Tsanta: Faʻatonuina o Taitai i Amerika i Saute

Le Mea Moni po o se Mea Lelei Mea Lilo?

O Tsanta o ulu ia o le aiga o Jivaro o Ecuador ma Peru (tagai i le ata ).

O ituaiga o Ievavaro, ae maise lava o le au Shuar sa latou tau ma le isi, ma e faaopoopo atu i le avanoa e taui ai mea sese, na latou taufai fefaʻasoaaʻi ma ava ma oloa. Na latou faʻafefeina ulu oo latou fili o ni taua.

Talu ai na latou fasiotia le toʻatele o tane i le taua, o ituaiga e toʻatele, e nonofo loloto i vaomatua i tafatafa o le auvai o le Amasone.

Ina ua taunuu tagata Spaniards, na teena e Jivaros lo latou osofaʻia i lo latou teritori ma le naunautaiga e faapea o tagata Spaniards, ina ua mavae le fasiotia o le 25,000 i le 1599, na toe foi ma tuua na oi latou.

Tala Fou o le Lotogi

E leʻi oʻo i le taufaʻaiuiuga o le 1800 ia talafou o auala masani ma tulimanu e oʻo atu i le lalolagi i fafo. O le tagata suesue FW Up de Graff e toe taʻua se malaga i Head Hunters Of The Amazon, na ia lautogia le fitu tausaga o le Exploration And Adventure, lea na ia o faatasi ai ma se taua ma na molimauina le fasioti tagata, le taofiofia ma le sologa lelei o le faagasologa.

I le mulimuli ai i ana tala, o se fefaʻatauaʻiga olaola i luga o ulu ua paʻu, na oso aʻe luga, ma na amata ona tuʻuina atu e le Jivaros ulu mo le faʻatau. O tagata tomai faapitoa, e masani lava o lafoga lafoga, i isi atunuu, e aofia ai Panama, faʻafefe i luga o le fefaʻatauaʻiga e ala i le faia o latou lava ulu, e faʻaaoga ai manu poʻo tino e leʻi tapaina.

A maeʻa ona faʻaumatia o latou tagata na afaina, o le a osofaʻia e le au osofaʻi a Ievaro se paʻu i le gutu ma fafo o le ua ma ave i luga e le paʻu poʻo le lauulu i tua o la latou taua.

Ona sosoo ai lea, latou te sisiina ma aveese le paʻu o le ulupoo i tua o le tua mai le pale i le ua. Na lafo ese le ulu ma liliu le paʻu i totonu. A uma ona fufulu le tino i totonu o le paʻu, ona tuu lea o le ulu i totonu o se ipu faapitoa ma faapipii seia mama ma faaitiitia i le lua vaetolu lona tele.

Faatasi ai ma le ulu ua faasolosolo malie i le tele, na tapuni e le fitafita le pito i tua o le ulu. Na ia faia foi le mea e tasi ma mata ma laugutu, e masani lava ona tuua ni fasi laau po o se fila laau e alu mai le gutu.

Na ia tuʻuina i luga o ulu ulu vevela vevela poʻo le oneone vevela ma luluina faataamilo e faʻamaeʻa ai le taamilosaga. A o faagasolo lenei mea, na ia gaosia foliga i se naifi vevela e foliga ai o le fili oti. O nisi taimi e puupuu le lauulu e fetaui lelei ma le ulu ua galo po o le lima agavale e pei o se tauʻau.

O le faamaeaina o le tago mai na sau ma le oti o le ulu o se lanu uliuli lanu uliuli ma fua o laau ma faapipii se maea e ofuina le faailoga i lona ua.

O le toe foi i le fale ma ana 'au o le mafuaaga lea mo le faʻamanatuga. Na faʻaalia e le au fitafita a latou tauvaga, faʻateleina lo latou mamalu i totonu o le ituaiga ma mafaufau i soʻo se amio na ono maua e le tagata manua. Ina ua faanatinati le manaoga e fia iloa, sa tuuina atu e le Jivaros ia i latou.

I le faaopoopo atu i ulu o tagata, na vaeluaina ai e le Jivaros ia ulu o le vao, ma talitonu i latou i le tagata e sili ona fiafia i ai.

Asiasi i Ekuatoa

Afai oe faimalaga i Ekuatoa ma asiasi atu i le taulaga o Cuenca e le misia se taofi i le Museo Pumapungo del Ministerio de Cultura. O se falemataaga lapoa o loʻo nofo i totonu o se apaʻau o le Faletupe Tutotonu e mafai ai ona e aʻoaʻo e uiga i le talafaasolopito o tupe i Ekuatoa.

Ae ui i lea, o le fale foi i olaga eseese o tagata o loo faaalia i Ekuatoa, e aofia ai ulu ua paʻu. E le faatagaina oe e puʻe ni ata ae o iinei e mafai ona e aʻoaʻo e uiga i ituaiga o le agavaro ma matamata i le moni.

E lapoa le falemataʻaga ma e manaʻomia ni nai itula ae sili atu, o le saolotoga e mafai ai ona e vaelua lau asiasiga i nai aso.

Museo Pumapungo del Ministerio de Cultura o loʻo i luga tonu o le talafatai o Cuenca i le itu i sasae o Calle Larga, faʻatasi ma Huayna Capac. O loʻo tatala le falemataʻaga i aso o le vaiaso 8 i le 5:30 i le afiafi, Aso Toʻonaʻi 9 i le afiafi ma tapuni i le Aso Sa.

E te fiafia i ituaiga nuʻu i Amerika i Saute? Siaki tagata Canari o Ekuatoa.