Tulaga o Zika i Asia: Lapataiga ma Faailoga

Ina ua maea le salalau o le 2015 Seli le fiva o le fiva, e toatele tagata femalagaaʻi o loo mafaufau: o i ai iina Zika i Asia?

Faʻatautaia, o Zika sa i Asia talu mai le amataga. I le 1952, o se suʻesuʻega faafomaʻi na faʻaalia ai e tele Initia na latou tauaveina le auupega mo le siama o le Zika - o faʻamaoniga o le faʻaaliga ua uma ona tupu mo se taimi umi i Asia.

E ui na amata amata le Zika i Aferika, ae sosoo ai ma Asia, e na o le 14 mataupu faʻamaonia seia oʻo i le 2007.

I tua, o le siama e le o se faʻamaʻi e pei ona i ai nei.

E i ai iina Zika i Asia?

O le faʻamatalaga o le lata mai o le fiva fila a Zika e foliga mai o Latina Amerika, ae o tagata femalagaaʻi na ave le siama atoa. O se tasi mataupu e tasi o Zika na faamauina i Taialani ia Fepuari 2016. I Ianuari 2016, na lipotia ai se mataupu e tasi i Taiuani; Na malaga le tamaloa mai Taialani.

O le virus o le Zika ua manatu na aveina atu i Asia i Sisifo i tua i le 1945 ae e lei mafaufauina o se faafitauli ogaoga. O mataupu na faamauina i Initonesia i le va o le 1977 ma le 1978, e ui i lea, e leai se afaina tele.

Aua e te manatu o Zika o se mea taufaamatau i nuu i tua po o le vaomatua loloto. O le mosquito a Aedes aegypti e faasalalauina ma dengue fiva e sili atu ona manuia lelei i siosiomaga i le taulaga.

Ole fofo o loʻo iai i le taimi nei e le mafai ona totonugalemu i Asia, ae o le mosquite a Aedes aegypti e tele i itu uma o tropical zones o Asia; o le tulaga na mafai ona suia moni i le po.

O malo i Asia uma ua latou tuuina atu lapataiga malaga ma o loo suesueina tagata malaga mo le fiva ao latou taunuu mai.

O le USCC ua lapatai tamaitai i soo se laasaga o le maʻitaga e tolopo le malaga i nofoaga e aafia ai Zika. O loʻo fautua mai le WHO e faʻapea o ulugalii e manaʻo e maʻitaga e tatau ona aloese mai feusuaʻiga e le puipuia mo le valu vaiaso talu ona toe foʻi mai se nofoaga o Zika.

Afai na faʻaalia e le tane ia Siki faailoga, e tatau i ulugalii ona aloese mai feusuaiga e le puipuia mo le itiiti ifo ma le ono masina.

Taofi oe lava e uiga i le tulaga o Zika i Asia e ala i le siakiina o nei nofoaga e lua:

Faailoga o le Zika

O faʻafitauli o se siama o le Zika e agamalu, vavave, ma toetoe lava a le mafai ona maua mai i isi faʻamaʻi, e aofia ai le fiva dengue. Afai e te atiaʻe se fiva fiva ao e faimalaga, aua e te faʻamalositino ma e leai se mea e te fefe ai! O maʻi le tumau e taatele i luga o le auala ma e masani lava ona maua pe a uma ona faʻavaivaia a tatou faiga puipuia e ala i le vaʻa ma le faʻaalia i siama e le masani ai i meaʻai .

E naʻo se suʻega o le toto e mafai ona faʻamaonia pe aʻafia oe pe leai foi ma Zika. E toatele tagata e le atiaʻe ni faʻaʻailoga ma toe faʻaleleia ao lei vaʻaia se fomaʻi.

O faailoga o Zika e faʻaalia i ni nai aso pe a uma ona faʻafesoʻotaʻi ma e masani lava ona faʻamaonia i le lua i le fitu aso:

Faʻafefea ona aloese mai le mauaina o Sika i Asia?

O le siama o le Zika e salalau solo e ala ile gaogao. I le avea ai o se tagata faimalaga, o le auala sili e taofiofia ai le Zika o le aloese lea mai le namu e namu !

Ua faamaonia e le WHO e mafai ona faasalalauina mai Zika mai le tagata i le tagata e ala i fesootaiga feusuaiga, e ui lava o le tele o mea moni (faataitaiga, o le a le umi e tumau ai pea le suauu a Zika, e mafai ona faasalalauina i le vavao, ma isi mea) o loo misi pea.

O loo muamua ave le Zika e le namu a Aedes aegypti - o le namu lava e tasi e faasalalauina le fiva dengue i Asia. O nei namu o loʻo i ai ni lanu paʻepaʻe lea e mafua ai ona taʻua e tagata femalagaaʻi i nisi o taimi ia latou mea e pei o "nameri" namu. Latou te fiafia e fafaga i le aoauli ma le vaveao, o lea ia puipuia oe lava ae e te leʻi alu i le 'aiga o le afiafi - ae maise lava o ou vae ma tapuvae. E fautuaina e le CDC le faʻaaogaina o le 30% DEET poʻo le itiiti ifo. Faʻaaoga le DEET ao leʻi tuʻuina le puipui.

O le mosquite a Aeses aegypti o se vaivai vaivai ma se malosi tele, o lona uiga e le mamao ese mai le vai paʻu na fanau mai ai. O le mea moni, a aunoa ma le fesoasoani, e mafai ona seasea felelei mai namu nai lo le 400 mita.

E masani ona e maua latou te lamalama i lalo o laulau (ma i isi nofoaga malulu) e fafaga i tapuvae ma vae. Latou te fanauina i totonu o pusa vai, fugalaau fugalaau, birdbaths, pale, pusa tuai, ma soʻo se isi nofoaga o loʻo iai vai vai. Faia lau vaega e toe faʻaleleia pe faʻafeiloaʻi vai inu vai e ono avea ma fogaeleele mea e faʻaleleia ai lou fale.

Togafitiga mo Zika

E leai ni togafitiga poʻo ni tui mo Zika, e ui lava o saienitisi i le lalolagi atoa o loʻo faʻataʻavale e fai se tui. E ui i le amataina o le "ulu" i Zika ona o mea e talitutusa ma isi Flaviviruses suʻesuʻeina e pei o le fiva lanu samasama ma le encephalitis Iapani, o le faia o se tui e ala i tofotofoga faaletagata ma avanoa i tagata lautele e tusa ma le sefulu tausaga.

O le togafitiga mo faʻamaʻi pipisi o Zika e faʻalelei tele. Ole WHO e fautuaina le malolo, tumau ile tumama, ma le acaminamin (faailogaina e pei o Tylenol i le US, Paracetamol i isi vaega o le lalolagi) mo le tiga / fiva. O faʻamaoniga e masani ona faʻaitiitia ma malosi e toe foʻi mai i le itiiti ifo ma le fitu aso.

Talu ai o faʻamaoniga e foliga tutusa ma le fiva dengue, ma o le totoga o se lamatiaga mo tagata ua pisia i le dengue, aloese mai le faʻaaogaina o NSAID e pei o le aspirin. Taofi se sapalai o meaola i lau pusa fesoasoani muamua .