei, faʻatoʻa faʻatasi ma faletalimalo masani, o loʻo i luga o le alley e igoa ia La Ronda poʻo Juan de Dios Morales.

O nisi o fale e tatala i le taimi o le ao, ma faʻatau togafitiga faʻamanatu. E mafai ona e maimoa i ni fale taua se lua, Casa de Benalcázar, fale o le na faavaeina, ma Casa de Sucre, lea o Field Marshall José de Antonio de Sucre, o se toa o le Latina Latina Amerika mo taua tutoatasi, na ola.

O le ae vaaia ni faataitaiga o le Baroque Ekuatoa i le taimi o taimi, o le faʻavasegaina o le gagana Sipaniolo, Italia, Moorish, Flemish ma tagatanuu faʻapitoa o le "Baroque School of Quito," i le Museo de Arte y Historia ma le Museo de Arte Colonial . Aua e te misia le Casa de Cultura Ecuatoriana lea o fale e tele falemataʻaga.

O se tasi o manatu pito sili ona lelei o Quito mai le mauga o El Panecillo, ae alu faatasi ma se vaega pe afai o le ae faia le aʻe. Ae sili atu, ave se taʻavale. Tumau i luga o pa puipui i faatagata o le Virgen de Quito ma alu i le ao.

New Towns o le vaega tupe ma pisinisi o le taulaga, faatasi ai ma fale faʻaonaponei, faleoloa, faletalimalo ma faleaiga. E tele foi falemataʻaga ma mea e fai ma vaʻaia i le New Town. A e le misia le Casa de Cultura Ecuatoriana lea e fausiaina ai falemataʻaga, e aofia ai le Museo del Banco Central, faʻatasi ma le matagofie o faʻamatalaga o mea anamua.

O le Inca gold mask ua na o se tasi lea o oloa o loʻo faʻaalia. E i ai foi mea fai musika, laʻei masani ma faatufugaga. Mo nisi faʻamatalaga, asiasi ane i Museo Guayasamín, le fale o le tusiata Indian Oswaldo Guayasamín.

I le New Town, Parque El Ejído o se nofoaga lauiloa. Mo se vaaiga saogalemu i le tele o ituaiga meaola o loʻo maua i totonu o le atunuʻu, ia tilotilo i le Vivarium mo gata, laumei, lizards, iguanas ma isi meaola.

North of Quito :

Quito e sili atu i le 13 mi (22 km) mai le Ekueta, ma o se malaga i le Mitad del Mundo e mafai ai ona e sosolo i tua o lua, savali faataamilo i le maafaamanatu ma aʻe aʻe i luga le faʻailoga matamata. O loʻo i ai se falemataʻaga faʻapitoa ma faʻataʻitaʻiga o le taulaga tuai o Quito. I nai maila le mamao o le nofoaga muamua o inca o Rumicucho ma le mauga volcano o Pululahua.

O le maketi o le maketi o Otavalo o se nofoaga lauiloa mo maketi o Aso Toonai lea na i ai iina talu mai le aso muamua-Inca.

O tagata Otavalan Initia e lauiloa mo o latou laʻei masani ma teuteu. E mafai ona faʻatau auupega (lalaga ma lavalava) ma mea taulima i le maketi. (Ata o se Fafine Fausia.)

O le Aso Toonai o le aso autu lea mo le tusitusi ma le maketi o meaola ma lafumanu, e ui o le meaʻai ma le gaosia o maketi e lata lava i aso uma.

O le gaoioiga o loʻo faʻapipiʻiina i le tolu plazas, faʻatasi ai ma le tufuga i Poncho Plaza, amata i le vaveao ma faaiʻu i le aoauli. E sili le vave alu i le taimi o le a matua tumu ai le maketi i tafaoga maimoa i le vaeluaga o le taeao. Fesuiaʻi lau tomai faʻafaʻatasi ma faʻafiafia i le poto masani. Afai e te leʻi faʻatalanoaina muamua, taumafai lenei auala. Fesili pe tusi le tau. Tali atu ma le le talitonu. Tuʻu le afa o le tau na taʻua. O le a faʻataʻitaʻi le tagata faʻatau ma le le talitonu, masalo i faaupuga malie ma faaupuga. Maua lau ofo i se mea itiiti. O le a faʻatau i lalo e le tagata faatau lana ofo i sina mea. Toe tuʻuina atu lau ofo, ma o le tagata faatau o le a faʻaititia le tau. Faaauau lenei faagasologa ma fetuunai i soo se mea e tusa ma le fitusefululima pasene o le tau muamua. O le ae fiafia i le faagasologa.

A e feagai ma le maketi, suʻesuʻe ile Instituto Otavaleño de Antropología. Afai e te fuafua lau malaga mo le lua vaiaso muamua ia Setema, e mafai ona e fiafia i le Fiesta del Yamor. O loʻo i ai ni faʻataʻitaʻiga, musika, siva, faʻauʻu ma le palealii o le Reina de la Fiesta .

Otavalo i totonu o le mauga o Andean ma i le faaiuga o le faaiuga o vaiaso o loʻo i ai se auala lelei e faʻafefe ai maketi, faʻatalatalanoa nuʻu lata ane Initia i le Alatele o PanAmerican ma fiafia i se savalivali i Lago San Pablo ma matamata i le mauga mu o Imbabura.

Mo nisi faʻatau, alu i le itu i matu o Otavalo i Cotacachi mo le mea paʻu, ona e alu lea i Ibarra, le laumua o colonia o Imbabura, mo le fafie. Afai ei ai sou taimi, ave le nofoaafi mai iinei i le talafatai o San Lorenzo. O le auala e amata mai i Ibarra i le 7342 ft (2225 m) i luga aʻe o le sami i luga o le sami i luga o le auala e 129 m (193 km). O le tietie nofoaafi e le mo tagata vaivai-loto, ae o le a e vaʻaia ni vaaiga mataʻina.

Mai Ibarra, e mafai ona e oʻo atu i Tulcán, lata i le tuaoi Colombian. O se taulaga maketi, ma le faitotoa i Patomo de El Angel lea e mafai ai ona e ui atu i vaomatua o Cerro Golondrina.

South of Quito:

Ave le auala maualuga o le PanAmerican i saute o Quito i tafatafa o le Vanu o Volcanoos i Latacunga. O le ae vaai i Cotopaxi, o le mauga lona lua o Ekuatoa, ma le lua Illinizas (i matu ma saute), vanu lafulemu, faatoʻaga ma le tele o nuʻu laiti e tutusa tutusa ma le tele o tausaga talu ai.

Ia i Latacunga mo le maketi o le Aso Tofi i le nuu o Saquisilí, ua manatu o le maketi sili lea ona taua i le nuu.

O le nuʻu o Pujilí ei ai se maketi o Aso Sa e pei o le nuʻu o Zumbagua. Mo le tasi, ia i ai muamua i le taimi pe a fuafua e nofo i le lotoifale. Atonu o le a mafai ona e tolauapi latalata i Laguna Quillotoa, o se vaituloto papaʻe matagofie. Ave lau lava vai. O le vaituloto e manino.

E le tatau ona e misia le Parque Nacional Cotopaxi, o le paka a le atunuʻu sili ona asiasi mai a Ekuatoa. E mafai ona e asiasi atu i le falemataaga, sopo, feʻaʻei, tolauapiga poʻo tafaoga mo ni pili laʻititi. Po oe le mafai ona sili atu nai lo le tilotilo i le maofa i luga o le mauga.

O le agai atu i saute, o le ae malaga i Ambato, ua toe faʻafouina ma i aso nei talu mai se mafuie faataumaoi i le taufaʻaiuiuga o le 1940. Afai o iai oe i le faaiuga o Fepuari, e mafai ona e fiafia i le Fugalaau Fugaloa poʻo le maketi Aso Gafua i soo se taimi o le tausaga. O le Ambato e taua o le "Faatoaga o Ekuatoa" ma le "Aai o Fua ma Fugalaau" ona o le tele o oloa o loo ola i totonu ma faataamilo i le aai. E mafai ona e asiasi i le fale o Juan Montalvo, le tusitala sili ona taua a Ekuatoa, lea ua avea nei ma falemataaga ma faletusi.

Mai le Ambato, o le ae asiasi i Chimborazo, le mauga pito i luga i Ekuatoa, ona o atu ai lea i Baños, o le faitotoa i le Amazon Basin, o se savaliga sopo ma le aʻega, ma le nofoaga o vevela vevela masani. O vaʻaia, matagofie o le tau ma faʻafiafiaga avanoa e faʻapena ai lenei eria ma tagata Ecuadorians ma tagata tafafao maimoa.

O se nofoaga pisi, faatasi ai ma tagata o malaga i Oriente, o le Amazon ma le vaomatua. E mafai ona e faʻatulaga ni malaga i le vaeluaina mai iinei, pe nofo i le taulaga e aʻoaʻo ai le Sipaniolo i se tasi o aʻoga gagana.

E tele mea e fai i Baños . O loʻo i totonu o se nofoaga matagofie e faʻamalosia oe e te fiafia i le malu ma le lalelei. O le bath bath aupito sili ona lauiloa o le Piscina de la Virgen i le afu. O Piscina El Salado e ofoina atu vaituloto ma fesuiaiga o le vevela ina ia mafai ai ona e filifilia le mea e sili ona faigofie mo oe. Suʻe le Falemataʻaga ma le Malumalu o Virgen de Agua Santa.

Nofo i Baños e sopo ma savaliga. E tele maupuepue e taumafai, faʻatasi ai ma le volcano Tungurahua, o se vaega o Parque Nacional Sangay e ofoina atu le aʻeaʻe mo tulaga eseese o le tomai. I totonu foi o le paka o El Altar, o le mauga moa e le maua ai se luʻi i tagata fetolofi. E fiafia tagata tua i tua o laufanua valevalenoa e taʻua o paramos .

E mafai ona e lisiina atu uila afi ma solofanua mo se isi auala e alu ai. E mafai foi ona e fiafia i le faimalaga, malaga i le afa-aso i luga o le Río Patate ma le aso atoa o malaga i Río Pastaza. E lua vaifu i luga o le vaitafe o Pastaza o le Agoyan Cascade ma le Ines Maria Cascade, e lauiloa ma tagata asiasi mai.

Fiafia i lau malaga!